Skupština Crne Gore konstituisana je 27. jula, mjesec i po poslije parlamentarnih izbora. To će, iz dosadašnjeg iskustva, biti povod da desetine dotadašnjih poslanika zatraže da im se po prestanku mandata godinu dana isplaćuje funkcionerska naknada.
Osim poslanika i drugi funkcioneri imaju zakonsko pravo na godišnju nadoknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka imenovanja. Naknada se može produžiti za još toliko ukoliko funkcioner, u međuvremenu, stiče pravo na penziju.
Ove naknade su se prošle godine kretale od 1.100 i do 3.700 eura mjesečno, kazali su iz Ministarstva finansija za Radio Slobodna Evropa (RSE).
Od 2020. godine za takve slučajeve iz državnog budžeta je inače isplaćeno najmanje 6,9 miliona eura.
Od toga je od izbora Vlade Dritana Abazovića krajem aprila 2022. isplaćeno više od 2,2 miliona eura, podaci su Ministarstva finansija dostavljeni RSE.
Akcija za socijalnu pravdu (ASP) uputila je prije tri godine inicijativu Ustavnom sudu za ocjenu ustavnosti odredbi Zakona o zaradama u javnom sektoru, a Centar za građansko obrazovanje (CGO) februara 2022. Skupštini predlog mjera u cilju ograničavanja ovih benefita.
Odgovore nijesu dobili.
“Političke elite jedu sve u ovoj državi, pa i kroz funkcionerske naknade dobrim dijelom državnu kasu”, kazala je za RSE Ines Mrdović, poručujući da je “nesporno javni interes” da Ustavni sud o tome što prije odluči.
Iz tog suda nijesu odgovorili na pitanja RSE o statusu inicijative ASP-a.
Foto: Dnevno
