Tri zakona, od kojih je predsjednik Jakov Milatović dva vratio na ponovno odlučivanje, usvojena su juče na osmoj vanrednoj sjednici Skupštine Crne Gore. Prilikom glasanja, opozicija je napustila plenarnu salu.
Uz izmjene Zakona o energetici, juče se ponovo glasalo o izmjenama Zakona o unutrašnjim poslovima, kojima će biti omogućeno da oko 1.500 ljudi u što kraćem roku dobije stalna radna mjesta u Upravi policije. U obrazloženju vraćanja zakona Skupštini, Milatović je naveo da je „uveden poseban postupak zapošljavanja bez javnog oglašavanja i bez kadrovskog plana“. Takođe je precizirano da ministar formira komisiju za izbor kadra, čime mu je „dato diskreciono pravo da donosi odluke o prijemu u radni odnos velikog broja policijskih službenika“, pa da postoji „visoki stepen rizika od dodatne politizacije MUP-a i policije“.
– Imajući u vidu važnost predloženih izmjena i dopuna, smatram neprihvatljivim što predmetni Zakon nije prošao javnu raspravu – stav je šefa države.
Ipak, oba vraćena zakona sa jučerašnjeg dnevnog reda su samo dio paketa od čak 11 zakona za koje je predsjednik Milatović uputio parlamentarcima na ponovno odlučivanje, od konstituisanja aktuelnog 28. saziva Skupštine, 27. jula prošle godine, odnosno dva mjeseca nakon što je počeo da obavlja funkciju šefa države.
– Većina njih je vraćena zbog nepoštovanja osnovnih procedura koje su predviđene za jedan zakonodavni proces u demokratskoj zemlji, a to je održavanje javne rasprave. Iako odsustvo javnih rasprava nije novost za donošenje zakona, ipak treba istaći da ima posebnu težinu kada se radi o donošenju zakona kojima se uvode krupne promjene u načinu funkcionisanja državnih organa koje finansiraju građani. Dakle, oni koji finansiraju rad institucija se isključuju iz procesa koji određuje kako će te institucije izgledati, ko će u njima raditi, kako će i da li će uopšte biti kontrolisane – rečeno je Pobjedi iz kabineta predsjednika Milatovića.
Čak šest akata vraćeno je nakon posljednjeg redovnog zasijedanja parlamenta, koje je završeno 31. jula.
Kako su za taj list kazali iz Milatovićevog kabineta, vraćeni zakoni imali su brojne nedostatke i predviđali značajne izmjene. Opšti zakon o obrazovanju i vaspitanju, kao i zakoni o unutrašnjim poslovima, o energetici i o finansiranju lokalne samouprave podrazumijevaju promjene načina zapošljavanja i imenovanja, te raspolaganja državnim finansijama davanjem veće ili isključive nadležnosti Vladi ili Skupštini. Takođe, izmijenjenim Zakonom o nacionalnom javnom emiteru „drastično je smanjen kriterijum za direktorske pozicije“.
– Vraćenim zakonima su takođe bile predviđene značajne izmjene, često i bez mišljenja struke ili međunarodnih partnera, poput gašenja postojećih institucija Zakonom o inspekcijskom nadzoru (ponovo usvojen 30. avgusta) ili uspostavljanja novih Zakonom o Razvojnoj banci Crne Gore – stoji u odgovoru Pobjedi, uz podsjećanje da će se o drugom aktu ponovo glasati 12. septembra.
S druge strane, dodaju, bilo je i zakona čije su odredbe upitne sa aspekta ustavnosti, poput zakona o privrednim društvima i o Sudskom savjetu i sudijama. Uz to, neki nijesu u skladu sa stavovima Evropske komisije (Zakon o elektronskim komunikacijama).
– Sve zajedno, posebno kada se sprovodi u netransparentnom procesu, opravdano stvara sumnju u pokušaj uspostavljanja političke kontrole nad državnim institucijama. Ustav je s razlogom obezbijedio pravo predsjedniku države da u određenoj mjeri utiče na zakonodavni proces kroz vraćanje zakona na ponovno odlučivanje – zaključili su iz kabineta šefa države.
Foto: Kabinet predsjednika Crne Gore
