Predsjednik države kazao da je bivši mitropolit crnogorsko-primorski SPC Amfilohije bio slojevita osoba i da je imao značajnu ulogu u 30. avgustu 2020. Na pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju, kaže da je bitnije pitanje ko će sa principima „od kojih ne odustaje“ – Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio „nekadašnjeg građanskog bloka“.
Uživo:
14:56h Lunić je kazao da je koncept masovne vojske iz 19. vijeka.
„Ono što bi trebalo istaći je da u regionu neki političari smatraju da bi trka u naoružanju mogla biti ko ima više tona čelika. U budučnosti, to može biti ko ima bolju vještačku inteligenciju.“
13:45h Lunić je rekao da je vojna neutralnost Srbije donijeta u predvečerje proglašenja nezavisnosti Kosova.
„Da bi bila kredibilna, mora biti istorijski utemeljena i priznata od strane drugih država. Mi nismo tražili multilateralni priznanje. Jugoslavija je bila dio Male Antante, pokreta Nesvrstanih, čak i pregovarala sa NATO-om o ulasku… Moramo se integrisati na Zapadnom Balkanu.“
13:42h Kurt Volker kazao je da lideri regiona i EU nisu uspjeli da nađu način da osnaže multikulturaline institucije.
„Da smo taj posao završili brzo, bili bismo u drugačijoj situaciji.“
„Članstvo u NATO-u jeste ključni korak za sve, drago mi je što su Sjeverna Makedonija, Albanija i Crna Gora uspjele u tome. Važno je da zemlja zna da nema razloga za brigu“, kazao je on.
13:40h „Ispada da Srbija troši na vojni budžet 3.5 odsto svog BDP-a i to je stavlja na drugo mjesto u Evropi. Ne postoji opasnost od sukoba, te samim tim, ni potrebe za tolikim naoružanjem. I Hrvatska i Srbija su počele da nabavljaju rafale, a nemaju sredstava za njihovo održavanje, obuku…“, kazao je Nikola Lunić, izvršni direktor Savjeta za strateške politike.
Na pitanje o uvođenju obaveznog vojnog roka, kazao je da vojska ne može biti vaspitna ustanova.
13:27h Peter Grk, nacionalni koordinator za Zapadni Balkan u Ministarstvu vanjskih poslova Slovenije i generalni sekretar Bledskog strateškog foruma, kazao je da političke elite moraju da shvate da dok otvaraju rane iz prošlosti, vrijeme leti.
„Vidimo šta se dešava u Ukrajini i na Bliskom Istoku. Ono što EU treba je zajednički glas iz regiona da žele da se integrišu u EU i da se taj savez konsoliduje na nivou cijele Evrope. Nedostatak političke volje i problemi iz prošlosti su glavni problem“, kazao je on.
13:22h Kristijan Šmit, visoki predstavnik u BiH, rekao je da se mladima mora davati šansa da ostanu u toj državi.
„Treba da imamo kratkoročne sporazume kojim ćemo BiH držati na putu EU članstvu. Mislim da će Crna Gora biti lučonoša tog procesa na Zapadnom Balkanu, iako taj put nije lak“, dodao je.
13:05h Džejms Šer je rekao da je važno da svi koji odlučuju u EU shvate da bez podrške Kine, Irana i Sjeverne Koreje, Rusija ne bi mogla voditi rat u Ukrajini.
Bitno je da se napravi integrisana evropska odbrambena industrija, kazao je on.
12:43h Martin Sklenar, bivši ministar odbrane Slovačke, kazao je kako vjeruje da je Evropa „naučila lekciju“.
„EU je morala da pokrene stvari u februaru 2022. Potrebno je bilo pokrenuti promjene, kao što se SAD mijenjala poslije 11. septembra (2001). EU mora jačati Ukrajinu, pomagati je onoliko koliko treba. Trebalo bi da se zapad posveti tome da pobijedi ovaj rat. Ono što je važno za (predsjednika Ukrajine Volodimira) Zelenskog je da se podignu limiti za doniranje oružja“, kazao je on.
12:09h Ministar odbrane Dragan Krapović kazao je kako očekuje da se sjednica Savjeta za odbranu i bezbjednost održi u dogledno vrijeme.
Smatra da je potrebno da to bude što prije.
12:04h Krapović je rekao da je Vlada spremna da narušeni odnos revitalizuje kroz dijalog i da misli da će se to brzo i desiti.
„Sukob u Ukrajini se različito reflektuje u svijetu, ali posebno u regionima gdje nema jedinstvenog stava. Mi smo na meti uticaja“.
11:56h Na pitanje moderatora o ulasku Sjeverne Makedonije u EU, Lajčak je kazao da ne postoji „ne, hvala“ u pregovorima, a da se sertifikat dobija kad se proces završi.
On je dodao da ih očekuju ustavne promjene.
11:55h Na pitanje novinara da li ispunjavanje obaveza prema NATO-u otežava ulazak prosrpskih stranaka u Vladu, Krapović je kazao da neispunjavanje obaveze dovodi do kazne, a to se do sad nije desilo.
„Crna Gora nosi svoj teret unutar onoga što joj je zadato. Čini mi se da je to, makar sa aspekta Ministarstva odbrane, dobro urađeno“, rekao je i dodao da Crnu Goru ništa ne ometa u nošenju tereta.
11:50h Lajčak je rekao da „imamo novu situaciju i novi zamajac“ za Zapadni Balkan na evropskom putu.
„Ovo je prilika da svi političari koji deklarativno podržavaju evropski put to pokažu na djelu. BiH je dobila status kandidata, što je konkretan korak. To je kompleksna zemlja sa mnogo problema, Dodik je jedan od njih. Dejtonski sporazum nije kompatibilan sa EU kao sistem, potrebno je napraviti novi Ustav BiH“, dodao je.
11:49h Krapović je rekao da ono što radi većina je da doprinosi pomirenju društva.
„Nijedna odluka nije donesena da se napravi šteta, pogotovo ne članici EU kao što je Hrvatska. Sa njima dijelimo dio istorije. Ministar spoljnih poslova Hrvatske je kazao da 30 godina nije riješeno nijedno otvoreno pitanje Hrvatske i Crne Gore. To je naslijeđeno od prethodne vlasti. U ime Vlade i u ime partije koji predstavljam, želim da kažem da će se svaki zločin i genocid nazvati pravim imenom“, poručio je Krapović.
Na pitanje moderatorke Jasmine Kos, da je premijer Hrvatske rezoluciju o Jasenovcu okarakterisao kao instrumetalizaciju druge države, Krapović je rekao da Crna Gora donosi svoje odluke, te da se radi o nastavku osude svih zločina.
11:42h Lajčak je rekao da odnosi Srbije i Kosova predstavljaju najvažniji regionalni izazov.
„Imamo manje normalizacije, manje tenzija. Moramo se vratiti na implementaciju sporazuma. Moje pitanje je, imamo li uopšte alternativu normalizacije. Da li je to sukob? Iz toga korist ne bi izvukli mi građani Kosova, ni Srbije“, dodao je.
Kaže i da godinu dana nakon događaja u Banjskoj nije došlo do sudskog epiloga.
„EU je kazala da odgovorni moraju odgovarati. Nismo vidjeli napredak u tome. Radilo se na napadu na vladavinu prava i dobre odnose“, naveo je.
„Realno gledano, Kosovu predstoje parlamentarni izbori u februaru, a EU je u prelaznom periodu. Moje iskustvo mi govori da ne možemo očekivati napredak prije njih, a pripremamo teren za napredak nakon njih“, kazao je Lajčak.
11:38h Ministar odbrane Dragan Krapović rekao je da, kad su u pitanju planovi na unutrašnjem planu, kao prioritet vide borbu protiv organizovanog kriminala i korupcije.
Smatra da je stanje mnogo bolje nego prije 2020.
„Apsolutni spoljnopolitički prioritet 44. Vlade je članstvo u EU, a kod prethodnih je to bilo deklarativno. Sadašnju vlast podržava dvije trećine parlamenta, što je najheterogenija vlast u istoriji Crne Gore“, dodao je.
Krapović je rekao da vidi kao prijetnju maligne uticaje trećih strana, prije svega Rusije.
„Otvara se prostor da se na Zapadnom Balkanu da se oni otvore. Ukoliko ostavimo vakium, biće ispunjen od strane trećih strana“, poručio je.
11:37h Specijalni predstavnik Evropske unije za dijalog Beograda i Prištine i druga regionalna pitanja Zapadnog Balkana Miroslav Lajčak kazao je da previše političara gradi karijere tako što tumači prošlost, a ne tako što se bavi budućnošću.
11:31h Na ponovljeno pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju, Milatović je kazao da je bitnije pitanje ko će sa principima „od kojih ne odustaje“ – Crna Gora kao građanska, evropska država od koje je odustao jedan dio „nekadašnjeg građanskog bloka“.
11:27h Govoreći o dvojnom državljanstvu, Milatović je kazao da postoji veliki broj ljudi koji su vezali sudbinu za Crnu Goru, ali nemaju državljanstvo, te da postoji ljudi koji žive van države, a imaju neku vrstu pripadnosti Crnoj Gori.
„Važno je da uključimo partnere iz EU i da vidimo na koji način možemo doći do neke mjere da bi neki ljudi, na neki način, mogli imati formalnu pripadnost Crnoj Gori, a da izbjegnemo politički inženjering. To nije stvar koju treba pripisivati Demokratskom frontu, već DPS-u kad je pokušao da smijeni vlast u Herceg Novom“, rekao je.
„Srbija je važan partner, sa njom dijelimo istoriju i evropsku budućnost. Ja apsolutno nemam dilemu. Situacija s a Hrvatskom se mora što prije riješiti. Sa prethodnim vlastima sam snažan oponent i nema čovjeka koji im je zadao veći udarac – i u Podgorici 2022. i na predsjedničkim izborima, ali neke prakse poput dobrih odnosa sa susjedima moramo zadržati, ali se moraju mijenjati neke loše prakse. DPS nije smijenjen jer se zove DPS, već zbog loših praksi. Nemoj da to ponavljamo u nečemu što se zove PES, ali ni kod Jakova Milatovića“, poručio je on.
11:21h To Be Secure forum koji organizuje Atlantski savez Crne Gore održava se u Budvi do 7. oktobra.
Tema foruma je „Svijet u neredu: Pretvaranje izazova u prilike“, sa fokusom na globalne i regionalne bezbjednosne izazove.
Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović, jedan od učesnika, događaja, kazao da su se u posljednje četiri godine promijenile tri Vlade, rekavši da je Crna Gora u tom periodu postala demokratičnije društvo, a da su to pokazali i nedavni lokalni izbori u Podgorici.
„Građani su slobodni da ne izađu ili da izađu i daju glas onima koje smatraju da su najbolji. Crna Gora je napravila krupan korak ka onome što su naše integracije. Dobijanje pozitivnog IBAR izvještaja je otvorilo vrata narednom koraku za koji će biti potrebna veća odgovornost, a to je zatvaranje pregovaračkih poglavlja. Bez obzira na razmirice i svakodnevnu politiku, ponosan sam na demokratizaciju društva“, kazao je on.
Na pitanje novinara da „bez njegove partije nema priče u Podgorici“ te da li je Milatović „treći put“, on je kazao da je najveći rezultat izbora u glavnom gradu „oživljavanje trećeg puta – političkog centra“.
„Prosto, dan izbora je protekao u jednom normalnom smislu. To je važna tekovina današnje Crne Gore. Moramo svi biti ponosni zbog toga. Drugi slučaj je mala izlaznost. Takva situacija je bila i na parlamentarnim izborima kad smo mislili da je to izuzetak, a sada smo sigurni da je pravilo“, dodao je.
Na pitanje novinara i moderatora Adnana Rondića da li je izlaznost zapravo veća zbog nesređenog biračkog spiska, on je kazao da su dva mjeseca prije parlamentarnih izbora bili predsjednički, kad je izlaznost bila mnogo veća.
Na pitanje sa kim će u Podgorici ići u koaliciju, Milatović je kazao da je 30. avgust 2020. „simbolički značio jednu nadu u promjenu, a da smo nakon dobijanja IBAR-a vidjeli karakter Vlade koji nije bio posvećen promjenama.“
„Ovo pričam analitički, u odnosu na djela. Vidjeli smo donošenje zakona bez bilo kakve javne rasprave i konsultacija sa EU – zakona koji su vraćali političku kontrolu nad ključnim elementima u društvu. Prije svega mislim na zakon o RTCG-u. Zatim, imali smo zakon o obrazovanju gdje smo nakon kritika, opet došli na isto. Imali smo isti situaciju kad je u pitanju Uprava za inspekcijske poslove. Možete zamisliti šta će to značiti u narednom periodu. Izmjene i dopune zakona o policiji otvaraju prostor za politizaciju kadriranja u policiji. Imate jedno nesumnjivo zatezanje odnosa sa susjedima. Ne ulazeći je li politika susjeda ispravna i neispravna, ali imate visoke funkcionere koji su proglašeni personama non grata od strane jedine susjedne zemlje koja je u EU“, rekao je.
Milatović je kazao da je bilo neophodno da ovi izbori „ožive treći put koji je bio poklopljen od strane jedne partije“.
„Mislim da je u narednom periodu vrijeme da se spusti lopta i da se ide ka ulasku Crne Gore u EU“.
Na pitanje novinara zašto podržava podizanje spomenika bivšem mitropolitu crnogorsko-primorskom Srpske pravoslavne crkve Amfilohiju, uprkos njegovim stavovima o Crnogorskoj pravoslavnoj crkvi, ljudima drugih religija…, šef države je kazao da je on imao „značajnu ulogu u 30. avgustu“.
„On je bio slojevita osoba. Ja se trudim da od Crne Gore stvorim zajedničku kuću svih nas“, rekao je.
Milatović je konstatovao da bi se mnoge rečenice mogle izvaditi iz konteksta, te da je Crna Gora zadržala građanski karakter.
„Moramo napraviti zemlju koja ne dijeli ljude po svim osnovama“, saopštio je.
Milatović je konstatovao da je država odvojena od crkve.
„Vi ne mislite da sam ja ‘čovjek lažne vjere’, da su Crnogorci ‘Brozova kopilad’, da je CPC ‘nekrofilna organizacija’?“, pitao je Rondić, na šta je Milatović odgovorio da ne, a Rondić dodao da mu je kontradiktorno podržavanje podizanja spomenika čovjeku sa takvim stavovima.
Foto: Vijesti/Aljoša Turović
