Ubrzanje evropskog puta Crne Gore, jačanje kredibilnosti članstva u NATO-u i unapređenje dobrosusjedskih odnosa jesu spoljnopolitički prioriteti koje sam jasno saopštio javnosti u predsjedničkoj kampanji, koji su jasno iskazani u mom inauguracionom govoru i na kojima insistiram od prvog dana svog mandata – kaže predsjednik Crne Gore Jakov Milatović.
On je u intervjuu za „Dan“ istakao da smatra da je za četiri mjeseca, koliko obavlja funkciju predsjednika, urađeno puno toga kako bi se ojačala pozicija i povećala vidljivost Crne Gore na međunarodnom planu i sprovodili ciljevi vanjske politike.
Koliko ste zadovoljni do sada postignutim i šta mislite da je neophodno da se u spoljnoj politici odmah uradi?
– U ovom kratkom vremenskom periodu imao sam veliki broj susreta na najvišem nivou. Svim evropskim zvaničnicima potencirao sam da je moj fokus – zbog čega sam se, između ostalog, i prihvatio ove najviše državne pozicije – učlanjenje Crne Gore u EU u najskorijem mogućem roku. Ističem da je ulazak Crne Gore u Evropsku uniju u trenutnoj geopolitičkoj situaciji, uz nesumnjivo najveću pripremljenost zemlje, od presudnog značaja kako bi Brisel pokazao da je politika proširenja i dalje živa. Takođe, na taj način bi se poslala jasna poruka i drugim državama aspirantima da se posvećenost reformskim procesima vrednuje i isplati.
Pored intenzivne komunikacije i više sastanaka sa najznačajnijim ljudima u Evropskoj komisiji i Savjetu, uključujući Ursulu fon der Lajen, Šarla Mišela i Žozepa Borelja, unaprijedio sam vidljivost zemlje u Evropskom parlamentu, gdje sam pred poslanicima govorio na temu važnosti pristupanja.
Važan korak u tom smjeru bile su i moje posjete evropskim prijestonicama, uključujući Belgiju, Grčku, Hrvatsku, Italiju, Luksemburg i Španiju, sa ciljem da se, pored EU institucija, intenzivira komunikacija sa najvišim zvaničnicima država članica, dodatno pojasni naša pozicija i približi strateška važnost pitanja integracije Crne Gore i Zapadnog Balkana.
Učešće na Samitima Evropske političke zajednice u Kišinjevu i Granadi iskoristio sam da u najširem formatu u razgovorima sa svim evropskim liderima, uključujući francuskog predsjednika Emanuela Makrona i njemačkog kancelara Olafa Šolca, istaknem značaj promjena u Crnoj Gori, ali i važnost što skorijeg pristupanja Evropskoj uniji.
Takođe, više puta sam posjetio Brisel kao sjedište NATO alijanse, gdje sam u razgovorima sa generalnim sekretarom Stoltenbergom, kao i drugim visokim predstavnicima NATO-a, govorio o rezultatima koje smo kao država ostvarili u cilju jačanja kredibiliteta Crne Gore kao članice. Učešće delegacije Crne Gore koju sam predvodio na Samitu NATO-a u Viljnusu iskoristio sam da ponovim političku podršku Ukrajini nakon agresije Rusije, u isto vrijeme potpuno izjednačavajući našu vanjsku i bezbjednosnu politiku sa našim evroatlantskim partnerima. Na bilateralnom sastanku koji sam imao sa predsjednikom Ukrajine Volodimirom Zelenskim, iskazao sam podršku Crne Gore njegovoj „Formuli za mir“, kao i Deklaraciji Grupe G7 najrazvijenijih zemalja svijeta o podršci Ukrajini.
U odnosu na dobrosusjedsku politiku, nakon zvaničnih posjeta Srbiji i Hrvatskoj, gdje je delegacija Crne Gore dočekana uz najviše državne počasti, potvrđujemo da smo prijateljska zemlja, posvećena jačanju dobrosusjedske saradnje, i faktor stabilnosti u regionu. To je, vjerujem, prepoznato i od strane naših međunarodnih partnera. U tom cilju, početkom idućeg mjeseca, idem i u zvaničnu posjetu Sloveniji, na poziv predsjednice Nataše Pirc Musar.
Posebno važna uloga u unapređenju naše međunarodne pozicije bilo je uspješno predsjedavanje Samitom šefova država i vlada organizovanom u Podgorici, u okviru Procesa saradnje u Jugoistočnoj Evropi, i važno učešće na samitu Brdo- Brioni, kao i vrlo vjerovatno organizovanje istog naredne godine u Crnoj Gori. Sve su to važna priznanja uspješnosti naše vanjske politike u prethodnom kratkom periodu.
Podsjetiću i na izuzetno uspješno učešće delegacije koju sam predvodio na Generalnoj skupštini Ujedinjenih nacija u Njujorku, što sam iskoristio za dodatno pozicioniranje države na globalnoj sceni, uz odlične sastanke sa prvim čovjekom američke diplomatije i državnim sekretarom Entonijem Blinkenom, kao i sa liderima Kazakhstana, Južne Koreje, Ujedinjenih Arapskih Emirata i Turske.
Sve ovo, po meni, razlog je za zadovoljstvo. Usuđujem se da kažem da je Crna Gora povratila dobar međunarodni imidž.
U ovom kratkom periodu od kada ste predsjednik imali ste brojne susrete sa svjetskim državnicima, a Vi lično ste naišli i na brojne pohvale. I pored rata u Ukrajini, Zapadni Balkan je takođe u fokusu. Kakva je uloga Crne Gore u integraciji Zapadnog Balkana u EU?
U ovom momentu smatram da Crna Gora ima lidersku ulogu kada je u pitanju integracija Zapadnog Balkana u Evropsku uniju. Zašto to kažem? Zato što smatram 1) da kao mala zemlja možemo jednostavno ući u EU kao 28. zemlja članica, 2) da već koristimo zajedničku valutu, 3) da jasno i u kontinuitetu sprovodimo zajedničku spoljnu i bezbjednosnu politiku EU, 4) da smo već punih šest godina NATO članica, čime smo posvećeni zajedničkoj odbrambenoj politici i viziji, 5) da ulaskom u EU ne bismo unijeli nijedno (krupno) otvoreno međudržavno pitanje, 6) da smo u prethodnih par godina uspješno zaokružili demokratsku tranziciju vlasti, čime danas imamo novu generaciju političara koji su istinski posvećeni evropskim vrijednostima i da smo značajno ekonomski napredovali, 7) zato što smo u prethodnom periodu napravili značajan institucionalni napredak u pregovorima, otvarajući sva pregovaračka poglavlja, od kojih su tri zatvorena, a brojna spremna za zatvaranje, uključujući privredno pravo, zaštitu intelektualne svojine, energetiku, itd.
Upravo ovo govori u prilog tome zašto Crna Gora mora i treba da bude prva naredna članica EU. Čvrsto vjerujem da bi integracija Crne Gore u EU poslala snažan impuls neophodan da proces proširenja dobije novi zamah i siguran sam da nakon snažne inicijative koju sam imao na vanjskopolitičkom planu to sve više postaje jasno i u prijestonicama širom Evrope, kao i u Briselu.
Da li procesi mogu da teku brže? Lično smatram da uvijek može i brže i bolje, ali, isto tako, vjerujem da idemo u dobrom pravcu, i to je ono što je najvažnije u ovom momentu. Imajući sve ovo u vidu, dodatni doprinos zajedničkom društvenom naporu dao sam nedavnim predlaganjem „Zajedničke platforme za Crnu Goru u Evropskoj uniji“, koja ima za cilj trasiranje puta koji nas ujedinjuje, uprkos trenutnim okolnostima i razlikama.
Pokazali ste punu otvorenost prema zapadnim partnerima Crne Gore, naročito prema SAD, UK i EU, i izrazili očekivanje da će oni biti stožer podrške našoj državi. Kakva nam je pozicija među strateškim partnerima?
U svojim spoljnopolitičkim aktivnostima na dnevnom nivou se trudim da Crnu Goru predstavim kao kredibilnog partnera, bilo da su u pitanju Evropska unija, Sjedinjene Države ili Velika Britanija. Mislim da frekventnost razgovora koja sada postoji, kao i izjave visokih zvaničnika tih zemalja jasno govore o tome koliko je percepcija o našoj zemlji za kratko vrijeme znatno poboljšana i zbog čega je važno da se procesi u zemlji konačno kompletiraju, kako bismo kao društvo mogli da napravimo jedan veliki iskorak naprijed.
Uspjeli smo u zalaganju da se o Crnoj Gori na ovim adresama govori sa uvažavanjem, jasnom podrškom daljim reformama, a svaki zvaničnik sa kojim sam razgovarao pozdravio je demokratske promjene koje su se desile u našoj zemlji i izrazio želju za produbljivanjem saradnje.
U tom kontekstu, sa pozicije predsjednika Crne Gore uradiću sve što je do mene da dobijemo mjesto koje nam pripada u zajednici razvijenih država.
Mnogi smatraju da se strateški partneri naše države miješaju u unutrašnje stvari Crne Gore. I ne samo oni, već i susjedi. Vaš komentar.
Moj komentar je jasan i izrekao sam ga više puta. Uz puno uvažavanje svih partnerskih zemalja, kao i zemalja iz našeg susjedstva, o pitanjima važnim za našu zemlju i njen strateški pravac, prije svega, odlučuju građani Crne Gore i mi, političari, kao njihovi izabrani predstavnici.
Posvećen sam izgradnji takvog odnosa. Siguran sam da se na isti način ponašaju i čelnici drugih demokratskih zemalja kada je u pitanja njihova unutrašnja politika. Crna Gora je suverena država i smatram da niko ne treba da se miješa u naša unutrašnja pitanja, to je suština načela demokratije i suverenosti.
Često mislim da se u Crnoj Gori zapravo od strane domaćih političara stvara privid pretjeranog uticaja sa strane na određene unutrašnje političke procese. Naravno, svjestan sam brojnih informacija i izjava koje govore o ovim i onim uticajima, ali na kraju dana mi koji smo dobili povjerenje građana treba da donesemo odluke nakon kojih možemo sebe da pogledamo u ogledalo i kažemo: uradio sam najbolje za Crnu Goru.
Istovremeno, apsolutno sam posvećen zajedničkim vanjskopolitičkim i bezbjednosnim ciljevima koje dijelimo sa našim strateškim partnerima, koji su nam davali neprocjenjivu podršku u dosadašnjem procesu demokratizacije našeg društva.
Vrlo ambiciozno govorite o evroatlantskim integracijama Crne Gore. Na drugoj strani, još uvijek nemamo novu vladu, stara je u tehničkom mandatu, nije zaokruženo konstituisanje Skupštine. Koliko to utiče na spoljnopolitički kurs Crne Gore?
– Mislim da je naš spoljnopolitički kurs jasno definisan principima koje smo pomenuli i tu, dok god sam ja predsjednik Crne Gore, neće biti odstupanja. Pitanje brzine dostizanja ovih ciljeva je drugi par rukava.
Funkcionalna zakonodavna i izvršna vlast, uz predsjednika Crne Gore, važan su institucionalni preduslov za ostvarenje naših spoljnopolitičkih ciljeva. U tom kontekstu, nadam se da će se ubrzo izabrati rukovodstvo parlamenta i nova vlada, kako bismo svi zajedno zasukali rukave i ubrzali reformske procese potrebne da naša zemlja ide naprijed.
To ne može da radi jedan čovjek ili institucija, ma koliko snažni i odlučni bili. To mora biti napor cijelog društva i nadam se da će sve političke partije koje učestvuju u pregovorima prepoznati važnost trenutka u kome se nalazimo.
O uticaju „trećih strana“
Koliki je uticaj „trećih strana“ na Crnu Goru, prije svega Rusije i Kine?
Članstvom u NATO-u, ali i nedvosmislenim usklađivanjem naše vanjske i bezbjednosne politike s evropskom, težimo da uticaj „trećih strana“ minimiziramo. Sigurno da on postoji, kao što postoji u svakoj drugoj evropskoj zemlji, ali ne u mjeri koja može da utiče na odstupanja od naše vanjske politike. Ovo je i jedan od argumenata koji navodim u razgovorima sa najvišim evropskim zvaničnicima – kako bi se dodatno smanjio uticaj „trećih strana“, neophodno je da Crna Gora postane članica EU. Mislim da je iskustvo mnogih zemalja pokazalo da što se duže zemlje regiona drže na odstojanju u odnosu na EU stvara se veća mogućnost uticaja „trećih strana“.
Platforma snažan signal političke zrelosti
Da li ste dobili odgovor na predlog platforme „Za Crnu Goru u EU“ koju ste uputili parlamentarnim partijama?
– Osnovni cilj platforme koju sam nazvao „Zajednička“ jeste Crna Gora u EU bez odlaganja. Želio sam da ovom platformom vratim reformsku i evropsku agendu u društveno-politički fokus, a, nadam se, i da postignem zajedničko djelovanje na ubrzanju našeg evropskog puta.
Od partija se traži doprinos zajedničkim naporima na: unapređenju vladavine prava, izboru nosilaca najviših pravosudnih funkcija, uspostavljanju održivog ekonomskog razvoja, borbi protiv organizovanog kriminala i korupcije, reformi izbornog zakonodavstva, profesionalizaciji javne uprave, izgradnji demokratskih institucija, kreiranju kvalitetnijeg obrazovnog sistema, unapređenju uslova za život i rad mladih, osnaživanju koncepta ekološke države, posvećenost zajedničkoj vanjskoj i bezbjednosnoj politici EU, kao i jačanju pozitivnog imidža Crne Gore u regionu i međunarodnoj zajednici.
Raduju me pozitivni odgovori dijela političkih partija, ali bih sačekao formalne sastanke na ovu temu, koje planiram da iniciram u narednom periodu i izjašnjenje svih, kako bih dobio direktne komentare i sugestije vezano za sadržinu platforme i mogućnost njenog prihvatanja.
Ova politička inicijativa pozitivno je prihvaćena i na brojnim međunarodnim adresama, što me posebno ohrabruje, imajući u vidu značaj međunarodne podrške na ubrzanju evropskog puta Crne Gore.
Zajedničkim potpisivanjem platforme poslali bismo snažan signal političke zrelosti i posvećenosti istom cilju – Crnoj Gori u EU.
Foto: predsjednik.me
