Predsjednik Crne Gore Jakov Milatović priredio je danas na Cetinju prijem povodom 13. jula – Dana državnosti.
Nakon što su zvanice stigle, intonirana je himna Crne Gore, nakon čega je uslijedilo obraćanje predsjednika.
„Vijekovi borbe za opsatanak na kamenoj raskrsnici Evrope učinili su ovu zemlju simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri. Ovaj dan je povezan sa dva najznačajnija datuma u našoj istoriji: Trinaestim julom 1878. godine, kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu dobila međunarodno priznanje kao nezavisna država i Trinaestojulskim ustankom 1941. godine koji ne samo da je bio uvod u herojsku Narodnooslobodilačku borbu u cijeloj tadašnjoj Jugoslaviji već i prvi masovni antifašistički ustanak u porobljenoj Evropi. Vijekovi borbe za opstanak, na kamenoj raskrsnici Evrope, učinili su ovu zemlju simbolom istrajnosti, čiji je svaki pedalj slobode skupo plaćan životima njenih najboljih sinova i šćeri. Luča nepokornosti nikad nije ugašena na ovom našem kršom“, naveo je Milatović.
Kako je dodao, nema 13. jula 1941. godine bez 13. jula 1878. godine.
„Dva istovjetna datuma u mjesecu, razdvojena 63 godine, zapravo su simbioza slobode i prkosa, kao najvažnijih karakternih odrednica crnogorske državotvorne težnje. Ne postoji važniji datum za naš narod od ovog koji je povod okupljanja, jer je njime zaokružena vrijednosna vertikala razvoja naše države, zasnovana na slobodi, antifašizmu i jednakosti. S toga, kao predsjednik Crne Gore, radujem se što smo danas ovdje i što, bez obzira na naciju, vjeru ili politička uvjerenja, možemo složno da pošaljemo poruku da od slobodne, antifašističke i jednake Crne Gore nemamo većeg ideala“, kazao je predsjednik.
Dodao je da svako vrijeme nosi nove izazove, a na nama danas je da temelje koje smo osvojili na Berlinskom kongresu i žrtvu učesnika 13. julskog ustanka koju smo dali u narodnooslobodilačkoj borbi, ugradimo u našu budućnost i budućnost naše djece.
„Sjećajući se žrtve predaka, u godinama koje dolaze, nama ostaje lakši dio posla – da u miru nastavimo da izgrađujemo našu Crnu Goru, čineći je poželjnim mjestom za život svih nas i stojeći nepokorno na braniku njene slobode. Kao sin, otac i suprug, cijeneći istorijsku i savremenu ulogu crnogorske majke, ćerke, sestre, supruge, današnji dan vidim kao priliku da se podsjetimo njihovog nesebičnog doprinosa i odamo poštovanje za teret koje su nosile i koji nose u društvu kome pripadamo. Baš kao što je Kralj Nikola opjevao u „Balkanskoj carici“, djelu koje samo po sebi predstavlja odu crnogorskim ženama, njihove ruke su na bojnim poljima dodavale borcima za crnogorsku slobodu „vode, praha i olova“, „ostavljajući suze za drugo mjesto i druge dane“, kazao je Milatović.
Žene su, dodao je, nerijetko i direktno učestvovale u borbama pa je ostalo zapisano da je u toku narodnooslobodiličkog rata u Jugoslaviji učestvovalo 2.546 žena iz Crne Gore, od kojih su 483 izgubile život u ratnim borbama, a njih osam je odlikovano Ordenom narodnog heroja za izvanrednu hrabrost i zasluge u ratu.
Kazao je da će zato njegova supruga dati poseban omaž crnogorskim ženama.
„U želji da, iz godine u godinu, Trinaesti jul proslavljamo u miru i blagostanju, zahvaljujem Vam se na pažnji i želim nam srećan praznik. Živjela Crna Gora“, poručio je Milatović.
Nakon predsjednika, obratila se prva dama Milena Milatović.
„Danas želim da budem glas svih žena koji svojim radom doprinose stvaranju nove Crne Gore. Žene CG su svojom hrabrošću i snagom dale nemjerljiv doprinos za borbu i slobodu zemlje. O tome najbolje svjedoči prisustvo žena na prijemu, među kojima se nalaze poslanice, sportistkinje…“, kazala je ona.
Poručila je da se moramo boriti za veću zastupljenost žena i u politici, biznisu i nauci.
Važnost obrazovanja je u fokusu našeg angažmana, kazala je prva dama.
„Poručujem vam da budemo hrabre kao žene koje su 13. jula utkale svoje biće u temelje Crne Gore“, kazala je ona i dodala da to dugujemo budućim generacijama.
„Živjela Crna Gora i živjele žene Crne Gore“, poručila je ona.
Nakon njenog obraćanja uslijedio je vatromet na Cetinju.
Među pridošlima su ministar poljoprivrede, šumarstva i vodoprivrede Vladimir Joković, ministar ekonomskog razvoja i turizma Goran Đurović, ministar bez portfelja Zoran Miljanić, ministarka kulture i medija Maša Vlaović…
Na Cetinju su večeras i gradonačelnica Podgorice Olivera Injac, predsjednica Skupštine Glavnog grada Jelena Borovinić Bojović sa suprugom, ambasador Francuske u Crnoj Gori Kristijan Timonije, predsjednik Državne izborne komisije Nikola Mugoša…
Koktelu prisustvuje i bivši predsjednik Opštine Budva Marko Bato Carević, reis Islamske zajednice Rifat Fejzić, direktorica IRF-a Irena Radović…
Prijemu prisustvuju i poslanici Demokratske partije socijalista (DPS) – Danijel Živković, Jevto Eraković i Nikola Rakočević, kao i lider i poslanici Demokrata – Aleksa Bečić, Boris Bogdanović…
Tu su i guverner Centralne banke Radoje Žugić i bivši predsjednik Skupštine Crne Gore i funkcioner SD-a Ivan Brajović.
Stigli su i predstavnici SPC, među kojima je i mitropolit Joanikije.
Stigao je i ministar unutrašnjih poslova Filip Adić sa suprugom.
Čekajući zvanice, predsjednik Crne Gore je zaplesao sa suprugom Milenom.
Nedugo zatim, stigli su i premijer Dritan Abazović i predsjednica Skupštine Danijela Đurović.
Podsjetimo, iz kabineta Milatovića ranije je saopšteno da su na prijem pozvani predstavnici političkog, naučnog, kulturnog, privrednog i sportskog života Crne Gore, građanski aktivisti, raniji najviši državni funkcioneri.
Na prijem u rezidenciju predsjednika su pozvani i predstavnici diplomatskog kora i visoki zvaničnici međunarodnih organizacija i institucija.
Dan državnosti se obilježava u znak sjećanja na 13. jul 1878. godine kada je Crna Gora na Berlinskom kongresu priznata kao samostalna država, kao i na 13. jul 1941. godine kada je crnogorski narod počeo ustanak protiv fašizma.
Izvor: Dnevno
Foto: Dnevno, Screenshot/TVCG
