Crnogorska vlada je u 15-ak dana prešla put od isticanja izraelske zastave na Ministarstvu odbrane do glasanja za rezoluciju koju je Izrael nazvao „sramnom“, kaže za Portal RTCG predsjednik DEMOS-a i doskorašnji predsjednik skupštinskog Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Miodrag Lekić. Glasanje u Generalnoj skupštini je, kako podsjeća, završeno sa dosta ubjedljivom većinom, koja zahtijeva hitnu obustavu ratnih dejstava kako bi se uputila zdravstvena i humanitarna pomoć u Gazi. Rezoluciju je predložio Jordan, podržana je od arapskih zemalja, i zatim glasanjem odobrena od 120 zemlja, među kojima je i Crna Gora.
Kako ocjenjujete izraelsko palestiniski konflikt i njegove posljedice?
Lekić: U najkraćem, radi o staroj i tragičnog priči, ovoga puta sa novim, neočekivanim dinamikama. Očigledno, i sa krupnim posljedicama koje slijede. Nije slučajno da je i rat u Ukrajini sada u drugom planu svjetske javnosti.
Radi se o vjerovatno najdužem “zamrznutom konfliktu” moderne istorije koji se periodično odmrzavao na različite načine, uvijek krizno i cikličnim ratovima, koji nisu završavani trajnim rješenjem, a još manje nekom privremenom solucijom koja bi imala i elemente pravednosti.
Status „kvo“ je donosio Palestinacima život u nekom obliku geopolitičkog i životnog geta, a izraelskim građana permanentnu bezbjednosnu nesigurnost.
Mogući i najavljeni vojni upad izraelskih snaga u Gazu donosi mnoge nove i riskantne posljedice na terenu.
Donosi i krupne interne političke procese, takođe i u regionu, ali i mnogo šire. Mislim i na one globalnog karaktera imajući u vidu širinu i broj zemalja koji je su uključene ili imaju određene i interes u ovom konfliktu.
Rezolucija Ujednijenih nacija je izazvala velike odjeke, pa i interne političke polemike u pojedinim zemljama. Kako komentarišete rezoluciju i rezultata glasanja?
Lekić: Treba reći da je nažalost Savjet bezbjednosti UN blokiran pravima veta velikih sila, što nije mehanizam u Generalnoj skupštini. S druge strane, rezolucije Generalne Skupštine nemaju obavezujući karakter.
Glasanje u Generalnoj Skupštini je završeno sa dosta ubjedljivom većinom, koja zahtjeva hitnu obustavu ratnih dejstava kako bi se uputila zdravstvena i humanitarna pomoć u Gazi. Radi se o „humanitarnoj pauzi“ kako je neki nazivaju.
Rezoluciju je predložio Jordan, podržana je od arapskih zemalja, i zatim glasanjem odobrena od 120 zemlja, među kojima je i Crna Gora.
Protiv je glasalo 14 država i tu su SAD, Hrvatska, naravno Izrael… 45 zemalja je bilo uzdržano, među kojima Njemačka, Italija, Velika Britanija.
Pada u oči da su glasnjem bile duboko podijeljene zapadne zemlje, naročito članice Evropske unije. Ovo između ostalog govori da se ne radi o uvijek homogenim političkim cjelinama, što je posebna tema.
Sve ove razlike će bez sumnje, uz mnoge druge momente uticati na dalje ratne i političke dinamike u ovom višestruko složenom konfliktu.
Zemlje koje nisu podržale rezoluciju su navele da su to uradile zbog odbijanja amandmana Kanade da se u tekstu rezolucije nađe i rečenica koja osuđuje Hamas i njegov teroristicki napad 7. oktobra.
Kako ocjenjujete stav i glasanje Crne Gore u Generalnoj skupštini?
Lekić: Svaki stav u ovako složenoj situaciji je podložan polemičkim i kritičkim ocjenama.
Uočljivo je da je crnogorska vlada u nekih dvije nedjelje prešla put od isticanja izraelske zastave na Ministarstvu odbrane do glasanja za rezoluciju koja je ogorčila Izrael nazvavši je „sramnom“.
Pretpostavlja se da je ovoga puta odluka o načinu glasanja usvojena na sjednici vlade. Nešto ranije neke odluke, pa i vrlo osjetljivog karaktera, o glasanju u međunarodnim organizacijama su odlučivane na drugi način, dakle bez odluke vlade. Čak bi se nakon glasanja komponente vlade javno oglašavale da nisu upoznate glasanjem, odnosno da su protiv sadržaja glasanja koje je već obavljeno.
Nije potrebno govoriti o neozbiljnosti takvog metoda. Sve je to bio razlog za reagovanje našeg Odbora za međunarodne odnose.
Kako je tehnička vlada odavno bez skupštinske kontrole, ne znamo kako se ovoga puta odlučivalo, nadamo se na kredibilan i državno ozbiljan način.
Foto: RTCG
