Ministarstvo evropskih poslova (MEP) prikuplja sugestije na verzije predloga zakona koje je preksinoć utvrdila Vlada, a čije je usvajanje neophodno za dobijanje Izvještaja o procjeni ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR) u pregovorima s Evropskom unijom (EU).
Prema nezvaničnim saznanjima “Vijesti”, sve sugestije trebalo bi da u roku od dva dana budu upućene Evropskoj komisiji (EK) na razmatranje. Ako EK da “zeleno svjetlo” na njih, Vlada će imati pravo da, kao predlagač izmjena zakona, djeluje kroz amandmane uoči usvajanja tih akata u parlamentu.
Amandmane mogu podnijeti i poslanički klubovi.
Sugestiju su, kako je “Vijestima” preksinoć nezvanično reklo više izvora iz Vlade, trebalo da budu poslate EK juče, ali se to nije desilo.
Najviše primjedbi bilo je na izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije. Te primjedbe, više od deset njih, MEP-u je juče uputio kabinet potpredsjednika Vlade Alekse Bečića (Demokrate).
One su uglavnom bazirane na ključnim preporukama koje je iznio nevladin sektor, kako bi se one u maksimalnoj mogućoj mjeri uvažile i tekst zakon unaprijedio, kazao je izvor “Vijesti” iz Vlade.
Primjedbama, u koje su “Vijesti” imaju uvid, predlaže se, između ostalog, uvođenje obaveze za Agenciju za sprečavanje korupcije (ASK) da u svim slučajevima gdje nije propisana nadležnost posebnog tijela, ona obavlja poslove sprečavanja sukoba interesa i ograničenja u vršenju javnih funkcija.
Predložena je i promjena definicije poklona, tako da uključi preporuke eksperata Savjeta Evrope, odnosno da poklon bude i otpis kredita, dugovanja i oslobađanje od obaveza, ali i usluge i omogućavanje određenih beneficija.
U definiciju imovine predloženo je uključivanje i depozita, kao i imovine u inostranstvu, kao što su depoziti u stranim bankama, akcije i udjeli u kompanijama, ali i, na primjer, trastovi koji najčešće služe za skrivanje imovine, a nemaju obavezu registracije.
“Definicija imovine uključuje i imovinu u slučajevima kada funkcioner osnuje firmu i iznajmi fiktivne vlasnike, ali je on stvarni vlasnik tog pravnog lica ili imovine (ultimate beneficial owner – UBO). Dodatno, ova definicija imovine uključuje i vlasništvo nad, na primjer, nelegalno izgrađenim objektima koji nisu upisani u katastar, odnosno imovinu stečenu sklapanjem ugovora/predugovora o kupoprodaji ili ovjeri notarske zabilježbe o postojanju pravnog posla”, piše u primjedbama.
Takođe, predloženo je uvođenje obaveza javnih funkcionera da prijave bilo koji oblik promjene imovine. Prema dosadašnjem tumačenju ASK-a, javni funkcioneri nisu morali da prijave prodaju neke nekretnine i novac koji su dobili za nju, što, kako smatraju autori primjedbi, predstavlja ogroman korupcijski rizik, jer javni funkcioner može prodati imovinu, na primjer nekretnine, po višestruko većoj cijeni od tržišne ili je kupiti po znatno manjoj cijeni, što faktički predstavlja skriveni poklon.
Dodatno, predlaže se zadržavanje rješenja iz važećeg zakona, umjesto predloženog podizanja vrijednosti uvećanja imovine za koju se mora podnijeti poseban izvještaj sa 5.000 na 10.000.
“Iznos od 10.000 eura je previsok i veći je od godišnje prosječne neto plate”, navodi se u sugestijama u koje su “Vijesti” imale uvid.
Predlaže se i uvođenje obaveze javnih funkcionera da prijavljuju imovinu svoje djece čak i ako ne žive sa njima u domaćinstvu.
“Ovo posebno iz razloga što niz primjera iz prakse pokazuje da djeca brojnih javnih funkcionera budu isključena iz izvještaja o prihodima i imovini čim navrše 18 godina i odmah steknu značajnu imovinu koja se ne može objasniti njihovim zvaničnim prihodima”, objašnjeno je.
Javni funkcioneri bi, kako je navedeno, trebalo da prijavljuju sve oblike digitalne imovine koji bi mogli predstavljati finansijski interes ili potencijalni sukob interesa u obavljanju njihovih službenih dužnosti.
Predloženo je i čuvanje izveštaja o prihodima i imovini javnih funkcionera i nakon isteka roka od 10 godina, jer “to promoviše trajnu transparentnost i omogućava građanima da provjere i analiziraju finansijske interese i moguće sukobe interesa javnih funkcionera i nakon što napuste službu”.
Predloženo je i propisivanje roka u kojima je Agencija dužna da objavi izvještaje koji su joj dostavljeni, “odmah, a najkasnije u roku od 30 dana od dana podnošenja od strane javnih funkcionera”. Takođe, Agencija se obavezuje da u roku od 15 dana od donošenja objavi odluke na svojoj internet stranici.
Autori primjedbi predlažu da se propiše obaveza ASK-a da u slučajevima kad životni stil funkcionera značajno odudara od njihovih zvaničnih prihoda pokrene postupak ili o tome dostavi informacije nadležnom tužilaštvu.
“Treba propisati da praćenje životnog stila obuhvata upoređivanje prijavljenih prihoda i imovine u odnosu na potrošačke navike, uslove stanovanja i imovinu javnog funkcionera, bračnog i vanbračnog supružnika i djece. Dodatno se propisuje da Agencija može i iz drugih izvora prikupljati informacije o takozvanom životnom stilu funkcionera, što uključuje i druge podatke kojima raspolažu pravna ili fizička lica a koji pokazuju potrošačke navike, odnosno na osnovu kojih se može utvrditi raspolaganje određenom imovinom”, piše u primjedbama.
Predviđeno je uvođenje nove nadležnosti Savjeta Agencije da odlučuje po žalbama na odluke direktora, kao i brisanje zastare u skladu s preporukama Venecijanske komisije i civilnog društva, kao i sa opredjeljenjem Vlade za nultu toleranciju na korupciju na visokom nivou.
“Uvođenjem zastare (postupka), koja nije predviđena važećim zakonom, niti je predložena od strane bilo kog eksperta koji je u prethodnom periodu analizirao ovaj Zakon, moglo bi se podstaći nezakonito ponašanje javnih funkcionera, i poslati poruka da će izbjeći pravne posljedice, ako dovoljno dugo mogu sakriti svoju imovinu”, smatraju autori primjedbi.
Vlada je u srijedu usvojila medijske zakone i izmjene sistemskih zakona u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala: Zakona o Sudskom savjetu i sudijama, Zakona o Državnom tužilaštvu, Zakona o Specijalnom državnom tužilaštvu, Zakona o sprečavanju korupcije, Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću, Zakona o sudovima i Zakona o Centru za obuku u sudstvu i tužilaštvu.
Potpredsjednik Vlade Aleksa Bečić i jedan broj ministara iz Demokratske Crne Gore – Dragan Krapović (odbrana), Tamara Vujović (kultura i mediji) i Danilo Šaranović (unutrašnji poslovi) izdvojili su mišljenje na amandmane na medijske zakone, u dijelu koji se tiče Javnog servisa, a imali su primjedbe i na nekoliko drugih zakona.
Venecijanska komisija imala je primjedbe na sve zakone, a posebno na izmjene i dopune Zakona o sprečavanju korupcije ocjenjujući, između ostalog, da je nacrt ostao u osnovi isti kao zakon koji je trenutno na snazi, uz nekoliko prilagođavanja u tekstu odredbi.
Kabinet potpredsjednika Moma Koprivice uputio je primjedbe na predloge izmjena zakona o državnom tužilaštvu i sudskom savjetu i sudijama.
Na ostale sistemske zakone u oblasti pravosuđa i borbe protiv korupcije i organizovanog kriminala nije bilo primjedbi, a prema informacijama “Vijesti”, izmjene i dopune Zakona o oduzimanju imovinske koristi stečene kriminalnom djelatnošću “su nepopravljive”, pa će se vjerovatno raditi novi predlog nakon dobijanja IBAR-a.
Sjednica Skupštine na kojoj će biti razmatrani IBAR zakoni, zakazana je za utorak.
Popović Kalezić: Zakoni se ne pišu na brzinu
Brzina kojom Vlada predlaže zakone je zabrinjavajuća, kao i činjenica da mnogi od njih nisu bili na javnoj raspravi, ocijenila je za “Vijesti” izvršna direktorica Centra za građanske slobode (CEGAS) Marija Popović Kalezić.
Ona je rekla da će i nakon dobijanja IBAR-a zahtjevi EU prema Crnoj Gori biti ozbiljni i da će biti potreban ozbiljan pristup reformama ako se proces pregovora želi okončati članstvom EU.
Upozorava da politički subjekti svojim parcijalnim partiskim interesima već deceniju “jedu vrijeme” potrebno za suštinske reforme, inkluzivnost procesa dolaženja do normativnih riješenja i ubrzanja evropskog puta Crne Gore.
“Cijelo vrijeme, pa i danas, imamo političku krizu i manje ili više nestabilne vlade. Brisel vidi probleme, ali vidi i da je Crna Gora ostala na putu spoljnopolitičkih prioriteta i želi da nam da šansu”, kazala je.
foto: Vlada Crne Gore
