Iako se za naknade bivšim funkcionerima godišnje izdvajaju milioni eura iz državne kase, predlog Pokreta Evropa sad (PES) o smanjenju roka njihovog isplaćivanja još je u “fioci”. Najavljuju, međutim, da će se tim pitanjem ubuduće baviti Vlada i da prve ideje očekuju na jesen.
Iz tog najjačeg konstituenta vlasti krajem prošle godine saopštili su da će, u dogovoru s partnerima iz skupštinske većine, predložiti izmjene seta zakona kako bi se isplata tzv. funkcionerskih naknada smanjila s godinu na šest mjeseci. “Vijesti” su tada, pozivajući se na nezvanične izvore, objavile da PES za to nema podršku kolega iz većine.
Koalicionim sporazumom o vlasti, predviđeno je da parlamentarna većina neće podržati usvajanje akata koji prethodno nisu usaglašeni na kolegijumu lidera njenih konstituenata ili šefova poslaničkih klubova tih partija.
PES je, kako je krajem decembra objavila TV Vijesti, kolegama iz tadašnje većine dostavio predlog u kom je, osim smanjenja roka isplate, navedeno da je za ostvarivanje naknade neophodno da je neko bio na funkciji najmanje pola godine, a predloženo je i da se uvede opcija da se umjesto naknade, ako se za to ukaže potreba, obezbijedi raspoređivanje na neko radno mjesto u sistemu.
Poslanik PES-a Miodrag Laković, kazao je juče “Vijestima” da su oni “tu priču (o naknadama) zaokružili”, ali da se Vlada izjasnila da će izraditi izmjene Zakona o radu i uredbe o naknadama.
“Čekamo to njihovo rješenje”, rekao je, dodajući da je to posljednja informacija koju ima u vezi sa pitanjem naknada.
Laković je naveo da što se tiče poslaničkog kluba PES-a, oni ništa neće preduzimati. Poručuje da čekaju rješenja izvršne vlasti, koja, kaže, očekuje najvjerovatnije u septembru, jer su trenutno odmori.
Iz Vlade nisu odgovorili na pitanja “Vijesti” u vezi sa tim šta su preduzeli po pitanju naknada, i ako nisu ništa, kad će ta tema doći na dnevni red.
Iz Centra za građansko obrazovanje (CGO), saopštili su prije nekoliko dana da se u moru fiskalnih mjera koje uvodi kabinet Milojka Spajića (PES), “od kojih su mnoge upitnog javnog interesa”, jedna uporno izbjegava – ukidanje funkcionerskih naknada.
Bivši funkcioneri, bez obzira na to koliko su bili na funkciji, imaju zakonsko pravo da godinu primaju nadoknadu u visini posljednje primljene zarade. Prema podacima Akcije za socijalnu pravdu (ASP) iz aprila, samo u prošloj i ovoj godini za naknada je isplaćeno gotovo dva i po miliona eura. Podaci koji su dostavljeni “Vijestima” krajem prošle godine pokazali su da naknadu po prestanku funkcije prima skoro stotinu bivših zvaničnika izvršne i zakonodavne vlasti.
Izvršna direktorica Akcije za socijalnu pravdu (ASP) Ines Mrdović, kazala je “Vijestima” da je ukidanje ili smanjenje funkcionerskih naknada “prazno obećanje partija i političara”.
“Oni se samo deklarativno zalažu za pravedno rješavanje tog pitanja, a kad sjednu u fotelje, obećanje se ‘zavuče pod tepih’. Nije realno očekivati da će u dogledno vrijeme uopšte biti riješeno ovo pitanje”, ocjenjuje ona.
Sagovornica navodi da u državi gdje se poslanicima i polovini javne uprave “plaća da dođu na posao, plaća im se gorivo i daju službeni automobili da dolaze na posao”, nije realno očekivati da će se odreći bilo kojeg benefita, pa ni ove “duboko socijalno nepravedne naknade”.
“Uostalom, poslanici ne moraju da čekaju Vladu – oni imaju mogućnost zakonodavne inicijative i mogu amandmanski djelovati. Ali, niko neće da se odrekne da po prestanku funkcije godinu prima ‘platu’ a ne radi ništa. Oni, praktično, primaju novac ‘za nerad’ i takvo nešto je moguće samo u partitokratiji, državi kolosalne nevladavine prava i okorele gramzivosti političkih elita na javni novac”, podvlači Mrdović.
Ona je kazala da je još od vremena vladavine Demokratske partije socijalista (DPS) odnos prema javnom novcu potpuno neprihvatljiv.
“U ovoj zemlji je novca uvijek imalo da se dodatno pune nečiji džepovi, a na drugoj strani da hiljade građana žive s minimalnim zaradama, penzijama, socijalom…”, navodi direktorica ASP-a, poručujući da je porazno da se godišnje nekoliko miliona eura odvaja da se dodatno napune džepovi nosilaca vlasti nakon što im prestanu funkcije, a da s druge strane država nema ni elementarne socijalne usluge.
Funkcionerske naknade su definisane zakonima o zaradama zaposlenih u javnom sektoru i državnim službenicima i namještenicima. To rješenje u akte je uvela vlast DPS-a.
Zakonom o zaradama zaposlenih u javnom sektoru (član 36), predviđeno je da funkcioneri imaju pravo da nakon prestanka funkcije jednu godinu primaju naknadu u visini zarade koju su primali u posljednjem mjesecu prije prestanka funkcije, uz odgovarajuće usklađivanje. Naknada se ostvaruje na lični zahtjev korisnika.
U Zakonu o državnim službenicima i namještenicima (član 60), navedeno je da “imenovano ili postavljeno lice”, koje nije raspoređeno na drugo radno mjesto, ima pravo na naknadu u visini zarade koju je imalo u posljednjem mjesecu vršenja poslova radnog mjesta na kojem je bilo imenovano, odnosno postavljeno, uz odgovarajuće usklađivanje. Zakonom je ostavljena mogućnost da se “izuzetno” pravo na naknadu može da produži za još jednu godinu, ako u tom vremenu stiče pravo na penziju.
Iz Ministarstva finansija juče nisu odgovorili na pitanje “Vijesti” da li su dostavili Vladi predlog izmjena Zakona o zaradama u javnom sektoru kojim bi mogli da se promijene i uslovi za dobijanje funkcionerskih naknada, po prestanku funkcije. Ranije je najavljivano da će predlog izmjena dostaviti do kraja juna.
“Bivši funkcioneri zaštićeni, građani koji ostanu bez posla diskriminisani”
Iz NVO sektora više puta se apelovali da se naknade smanje, skrati period njihovog primanja i definiše ko može da ih dobije.
Iz CGO-a je nedavno saopšteno da način na koji su bivši funkcioneri zaštićeni, diskriminiše sve ostale građane Crne Gore koji nakon gubitka posla ostaju bez ikakvih primanja.
Kažu da građani dnevno vide nikad veće cijene različitih, a nerijetko i osnovnih artikala, te dodaju da ako se usvoji najavljena fiskalna strategija, slijedi povećanje poreza na dodatu vrijednost u brojnim kategorijama.
“U moru različitih mjera koje se uvode, od kojih su mnoge upitnog javnog interesa, jedna mjera se uporno izbjegava – ukidanje funkcionerskih naknada”, naveli su oni na društvenoj mreži “Iks”.
Podsjećaju da je prema nalazima istraživanja iz februara 2022. godine, 82 odsto građana za ukidanje funkcionerskih naknada. To je, dodaju, više nego ubjedljiva podrška, ali da političari to svjesno i saglasno ignorišu.
Crna Gora, prema njihovim riječima, ne postavlja svjetski rekord samo po glomaznosti Vlade, već i po tome koliko izdvaja za bivše funkcionere.
foto: Boris Pejović/Vijesti
