Za 17 godina od referenduma do danas, profesionalni političari su katastrofalno lošim radom doveli Crnu Goru na samrtničku postelju. Jedino bi genijalan neprijatelj mogao da nam smisli i učini toliko zla i štete koliko su nam učinili profesionalni političari, kako iz vlasti, tako i iz opozicije. Propuštena je prilika da Crna Gora od referenduma do danas postane najkvalitetnija država Evrope i svijeta. Sa ovako malim brojem stanovnika na ovakvoj teritoriji i uz više od tri decenije stari projekat ekološke države, Crnoj Gori pripada prvo mjesto; čak i drugo mjesto na planeti za neuspjeh i nesposobnost, kazao je u razgovoru za „Dan“ naučnik Dragan Hajduković.
On je četiri puta bio kandidat za šefa države. Upitan kako ocjenjuje rezultate poslednjih predsjedničkih izbora, odgovara da je srećan što je Milo Đukanović izgubio, ali i zabrinut što je Jakov Milatović pobijedio.
– Naravno, biću srećan ako Milatović svojim radom postane odličan predsjednik i pokaže da nijesam bio u pravu; ne samo što mu želim da postane odličan predsjednik, nego ću mu, ako mu ikada bude potrebna moja pomoć, u tome i pomoći. Za dobro Crne Gore potrebna je fer saradnja svih snaga. Predsjednik Milatović mora da nauči da postoje projekti koji isključuju jedan drugi; na primjer nemoguć je i brzi ulazak u Evropsku uniju i „Otvoreni Balkan“ i mora izabrati samo jedan od ta dva puta – naveo je Hajduković.
On je nedavno najavio učešće na parlamentarnim izborima 11. juna. Astrofizičar i fizičar, dugogodišnji ekološki aktivista, uputio je, kako je naveo, poziv za građansku samoodbranu.
– Još je otvorena opcija (malo vjerovatna) da u utorak, 16. maja, predam izbornu listu moje grupe građana. Samostalan izlazak na izbore je jedina opcija; predizborne koalicije nijesu interes Crne Gore, nego interes nesposobnih i halapljivih profesionalnih političara. Da je Crna Gora kvalitetna država, ne bi mi bilo ni na kraj pameti da se kandidujem. Kandidujem se jedino zbog toga što su profesionalni političari doveli Crnu Goru na samrtničku postelju i, u tom smislu, moje kandidovanje nije politika nego crnogorska samoodbrana. Kada bi bilo pravde na kugli zemaljskoj, profesionalni političari bi morali da mi plate veliku odštetu što na sve ovo gubim vrijeme i energiju, jer da su oni dobro radili svoj posao, ja se nikada ne bih kandidovao – ističe Hajduković.
Dodaje da je kandidovanje otežano prije svega medijskom diskriminacijom, apsolutno neravnopravim medijskim i finansijskim položajem pojedinaca i grupa građana u odnosu na političke partije.
Upitan sa kojim partijama bi eventualno sarađivao nakon izbora, odgovara da ne dijeli partije na unaprijed poželjne i nepoželjne.
– Poslije izbora sarađivaćemo sa svim partijama koje ispunjavaju dva uslova, a prvi je da ozbiljno prihvataju naš projekat razvoja Crne Gore na osnovama ekološke države. Drugi uslov, sarađivaćemo jedino sa partijama koje su se oslobodile dosadašnjih vječitih političara; u političku penziju moraju otići svi oni koji su od referenduma do danas zbirno 12 ili više godina bili na najznačajnijim državnim pozicijama, to jeste poslanik, član Vlade, predsjednik države – podvlači Hajduković.
Inicijator ideje o ekološkoj državi ističe da je to popularan naziv za viziju da Crna Gora postane i te kako potrebni planetarni pilot-projekat i primjer prvog održivo organizovanog ljudskog društva na Zemlji.
– Mala država i narod mogu postati svjetski zapaženi, simpatični, poštovani i značajni jedino ako su u stanju da se uzdignu do visine planetarnog primjera nečeg dobrog. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka kao naučniku mi je bilo jasno da je čovječanstvo u ratu sa prirodom i da sve brže idemo putem samouništenja. Takva planetarna kriza, koja je danas još veća i dramatičnija, istovremeno je i najbolja razvojna šansa Crne Gore. Ne može u nekoliko redova biti objašnjena vizija koju razvijam već četvrtu deceniju, ali, u najkraćem, kada bi vidjele našu ozbiljnu namjeru, u svijetu postoje značajne (izrazito manjinskej ali moćne) snage koje nam mogu obezbijediti znanje, donacije, društveno odgovorni kapital i svjetski publicitet za ostvarenje ove vizije. Mnogi ljudi u svijetu doživljavali bi nas i kao svoju drugu domovinu – uvjeren je Hajduković.
Prema njegovim riječima, tragično je da tokom svih ovih decenija Crna Gora nije imala sreću da bilo ko od profesionalnih političara shvati viziju ekološke države.
– Projekat ekološke države nije shvatila ni jedna jedina politička partija, ni jedan jedini premijer i ni jedan jedini ministar dosadašnjih vlada Crne Gore. Pred izbore 11. juna jedini izuzetak je gospodin Milojko Spajić, koji je u veoma dugom razgovoru pokazao ličnu kreativnost i otvorenost uma i razumio šta mu pričam; govorim o njemu pojedinačno, a ne o Evropi sad – kazao je Hajduković.
Inicijator ideje o ekološkoj državi ističe da je to popularan naziv za viziju da Crna Gora postane i te kako potrebni planetarni pilot-projekat i primjer prvog održivo organizovanog ljudskog društva na Zemlji.
– Mala država i narod mogu postati svjetski zapaženi, simpatični, poštovani i značajni jedino ako su u stanju da se uzdignu do visine planetarnog primjera nečeg dobrog. Krajem osamdesetih godina prošlog vijeka kao naučniku mi je bilo jasno da je čovječanstvo u ratu sa prirodom i da sve brže idemo putem samouništenja. Takva planetarna kriza, koja je danas još veća i dramatičnija, istovremeno je i najbolja razvojna šansa Crne Gore. Ne može u nekoliko redova biti objašnjena vizija koju razvijam već četvrtu deceniju, ali, u najkraćem, kada bi vidjele našu ozbiljnu namjeru, u svijetu postoje značajne (izrazito manjinskej ali moćne) snage koje nam mogu obezbijediti znanje, donacije, društveno odgovorni kapital i svjetski publicitet za ostvarenje ove vizije. Mnogi ljudi u svijetu doživljavali bi nas i kao svoju drugu domovinu – uvjeren je Hajduković.
Prema njegovim riječima, tragično je da tokom svih ovih decenija Crna Gora nije imala sreću da bilo ko od profesionalnih političara shvati viziju ekološke države.
– Projekat ekološke države nije shvatila ni jedna jedina politička partija, ni jedan jedini premijer i ni jedan jedini ministar dosadašnjih vlada Crne Gore. Pred izbore 11. juna jedini izuzetak je gospodin Milojko Spajić, koji je u veoma dugom razgovoru pokazao ličnu kreativnost i otvorenost uma i razumio šta mu pričam; govorim o njemu pojedinačno, a ne o Evropi sad – kazao je Hajduković.
Predlog za ubrzano približavanje EU
Iako se godinama obećava da će Crna Gora postati dio evropske porodice, još uvijek se ne zna kada ćemo postati članica Evropske unije.
– Crna Gora neće postati članica EU tokom mandata nove Skupštine i Vlade poslije 11. juna. Suština mog predloga prelaznog približavanja Crne Gore Evropskoj uniji je da se, kao u slučaju odnosa EU–Švajcarska, potpisivanjem bilateralnog sporazuma odmah (dakle mnogo prije punog članstva) poveća bliskost između EU i Crne Gore, čime bi EU pokazala posvećenost Balkanu kao cjelini, a građani Crne Gore u pogledu zapošljavanja bili skoro izjednačeni sa građanima EU – objašnjava Hajduković.
Prema predlogu za ubrzano približavanje Evropskoj uniji, balkanske zemlje bile bi ohrabrene i predane uključivanju u Uniju.
– Švajcarska nije članica Evropske unije. Međutim, postoji niz bilateralnih sporazuma između EU i Švajcarske i zahvaljujući tim sporazumima, u mnogim važnim slučajevima, Švajcarska ima status koji je blizak državi članici. Na primjer, prvi od potpisanih bilateralnih sporazuma odnosi se na slobodno kretanje ljudi. To građanima obje strane daje pravo da žive i rade u EU ili Švajcarskoj, uz uslov da imaju posao ili drugi izvor prihoda – objašnjava naš sagovornik.
Kako je dodao, predlog je da EU i sa Crnom Gorom potpiše sličan bilateralni sporazum o slobodnom kretanju ljudi.
– Takav sporazum bi građanima obje strane davao pravo da žive i rade u EU ili Crnoj Gori, pod uslovom da imaju posao ili drugi izvor prihoda. Pored ostalog, to znači da bi građani Crne Gore automatski imali pravo zapošljavanja u zemljama EU. Napominjem da je Crna Gora idealan kandidat za takav sporazum jer ima samo oko 600 hiljada stanovnika; prema tome, nema opasnosti od bilo kakvih poremećaja i negativnih posledica za EU. Naravno, Crna Gora bi morala da obezbijedi da se bilateralni sporazum ne zloupotrebljava, a jedna od mjera bio bi minimum petogodišnji motratorijum na davanje crnogorskog državljanstva strancima – pojašnjava Hajduković.
Prema njegovim riječima, ljudi na Balkanu se osjećaju napuštenim od strane EU.
– Gore od toga, rašireno je mišljenje da ih EU tretira kao regiju drugog reda i građane Evrope drugog reda – kaže Hajduković.
Ekološka država – utopija koja to nije
Projekat ekološke države je i velika šansa nove vlasti i veliki test njenih dometa. Prvi put je predstavljen javnosti 1990. godine, to jeste više od godinu dana prije raspada Jugoslavije.
O tom projektu je u knjizi „Manje od igre – više od života“, objavljenoj 1991. godine, na strani 135, u poglavlju „Ekološka država – utopija koja to nije“, pisao i tadašnji predsjednik Crne Gore Momir Bulatović.
– Upravo u danima i mjesecima u kojima smo raspredali ove teške misli i grozničavo tražili načina da se oslobodimo more i izvučemo iz bespuća i odredimo novi cilj, pojavila se spasonosna zamisao. Doktor Dragan Hajduković, fizičar sa zadivljujućom moći imaginacije… iznosio je ideju da Crnu Goru učinimo prvom ekološkom državom na svetu. Odmah sam se upecao – zapisao je Bulatović.
On je ocijenio da je projekat ekološke države projekat vrijedan svakog napora, „a posebna primamljivost i izazovnost je u tome što se zaista može pretvoriti u stvarnost i život svakodnevni“.
Crna Gora je prije tri decenije u ustavu nazvana ekološkom državom.
Izvor: Dan
