Izbor predsjednika Vrhovnog suda i izmjene Zakona o finansiranju političkih subjekata nijesu uslov za dobijanje pozitivnog Izvještaja o ispunjenosti privremenih mjerila (IBAR), ali bi rješavanje tih pitanja pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora. To je u intervjuu agenciji MINA ocijenila ministarka evropskih poslova Maida Gorčević.
Evropska komisija (EK) nedavno je poručila da bi Crna Gora, nakon najnovijeg oglasa, trebalo da izabere predsjednika Vrhovnog suda, ali i ukazala na neophodnost brzog napretka u izradi izmjena Zakona o finansiranju političih partija.
Gorčević je rekla da poruku EK smatraju ohrabrenjem da Vrhovni sud i skupštinski Odbor za sveobuhvatnu izbornu reformu u što skorijem roku adresiraju ta pitanja.
Ona je kazala da su u komunikaciji s EK ustanovili da će pojedini elementi iz poglavlja 23 iz objektivnih razloga djelimično ostati neispunjeni i pretočeni u završna mjerila, uz opredijeljenost crnogorskih institucija da sačine mape puta i konkretne korake da se ova mjerila u najkraćem roku ispune.
Među njima su, kako je navela Gorčević, imenovanje predsjednika Vrhovnog suda, kao i izmjena Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja.
„Imajući u vidu ostvarene rezultate u svim privremenim mjerilima, uključujući i mjerila čiji su elementi ova pitanja, vjerujemo da ona sama po sebi nijesu uslov za dobijanje IBAR-a, ali da bi njihovo rješavanje pojačalo ukupan utisak o spremnosti Crne Gore da uđe u novu fazu pristupnih pregovora“, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da Ministarstvo evropskih poslova redovno razmjenjuje informacije sa nadležnim državnim organima, ima intenzivan dijalog i ukazuje na prioritete, pogotovo u odnosu na pitanja koja su ključna u trenutnoj fazi pregovora.
Prema riječima Gorčevič, održavaju konstruktivnu saradnju sa Vrhovnim sudom, ali i Sudskim savjetom.
Govoreći o razlozima za neuspjele oglase za izbor čelnika Vrhovnog suda, Gorčević je rekla da je očigledno da nije postojala dovoljna saglasnost povodom izbora nekog od dosadašnjih kandidata na Opštoj sjednici tog suda.
Kako je navela, izmjene Zakona o Sudskom savjetu i sudijama adresiraće taj problem i olakšati proceduru predlaganja kandidata za predsjednika Vrhovnog suda, tako što će se umjesto jednog kandidata na osnovu dvotrećinske podrške, sada moći predlagati do tri kandidata, na predlog polovine glasova na Opštoj sjednici.
„Što se tiče ovog oglasa, ne bih prejudicirala sa komentarima, već ostavimo relevantnim sudskim instancama da sprovedu oglas do kraja, vjerujući da će ovog puta ishod biti uspješan“, kazala je Gorčević.
Kada je riječ o izmjenama Zakona o finansiranju političkih subjekata i izbornih kampanja, Gorčević je istakla da je za izmjene izbornog zakonodavstva potrebna kvalifikovana većina, što znači širok konsenzus između političkih partija po tom pitanju.
„Dosadašnji uspjesi, ubrzana dinamika pregovaranja i isporučenost gotovo svih zahtjeva EK, daju razloge za optimizam“, rekla je Gorčević.
Ona je kazala da se u Odboru nalazi nova konstelacija političkih partija, pred kojim je veliki izazov, ali da vjeruje da on ima snage da svoj posao odradi kvalitetno.
Prvo Reformska agenda pa paket finansijske podrške
Priprema i usvajanje Reformske agende preduslov je za dodjelu ukupnog paketa finansijske podrške, koji je kroz nedavno usvojeni Plan rasta za Zapadni Balkan Evropska unija (EU) opredijelila Crnoj Gori, saopštila je Gorčević.
Ona je, u intervjuu agenciji Mina-business, objasnila da je Reformska agenda ključni dokument koji precizira planove za sprovođenje reformskih mjera, uz definisanje jasnih i mjerljivih rezultata čije ostvarenje će biti preduslov za isplatu sredstava, u sedam polugodišnjih rata do kraja 2027. godine.
„Napredak koji ostvarimo Evropska komisija (EK) će mjeriti polugodišnje, a procjena će ujedno biti i osnova za uplatu sredstava EU po tranšama, što donosi dodatnu odgovornost cijelom sistemu“, rekla je Gorčević.
Evropski parlament izglasao je Plan rasta za Zapadni Balkan, do sada najambiciozniji finansijski paket EU za region, u okviru kojeg je za Crnu Goru opredijeljeno 400 miliona eura.
Gorčević je saopštila da je osnovni cilj Plana rasta ubrzanje procesa proširenja i brže dostizanje prosječnog ekonomskog razvoja unutar EU, odnosno brža ekonomska konvergencija regiona Zapadnog Balkana.
„Ključna pretpostavka novog pristupa EU je da će sprovođenje reformi, uz izdašniju finansijsku podršku imati pozitivan efekat na ekonomski rast ekonomija država kandidata. Niz najavljenih inicijativa EU koje su uvezane s novim planom, kao što je uvođenje olakšanog protoka robe, usluga i novca, imaće za cilj da ojačaju ekonomije Zapadnog Balkana i pripreme ih da postanu dio velikog, Jedinstvenog tržišta EU“, rekla je Gorčević.
Ona je podsjetila da je Vlada, nakon konsultacija sa nadležnim službama EK, identifikovala ključne mjere u četiri oblasti politika. Definisana je lista reformi iz oblasti poslovnog okruženja i razvoja privatnog sektora, digitalne i energetske tranzicije, razvoja ljudskog kapitala i vladavine prava.
„Trenutna, radna verzija Reformske agende, sadrži 33 indikativne reformske mjere, a planirano je da Vlada usvoji dokument početkom maja“, navela je Gorčević.
Ona je dodala da će odgovornost Vlade, Skupštine i cjelokupnog sistema institucija u narednom periodu biti utoliko veća – da na vrijeme i kvalitetno sprovedu sve reformske mjere na koje će se obavezati Reformskom agendom.
Gorčević je kazala da na proces sprovođenja reformi ne treba gledati samo kao na mehanizam koji će pomoći da EU dodijeli dodatna sredstva finansijske podrške.
„Uz nesumnjivu važnost tih sredstava, puno je važnije da ključnim reformama poput reforme upravljanja državnim preduzećima, preko unapređenja rada inspekcijskih službi, digitalizacije javnih usluga, usklađivanja sa Energetskim tržištem EU, pa do unapređenja sistema obrazovanja, izgradnje novih škola i vrtića i reformama u oblasti vladavine prava stvorimo bolje i pravednije uslove za ekonomsku aktivnost svakog od nas“, poručila je Gorčević.
Ona smatra da će jedino na taj način trenutak kada Crna Gora postane država članica EU biti samo krajnja, formalna potvrda da je u punom smislu dio EU.
Gorčević je kazala da Reformska agenda treba da predvidi detaljan vremenski plan sprovođenja reformi u četvorogodišnjem periodu, uzimajući u obzir trenutnu društveno-ekonomsku poziciju Crne Gore i potrebe za ubrzanjem njenog razvoja u skladu sa EU standardima.
„Finansijska podrška biće uslovljena ispunjenošću niza reformskih mjera u različitim oblastima javnih politika, kao i dodatnih kriterijuma u oblasti demokratije, vladavine prava i ljudska prava, koji će biti definisani pojedinačno za svaku od država Zapadnog Balkana“, rekla je Gorčević.
Uz najavljene reforme, za dodjelu finansijske podrške važno je i dodatno poštovanje drugih opštih uslova u dijelu makro-finansijske stabilnosti, dobrog upravljanja javnim finansijama, transparentnosti i nadzora nad budžetom.
„Ministarstvo evropskih poslova je koordiniralo pripremu tog ključnog dokumenta za čiju izradu je formiran radni tim predstavnika svih institucija koje su zadužene za planiranje i sprovoženje navedenih javnih politika“, saopštila je Gorčević.
Ona je navela da će, s obzirom na potrebe crnogorske ekonomije kao relativno male, otvorene i orijentisane na usluge, fleksibilnost tako široko definisanog plana biti svakako korisna, jer se, uz planirane reforme, očekuje i ubrzano sprovođenje infrastrukturnih projekata u oblasti obrazovanja, energetike, digitalizacije i saobraćaja.
Gorčević je kazala da će za dalji ekonomski razvoj, pored direktne finansijske podrške i reformi, posebno važna biti i prva dva stuba Plana rasta – postepena integracija u Jedinstveno tržište EU i ubrzano kreiranje regionalnog tržišta na Zapadnom Balkanu.
„Korisne dodatne inicijative koje u ovom dijelu planira i finansira EU, poput pristupa Jedinstvenoj zoni plaćanja u eurima (SEPA), uvođenja koncepta ubraznja protoka robe kroz takozvane zelene koridore i podrška digitalizaciji biće svakako od dodatne koristi za sve sektore naše ekonomije“, smatra Gorčević.
Ona je kazala da će planirane reforme svakako biti predmet posebne pažnje EK, uključujući i dodijeljena finansijska sredstva.
„Kada je u pitanju nadgledanje sprovođenja, dio sredstava namijenjenih za infrastrukturu biće usmjeren kroz Zapadnobalkanski investicioni okvir i stoga predmet već uspostavljenih procedura nadgledanja EK. Za dio sredstava koja budu uplaćivana direktno u budžet važiće nacionalna pravila nadgledanja, uz kontrolu revizora EU“, saopštila je Gorčević.
