Na sastanku Savjeta EU za opšte poslove u Briselu, Maida Gorčević, crnogorska ministarka za evropske poslove, izjavila je da je vladavina prava „ključni stub evropskog puta Crne Gore“. Ove riječi nisu prazne – Crna Gora trenutno prolazi kroz najintenzivniji ciklus reformi od početka pregovora s EU, posebno u oblasti vladavine prava.
„U prethodnom periodu sproveli smo niz ključnih promjena koje potvrđuju da je država u potpunosti posvećena jačanju institucija, nezavisnosti pravosuđa i jednakosti pred zakonom. Ohrabruje što postižemo opipljive rezultate u borbi protiv korupcije i organizovanog kriminala, sa povećanim brojem istraga i optužnica, uključujući i one na najvišem nivou. To jasno pokazuje da institucije funkcionišu i da niko nije iznad zakona“, izjavila je ministarka za CoRD magazin.
Ona je istakla da je u toku i reforma izbornog zakonodavstva, koja će ojačati povjerenje građana u demokratske procese, uz modernizaciju sistema javnih nabavki kako bi postupci bili transparentniji, efikasniji i kako bi se spriječile zloupotrebe javnih sredstava.
„Posebno posvećujemo pažnju digitalnoj transformaciji – razvoju digitalne infrastrukture i ulaganju u obrazovanje usmjereno na digitalne vještine. Ovo građanima omogućava lakši pristup informacijama, praćenje rada institucija i aktivno učešće u društvenim procesima. Na ovaj način gradimo društvo u kojem transparentnost i odgovornost nisu samo ideal, već svakodnevna praksa“, objašnjava Gorčević.
Sve ove reforme, zaključuje ona, „pokazuju da Crna Gora, sa punom posvećenošću i konkretnim rezultatima, napreduje na evropskom putu i ostaje čvrsto posvećena evropskim vrijednostima“.
Crna Gora je postavila ambiciozan cilj da završi pregovore do 2026. godine i postane članica EU do 2028. godine.
Koje korake smatrate ključnim za postizanje ovog cilja?
– Postizanje članstva u EU do 2028. godine zahtijeva stratešku i dobro koordinisanu akciju. To uključuje jačanje nezavisnog i efikasnog pravosuđa, dosljednu borbu protiv korupcije i organizovanog kriminala, ubrzavanje harmonizacije zakonodavstva s EU standardima, jačanje administrativnih kapaciteta i osiguranje efikasne koordinacije na svim nivoima vlasti, nakon čega slijedi puna implementacija.
Podjednako važni su ekonomski i infrastrukturni projekti koji poboljšavaju konkurentnost i kvalitet života građana, a istovremeno jačaju ukupni položaj zemlje. Razvoj digitalne i zelene infrastrukture i jačanje regionalne povezanosti takođe su ključni.
Otvoreni dijalog s građanima i privatnim sektorom, kao i transparentan pristup svim reformskim procesima, omogućit će Crnoj Gori da izgradi snažnu, održivu i stabilnu osnovu za članstvo u EU.
Nedavno ste objavili da je obezbijeđeno 383 miliona eura u okviru Plana rasta EU za Zapadni Balkan. Kako očekujete da će ova sredstva najkonkretnije doprineti ekonomskom i društvenom razvoju Crne Gore?
– U skladu s prioritetnim reformama u okviru procesa pristupanja, sredstva iz Plana rasta biće usmjerena na finansiranje reformi u ključnim oblastima politike definisanim kroz Reformsku agendu. To prvenstveno uključuje mjere za poboljšanje poslovnog okruženja, koje će indirektno podržati mala i srednja preduzeća – okosnicu crnogorske ekonomije – podstičući njihov razvoj, inovacije i konkurentnost na regionalnim i evropskim tržištima.
Očekuje se da će veći pristup finansijskim resursima, digitalizacija javnih usluga i uklanjanje poslovnih barijera omogućiti kompanijama širenje poslovanja i otvaranje novih radnih mjesta, što će pozitivno uticati na smanjenje nezaposlenosti.
Značajan dio sredstava biće usmjeren i ka modernizaciji infrastrukture, s posebnim fokusom na digitalnu i zelenu tranziciju. Investicije u obnovljive izvore energije, energetsku efikasnost i digitalnu infrastrukturu neophodni su koraci u usklađivanju s EU standardima i globalnim trendovima održivosti. Ovaj pristup ne samo da poboljšava konkurentnost privrede, već doprinosi i zaštiti životne sredine i usvajanju ekoloških standarda EU.
Štaviše, ova sredstva će pozitivno uticati na socijalnu dimenziju razvoja, posebno kroz jačanje sektora obrazovanja, istraživanja i inovacija, zajedno s ključnom infrastrukturom. Poboljšanje kvaliteta ovih usluga povećava ljudski kapital i socijalnu koheziju – oba vitalna faktora održivog razvoja.
Cilj Vlade je da sprovođenje Plana rasta EU za Zapadni Balkan značajno ubrza ekonomsku transformaciju Crne Gore i osigura da se reforme sprovode kroz transparentne i efikasne mehanizme upravljanja. Ova investicija, integrisana u širi okvir evropskih integracija, otvara nove mogućnosti za dugoročni rast i stabilnost Crne Gore.
foto: gov.me
