Za ispunjenje punopravnog članstva u EU potrebno je formirati adekvatan, jak tim političkih partija, koje povezuje bliskost vrijednosti i evropska budućnost Crne Gore je za njih alfa i omega. Svakako je bolje pokazati u ovom pravcu državnički pristup nego se rukovoditi političkim revanšizmom. Potencijal tu postoji, samo ga treba pravilno uhvatiti – kaže u intervjuu Pobjedi ambasador Slovačke u Crnoj Gori Boris Gandel.
Ističe da je nacionalizam, ispoljen u najstrašnijem mogućem obliku, doveo region u prošlosti do velike katastrofe.
Nažalost, i dalje je taj nacionalizam ovdje prisutan – samtra Gandel.
POBJEDA: Crna Gora je u osjetljivoj fazi sastavljanja vlade. Poruke naših zapadnih i EU partnera su da vlada mora biti stabilna i proevropska i da bivši Demokratski front nije poželjan partner. Da li je moguće sastaviti takvu vladu?
GANDEL: Ne kaže se uzalud da je politika umjetnost mogućeg. Ponekad na prvi pogled nerješiva situacija na kraju rezultira partnerskim dogovorom i saradnjom. Konačno, i kod Vas smo bili svjedoci toga, da su se povezale političke partije, koje su ranije jedva znale ime. Vjerovatno ne bi bilo sasvim odgovorno sa moje strane ako bih unaprijed komentarisao aktuelni politički razvoj i predviđao ishod pregovora političkih partija koji još nijesu okončani. U politici važi duplo, da dok se sve ne dogovori, nije dogovoreno ništa. Sve je u rukama političkih lidera koji su dobili mandat na izborima i moraju da se nose da ovim zadatkom. Da li će sastav vladine koalicije biti takav da će zemlja uspješno napredovati u integracionim procesima i time ispuniti želje ogromne većine stanovnika Crne Gore, to je upitno. U svakom slučaju, po isteku mandata birači će strankama koje su ušle u parlament dati svjedočanstvo na sljedećim izborima. Naravno, uvijek postoji mogućnost da vlada ne bude sastavljena u zakonskom roku ili da vlada ne dobije povjerenje parlamenta, pa bi tako zemlju čekali novi vanredni izbori.
POBJEDA: Mislite da je realno da Crna Gora postane članica EU do 2030. s obzirom na to da imamo političke elite koje se kunu u integracije, a na terenu ne isporučuju rezultate?
GANDEL: To zavisi prije svega od toga kakav stav će zauzeti o ispunjenju ovog strateškog spoljnopolitičkog cilja vaši političari koji će voditi zemlju. Taj potencijal tu svakako postoji, a u Briselu su vrata za kandidatske zemlje otvorena. Za ispunjenje ovog zadatka potrebno je formirati adekvatan, jak tim političkih partija, koje povezuje bliskost vrijednosti i evropska budućnost Crne Gore je za njih alfa i omega. Svakako je bolje pokazati u ovom pravcu državnički pristup nego se rukovoditi političkim revanšizmom. Potencijal tu postoji, samo ga treba pravilno uhvatiti.
POBJEDA: Zašto zemlje regiona nikada nijesu mogle da ostvare saradnju poput Vaših susjeda u okviru Višegradske grupe, zašto je uspostavljanje suživota toliko teško?
GANDEL: Naš srednjeevropski region, u kome se nalaze sve četiri zemlje Višegradske grupe, doživio je poslije pada komunizma dijametralno drugačiji razvoj od Zapadnog Balkana. Gotovo odmah nakon pada režima, prvenstveno smo se fokusirali na to kako da napredujemo, da se približimo najnaprednijim zemljama na kontinentu i da se priključimo ekskluzivnim klubovima – EU i NATO.
Slučaj Jugoslavije, koja je jako dobro napredovala za vrijeme komunizma, nažalost, imao je drugačiji, tragični nastavak. Govorim, naravno, o ratnim sukobima devedesetih godina prošlog vijeka. Nacionalizam, ispoljen u najstrašnijem mogućem obliku, doveo je region do velike katastrofe, a nažalost on je i dalje ovdje prisutan. Vjerovatno će proći još neko vrijeme dok se koliko – toliko stavi pod kontrolu. Iskreno želim da ovaj destabilizirajući faktor nestane preko noći, ali ja sam realista. Ulazak u Evropsku uniju, zatim integracija u Šengen i eurozonu, povratak u jednu veliku porodicu zajedno sa drugim evropskim narodima, to je put koji bi mogao da izbrusi ivice i svakako poboljša situaciju na Zapadnom Balkanu. Ne kažemo uzalud da nam se sviđa građanska, multietnička, multireligijska, evroatlantska Crna Gora, jer to simbolizuje skladan suživot svih ljudi koji ovdje žive. Takvu Crnu Goru želimo da vidimo, a isto tako i druge zemlje, u regionu.
POBJEDA: I Crna Gora je poput Slovačke mala zemlja i često je meta uticaja sa strane. Kako ocjenjujete miješanje zvaničnog Beograda u sastavljanje crnogorske vlade i sve češće prijeteće poruke visokih srpskih zvaničnika koje dodatno destabilizuju Crnu Goru?
GANDEL: Sasvim je prirodno da svaka država ima svoje interese koje pokušava da promoviše. Upitno je u kom obliku to radi. U okviru međunarodnih odnosa postoje uobičajeni koraci i procedure koje se u izvjesnoj mjeri tolerišu, odnosno ako se prekorači crvena linija, dolazi do odgovarajuće reakcije. To može biti protestni demarš, default ambasadora, njegovo protjerivanje ili druga odluka. Uostalom, Crna Gora ima nedavno iskustvo sa ovim. U svakom slučaju, za to postoje vaše vlasti koje treba da to procijene i donesu odluku. U ovom slučaju, to je Ministarstvo vanjskih poslova i ministar ili drugi visokopozicionirani političari, koji su na vlasti. U nedavnom intervjuu sam rekao da ćemo poštovati vladu koja će proizaći i iz slobodnih demokratskih izbora, ali ona istovremeno mora poštovati i to da ćemo na osnovu toga odlučivati kako ćemo sa njom komunicirati i sarađivati. U medijima sam primijetio da se moja izjava nije dopala nekim vašim političarima, koji dosta često govore o miješanju pojedinih ambasada u unutrašnja politička pitanja Crne Gore. Ako mi dozvolite, kao diplomata, neću dalje da komentarišem izjave Beograda, koje smo, naravno, pročitali, za to su tu, prije svega, vaši političari da reaguju ukoliko to smatraju bitnim. Ali svaki čovjek može da sadržajno uporedi moje pomenute izjave sa onim što se čulo iz Beograda i da o tome stvori svoje mišljenje, što od toga je zaista bliže miješanju u unutrašnje stvari Crne Gore.
Trgovinsko-ekonomska saradnja je daleko ispod potencijala
POBJEDA: Slovačka je veliki prijatelj Crne Gore i ogromna podrška na putu ka EU. Da li odlične političke odnose prati i dobra ekonomska saradnja?
GANDEL: Nažalost, ne prati. Trgovinsko-ekonomska saradnja je daleko ispod potencijala koji predstavljaju naši bilateralni odnosi na političkom nivou. Jedan od mojih ciljeva, koji sam sebi postavio prije dolaska u Crnu Goru, bio je poboljšanje brojki slovačko-crnogorskog trgovinskog bilansa. Zbog objektivnih razloga, poput pandemije korona virusa, koja je sa sobom donijela mnoge restriktivne mjere, te politička nestabilnost u vašoj, ali i u našoj zemlji, za vrijeme mog boravka ovdje nije bilo moguće organizovati sastanak mješovite komisije na nivou ministara ekonomije. Trudimo se privući naše privrednike i drugim linijama, ali oni još nijesu našli odgovarajuće partnere na crnogorskoj strani sa kojima bi se dogovorili o obostrano korisnim trgovinskim uslovima. Dakle, u ovoj oblasti imamo velike rezerve i izazove sa kojima želimo da se uhvatimo u koštac. Ovo se tiče kako povećanja međusobnog trgovinskog bilansa, tako i priliva potencijalnih slovačkih investitora u Crnu Goru.
Foto: Skupština Crne Gore
