Ministar javne uprave Maraš Dukaj kazao je da vjeruje da će postojati dovoljna svijest da je Agencija za sajber bezbjednost previše ozbiljna priča da bi direktorsko mjesto bilo dogovarano između političkih partija. Poručio je da očekuje da bi Regionalni centar za sajber bezbjednost, kao međunarodna organizacija, mogao biti osnovan do kraja 2024. godine.
Dukaj je u intervjuu CdM-u kazao da u ovom momentu niko ne može dati realnu procjenu kada bi Zakon o Vladi mogao biti usvojen. Podvlači da je na posljednjim konsultacijama iznijeto očekivanje Udruženja pravnika da to bude u prvom kvartalu 2024. godine.
CdM: Kada će početi da radi Agencija za sajber bezbjednost?
DUKAJ: Obrazovanje Agencije za sajber bezbjednost prepoznali smo, uz osnivanje Vladinog Tima za odgovor na računarske incidente (CIRT – Computer Incident Response Team), kao jedan od najvažnijih iskoraka u procesu podizanja nivoa sajber bezbjednosti naše zemlje. Zato je Ministarstvo javne uprave pripremilo tekst novog Zakona o informacionoj bezbjednosti kojim se prvi put kao modernim i efikasnim sistemskim zakonom tretira ova oblast. Predlogom zakona, koji je sada u Evropskoj komisiji na usaglašavanju Agenciju osniva Vlada i to u roku od 30 dana od dana stupanja na snagu Zakona. Dakle, nakon što Zakon stupi na snagu Vlada donosi Odluku o osnivanju Agencije, koja onda počinje da radi.
CdM: Koja će biti uloga Agencije i ko će njome rukovoditi?
DUKAJ: Nadležnosti Agencije za sajber bezbjednost propisane su predloženim zakonom, a tiču se prije svega zaštite mrežnih i informacionih sistema organa i drugih subjekata u smislu Predloga zakona, i to kroz različite mehanizme zaštite. Posebna pažnja je usmjerena na zaštitu ključnih i važnih subjekata koje prvi put uvodimo u pravni sistem kao kategoriju kritične informatičke infrastrukture, zatim preventivnom djelovanju u cilju suzbijanja incidenata kroz edukacije, upozorenja, najave, smjernice. Takođe, imaćemo pravovremeno reagovanje na incidente, te mnoge druge aktivnosti na polju saradnje sa domaćim i međunarodnim organizacijama, civilnim i privatnim sektorom.
Predloženi zakon je usklađen sa novom Direktivom EU NIS2 , kojom su države članice EU obavezne da povećaju sigurnost informacionih sistema do oktobra 2024. godine. Mi, iako nijesmo još članica EU, donošenjem Zakona usklađujemo ovaj dio gotovo godinu ranije. Zašto ovo naglašavam? Zato što je sve što radimo u Ministarstvu javne uprave u potpunosti usklađeno sa evropskim standardima i mjerilima. Ovo treba imati u vidu s obzirom na činjenicu da smo ne tako davno nažalost imali slučaj da čak i parlament donosi izmjene zakona protiv principa i standarda EU, na što smo upozoravali.
Jedna od važnih uloga Agencije biće i rješavanje incidenata u saradnji sa Ministarstvom javne uprave koje je kroz ulogu Vladinog CIRT-a nadležno za zaštitu mreže organa državne uprave, a samim tim i za rješavanje incidenata koji nastanu kod organa državne uprave.
Prvi put u pravni sistem uvodimo termin sajber krize poput one koju smo doživjeli 2022. godine, kada se dogodio sajber napad velikih razmjera, koji je paralisao rad javne uprave.
Kroz uvođenje stručnog nadzora Agencija će vršiti kontrolu ključnih i važnih subjekata, odnosno kritične infrastrukture u primjeni mjera informacione bezbjednosti, kao i uvođenju i obnavljanju standarda ISO 27001.
Donošenjem novog Zakona o informacionoj bezbjednosti imaćemo uređen sistem, jasno definisana pravila postupanja, kao i uloge i nadležnosti institucija ključnih u prevenciji i odbrani od sajber napada. Uslovi i način izbora direktora Agencije propisani su zakonom.
U više navrata sam naglašavao da se protivim partijskom zapošljavanju. Za to dajem primjer u Ministarstvu javne uprave, gdje su na rukovodećim pozicijama ljudi koji su i ranije radili u Ministarstvu. Dakle, nikoga nijesam doveo. Vjerujem da će postojati dovoljna svijest da je Agencija za sajber bezbjednost previše ozbiljna priča da bi direktorsko mjesto bilo dogovarano između političkih partija.
CdM: U kojoj fazi je osnivanje Regionalnog centra za sajber bezbjednost u Crnoj Gori?
DUKAJ: Kada je riječ o Centru za sajber kapacitete Zapadnog Balkana (WB3C), koji se osniva u Podgorici, imamo za sobom vrlo uspješnu godinu. Sredinom oktobra u Tirani je na Samitu lidera Berlinskog procesa potpisan je Sporazum o osnivanju Centra za sajber kapacitete Zapadnog Balkana, sa sjedištem u Podgorici čime su ispunjeni formalno-pravni preduslovi za osnivanje Centra kao međunarodne organizacije.
Obavili smo i obavljamo brojne aktivnosti koje prethode uspostavljanju međunarodne organizacije. Timovi koji su oformljeni sa strane vlada sve tri države osnivača – Crne Gore, Francuske i Slovenije – shodno ustanovljenim procedurama, aktivno izvršavaju sve svoje obaveze i stvaraju preduslove za obrazovanje Centra.
Uz intenciju svih država osnivača da se u najskorijem periodu potpišu pisma namjere o pristupanju Centru sa svim državama Zapadnog Balkana pojedinačno, u toku naredne godine nas očekuje izuzetno zahtjevan administrativni proces, koji podrazumijeva i ratifikaciju dokumenata vezanih za osnivanje Centra u parlamentima svih triju država.
Shodno planiranoj dinamici, očekujemo da bi Centar, kao međunarodna organizacija, mogao biti osnovan do kraja 2024. godine.
Ovo je prilika da još jednom istaknem važnost formiranja ovog centra za našu zemlju. Biće to prilika za naše stručnjake i mlade ljude da uče i napreduju, da razmjenuju iskustva sa kolegama i stručnjacima u ovoj oblasti. Dakle, riječ je o projektu od kojeg će i naša država i naši građani imati velike koristi.
CdM: Da li je Venecijanska komisija dala mišljenje na Nacrt zakona o Vladi? Ako jeste, kakav je stav? Da li je mišljenje na Nacrt ovog zakona dala Evropska komisija? Kada će konačno Crna Gora dobiti Zakon o Vladi?
DUKAJ: Ministarstvo javne uprave je na samom početku mog mandata, odnosno mandata 43. Vlade pokrenulo proceduru izrade Zakona o Vladi. Podsjećam da je nakon promjena avgusta 2020. godine bilo riječi o tome da se istovremeno izradi i Zakon o Skupštini. Ono što jeste u našoj nadležnosti mi smo odmah pokrenuli bez kalkulacija i bez bespotrebnog gubitka vremena. Procedura izrade Zakona, koju smo pokrenuli, bila je u čitavom trajanju potpuno transparentna, inkluzivna i demokratska.
U radnu grupu za izradu zakona uključili smo pored predstavnika relevantnih institucija i predstavnike Udruženja pravnika Crne Gore i predstavnike civilnog sektora. Kada je završen rad na Nacrtu zakona tekst je i prije javne rasprave dostavljen Vladi na upoznavanje, iako to nije ni obaveza niti je to prepoznato kao praksa u proceduri pripreme zakona. Na ovaj način, na javnoj sjednici, sa zakonskim rješenjima upoznata je i cjelokupna crnogorska javnost.
Nakon toga održana je javna rasprava u okviru koje je organizovan i okrugli sto na kojem sam lično učestvovao, kao i tadašnji potpredsjednik Vlade. Na ovaj način pokazali smo našu posvećenost donošenju ovoga zakona. Predstavnici Venecijanske komisije su, sredinom septembra 2023. godine, razgovarali o tekstu Zakona sa Ministarstvom javne uprave, i kako su sami saopštili, sa ostalim stakeholderima. Tada sam pozvan na sjednicu Venecijanske komisije na kojoj je tema bio Nacrt zakona o Vladi. Venecijanska komisija je na 136. plenarnoj sjednici, održanoj 6. i 7. oktobra 2023. godine, u čijem radu sam učestvovao, usvojila Mišljenje na Nacrt zakona o Vladi Crne Gore.
U Mišljenju, koje je javni dokument, Venecijanska komisija je pozdravila inicijativu za izradu ovog zakona i, kako sam još tada saopštio, nije iznijeta ni jedna suštinska primjedba na tekst zakona, već je zatraženo da određeni članovi budu dodatno razrađeni i precizirani.
Pohvaljeni su napori Ministarstva javne uprave u pripremi ovog zakonskog teksta, sa posebnim akcentom na to što je Ministarstvo uključilo Venecijansku komisiju. Venecijanska komisija je zauzela stav da Vlada u tehničkom mandatu ne bi trebalo da se bavi dalje ovom problematikom.
Detaljno je obrazloženo zašto je potrebno da procedura treba da bude nastavljena kada Vlada bude u punom političkom mandatu. Mi nijesmo gubili vrijeme kao što nijesmo ni ranije. Čim je formirana 44. Vlada odmah smo nastavili rad pa smo 12. decembra u saradnji sa Udruženjem pravnika, organizovali okrugli sto odnosno još jedne konsultacije sa naučnom i stručnom javnošću.
U dosadašnjoj proceduri, Evropska komisija se o ovome nije izjašnjavala, već je izjašnjavanje, u ovoj fazi, delegirala Venecijanskoj komisiji kao savjetodavnom tijelu sačinjenom od pravnih stručnjaka.
Dalja procedura nalaže razmatranje i ugrađivanje sugestija s javnih konsultacija i naravno sugestija Venecijanske komisije u tekst. U ovom momentu niko ne može dati realnu procjenu kada bi zakon mogao biti usvojen. Na posljednjim konsultacijama iznijeto je očekivanje Udruženja pravnika da to bude u prvom kvartalu 2024. godine.
Ministarstvo javne uprave će sa svoje strane, kao i do sada, u najkraćem roku i sa najvećim stepenom stručnosti i odgovornosti, odraditi svoj dio posla odnosno napraviti sve ono što je do nas.
CdM: Razvoj elektronskih servisa je nešto što se pominje kao jedan od prioriteta. Konkretno, koje ste elektronske servise razvili, a koje tek planirate?
DUKAJ: Sistem e-uprave u ovom momentu nudi građanima i privredi više elektronskih usluga iz oblasti poslovanja, obrazovanja, zdravstva, rada, turističke djelatnosti, javnih i ličnih dokumenata, javnih nabavki itd.
Vaše pitanje vidim prvenstveno i kao potvrdu potrebe drugačijeg pristupa – kako bismo javnosti omogućili lakši pristup, pregled mogućnosti i raspolaganje odnosno korišćenje elektronskih servisa. Ministarstvo javne uprave već radi na Vodiču administrativnih postupaka Vlade Crne Gore, koji ima za cilj da objedini sve usluge koje pruža državna uprava i predstavi građanima i privredi na jedinstven način.
Vodič će sadržati i unificirane obrasce zahtjeva koje građani mogu preuzeti prilikom informisanja o načinu ostvarivanja svojih prava i obaveza. Na ovaj način će se građanima omogućiti uvid u sve relevantne informacije na jednom mjestu, elektronski i u štampanom izdanju, čime će uštedjeti značajno vrijeme koje je potrebno provesti u istraživanju (pretraživanje portala, pozivanje putem telefona, obilazak šaltera, slanje upita i drugo).
Sa druge strane, institucije će povećati efikasnost, jer će uštedjeti vrijeme na informisanju građana i slanju zahtjeva za kompletiranje dokumentacije. U konačnom, projekat povećava transparentnost u radu javne uprave, gdje se svi građani dovode u isti položaj kada je u pitanju informisanost o načinu ostvarivanja prava i obaveza. Vodičem je predviđeno da svaka institucija izradi svoju elektronsku i štampanu verziju administrativnih postupaka, sa ličnim pečatom kada je u pitanju brendiranje, a sve će kasnije biti objedinjeno na novom portalu elektronske uprave u cilju pristupa svim uslugama sa jednog mjesta.
Dakle, važno je ovdje naglasiti da Ministarstvo javne uprave nije subjekat koji pruža građanima i privredi sve elektronske usluge. Usluge pružaju nadležni organi, a Ministarstvo je implementiralo veliki broj dijeljenih sistema koji obezbjeđuju sve uslove za razvoj elektronskih usluga visokog nivoa sofisticiranosti.
Generalno, stepen implementacije elektronskih usluga zavisi od institucija u čijoj su nadležnosti odabrane usluge. Iako je važeći Zakon o elektronskoj upravi jasan i precizan, kada je u pitanju obaveznost upotrebe dijeljenih sistema koji su najvažniji za razvoj elektronske uprave, kao što su sistem za elektronsku razmjenu podataka, sistem za elektronsko plaćanje administrativnih taksi, kao i primjena jedinstvenog informacionog sistema, praksa pokazuje drugačiju realnost.
Veliki broj institucija je pokazao inertnost kada je u pitanju digitalizacija procesa u njihovoj nadležnosti, iako su brojne analize pokazale da ne postoje normativne barijere, a građani i privreda iskazali ogromno interesovanje za digitalizajom konkretnih usluga.
Ipak, uprkos svim ovim teškoćama, sa kojima se suočavalo i suočava svako društvo u procesu digitalizacije odnosno digitalne transformacije, mi gledamo sa svoje strane da građanima i privredi maksimalno olakšamo i pojednostavimo pristup. U skladu sa tim Ministarstvo javne uprave realizuje u saradnji sa UNDP-om i uz podršku Evropske komisije izradu novog portala elektronske uprave.
Na kraju da nabrojim neke od usluga koje e-uprava pruža:
Iz nadležnosti Ministarstva prosvjete, nauke i inovacija u potpunosti funkcionišu: Zahtjev za dodjelu studentskog kredita i stipendija, digitalno potpisivanje ugovora između studenata i Univerziteta Crne Gore sa novom ličnom kartom, Upis na fakultete, kao i Online apliciranje za đačke i studentske domove.
Iz nadležnosti Ministarstva pravde: U procesu unapređenje je Zahtjev za izvod iz kaznene i prekršajne evidencije uz mogućnost online plaćanja, uspostavljanje nove e-usluge Online pregled kazni – koja će obezbjediti mogućnost elektronske provjere od strane građana i pravnog lica, prekršajnu i kaznenu evidenciju, sa mogućnošću elektronskog plaćanja kazne ukoliko ista postoji.
Ministarstvo javne uprave je u procesu izrade novog informacionog sistema u cilju unapređenja Registra nevladinih organizacija i političkih partija, sa mogućnošću automatskog generisanja izvoda o upisu u NVO registar, kao i digitalizaciji kompletnog procesa. Samim tim do kraja tekuće godine očekuje se objava postupka za nabavku navedenih funkcionalnosti.
Takođe, pokrenut je i završen tenderski postupak koji za cilj ima izradu i novog Registra državnih organa/institucija u Crnoj Gori na centralnom i lokalnom nivou.
Prioritet u 2024. godini će biti uvođenje novih elektronskih servisa najvećeg nivoa kompleksnosti, kao i unapređenje razmjene podataka između registara državnih organa. Time će građani imati pristup uslugama javne uprave sa jednog mjesta, na centralnom portalu elektronske uprave koji ćemo uspostaviti tokom 2024. godine, ne gubeći više svoje vrijeme i novac ispred šaltera raznih državnih organa, već će isti biti obavezni da podatke međusobno razmjenjuju u skladu sa Zakonom o elektronskoj upravi. Ministarstvo javne uprave će ovaj proces nadgledati uvođenjem Inspekcijskog nadzora za poslove informacionog društva – to će biti novo odjeljenje u Ministarstvu.
U narednoj godini posebno ćemo se pozabaviti procjenom digitalne spremnosti i na lokalnom nivou. Ukupan rezultat ove aktivnosti pružio bi potpuni uvid u trenutno stanje digitalnog upravljanja na lokalnom nivou, kroz ukazivanje na prepreke za punu digitalizaciju, kao i preporuke za unapređenje. Pripremili smo kroz projektne aktivnosti podršku lokalnim samoupravama za uspostavljanje portala za elektronske servise na lokalnom nivou, kao i implementaciji pet servisa lokalnih samouprava u 2024. godini.
Na kraju, važno je istaći da je Ministarstvo javne uprave ključni nosilac procesa digitalizacije na horizontalnom nivou.
Foto: MJU
