Ruska invazija na Ukrajinu ključni je trenutak za Evropu, i važno da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice.
To se navodi u Deklaracija koja je usvojena na neformalnom sastanku najviših zvaničnika Evropske unije (EU) sa predstavnicima zemalja Zapadnog Balkana, Ukrajine i Moldavije, čiji je domaćin premijer Grčke Kirijakos Micotakis, a koji je organizovan je povodom 20 godina od usvajanja Solunske deklaracije.
Zajedničku deklaraciju potpisali su predsjednici Srbije Aleksandar Vučić, Moldavije Maja Sandu, Ukrajine Volodimir Zelenski, Crne Gore Jakov Milatović,premijeri Grčke Kirijakos Micotakis, Rumunije Jon Marsel Čolaku, Kosova Aljbin Kurti, Sjeverne Makedonije Dimitar Kovačevski, Bugarske Nikolaj Denkov, Hrvatske Andrej Plenković i predsjednica Savjeta ministara Bosne i Hercegovine Borjana Krišto.
U deklaraciji se navodi da je ruska invazija na Ukrajinu ključni trenutak za Evropu i da je to stvorilo novi nivo svijesti o zajedničkim principima, jedinstvu i zajedničkoj budućnosti unutar EU.
„Ovo je kritično vrijeme za bezbjednost, mir i stabilnost našeg evropskog kontinenta“, ističe se u deklaraciji, objavljenoj na sajtu primeminister.gr.
Navodi se da su zakoni i principi, koji su dugo doprinosili stabilnom i predvidljivom evropskom bezbjednosnom poretku, narušeni i da se ponovo svjedoči ispoljavanju pogubnih efekata revizionizma.
„Suočeni sa ruskom agresijom, izražavamo našu nepokolebljivu podršku nezavisnosti, suverenitetu i teritorijalnom integritetu Ukrajine unutar njenih međunarodno priznatih granica, zasnovanih na vrijednostima demokratije i vladavine prava“, poručili su potpisnici deklaracije.
Oni su kazali da su u razgovorima u Atini podržali i zahvalili se Zelenskom za ozbiljne napore u postavljanju principa mira u skladu sa Poveljom Ujedinjenih nacija (UN), u njegovoj formuli mira.
Takođe su, kako su dodali, pozdravili napore Generalne skupštine UN-a da promoviše sveobuhvatan, pravedan i trajni mir u Ukrajini.
Potpisnici deklaracije saglasni su da ne može biti nekažnjivosti za ratne i druge zločine, kao što su napadi na civile i uništavanje infrastrukture, i da svi odgovorni moraju odgovarati.
„Prije 20 godina, Solunski samit je priznao da Zapadni Balkan pripada EU“, naveli su potpisnici deklaracije.
Oni su rekli da čvrsto vjeruju da je ta izjava danas aktuelnija nego ikada.
U deklaraciji se navodi da je eskalacija agresorskog rata protiv Ukrajine otkrila hitnu potrebu za snažnom, otpornom i inkluzivnom EU, kao kamenom temeljcem mira i prosperiteta među narodima u izazovnim vremenima.
„Naglasili smo da Zapadni Balkan, Ukrajina i Moldavija, geografski susjedne državama članicama EU, imaju zajedničko evropsko nasljeđe, istoriju i budućnost definisanu zajedničkim mogućnostima i izazovima“, piše u deklaraciji.
Ističe se da je važno da ti regioni budu prihvaćeni kao punopravni članovi evropske porodice, kao strateška investicija u mir, bezbjednost i stabilnost u Evropi.
Potpisnici deklaracije naveli su da su u Atini razgovarali o putu naprijed, kako bi ta vizija Evrope postala stvarnost.
„Naglasili smo važnost postavljanja sebi cilja za završetak vizije EU obogaćene Zapadnim Balkanom, Ukrajinom i Moldavijom, kao i potrebu za ponovnom energijom i ponovo fokusiranim procesom proširenja koji je opipljiv i kredibilan, bez prečica do postavljenih uslova“, piše u deklaraciji.
Potpisnici su naveli da su izrazili posvećenost da podrže Ukrajinu i Moldaviju da preduzmu sljedeće korake u njihovom procesu pristupanja čim završe neophodne reforme.
„Čvrsto vjerujemo da je 20 godina nakon samita u Solunu i u svjetlu nove geopolitičke realnosti, došlo vrijeme da se usvoji hrabar i ambiciozan krajnji cilj, koji će poslužiti kao vodič i inspiracija“, ističe se u Atinskoj deklaraciji.
Foto: Beta/AP
