Šef poslaničkog kluba Nove srpske demokratije (NSD) Dejan Đurović smatra da je Jakov Milatović neodgovornim ponašanjem, koje je, kako je kazao, očigledno postala ustaljena praksa, “naslijeđena od njegovog prethodnika Mila Đukanovića, pokušao da dovede u pitanje ekonomski boljitak i budućnost građana, a sve pod maskom navodne „brige“ za iste”.
“Ono što svakako treba da relaksira građane jeste da je ovaj, po mnogo čemu očajnički potez, samo dio predizborne kampanje i da predsjednik Milatović bezuspješno pokušava da glumi oca nacije, pošto je titulu predsjednika svih građana izgubio onog momenta kada se distancirao od 222 hiljade građana koji su glasali protiv Mila Đukanovića”, poručio je Đurović.
Narodni predstavnici u Skupštini Crne Gore su prije svega, kaže Đurović, za razliku od gospodina Milatovića, ozbiljni i odgovorni ljudi, koji se ne kockaju sa njihovim platama i penzijama.
Skupština je, podsjeća se u saopštenju NSD, nedavno usvojila set ekonomskih zakona koji su potrebni za početak primjene programa Evropa sad 2, kojim je predviđeno povećanje zarada svim zaposlenim u Crnoj Gori.
Zakonskim rešenjima koje je izglasala vladajuća većina, predviđeno je, između ostalog, ukidanje dijela doprinosa za PIO na teret poslodavca i umanjenje na teret zaposlenih.
Uvedena je i nova stopa PDV-a od 15 procenata koja će ujednačeno tretirati smještaj i hranu u ugostiteljskim objektima. Usvojenim zakonskim izmjenama predviđen je, takođe, proširen akcizni opseg i uvedena akciza na “mirna” vina .
“Svi zakoni koje predsjednik države vrati na ponovno odlučivanje u parlamentu, biće po najhitnijem postupku ponovo izglasani, te će tada Jakov Milatović biti primoran da ih potpiše ili snosi ustavne posledice, kao i sud građana”, istakao je Đurović.
Ono što je, kako navodi, zaista komično jeste činjenica da se predsjednik Milatović pomalo zanio u vraćanju ovih zakona, pa je tako „vratio“ zakone koji mu nisu ni dostavljeni od strane predsjednika Skupštine Andrije Mandića.
“Bilo kako bilo, za razliku od Milatovića, parlamentarna većina će omogućiti da minimalne plate od 1. oktobra budu 600 eura za srednjoškolce, odnosno 800 eura za visokoškolce”, zaključio je Đurović.
Foto: Ivan Petrović/DAN
