Nesporno je vrlo ambiciozan cilj zatvoriti svih 15 pregovaračkih pogavlja do kraja godine, ali je to ostvarivo.
To je, gostujući u 24 sata na Televiziji E, ocijenila predsjednica Crnogorske panevropske unije i univerzitetska profesorica Gordana Đurović nakon što je Crna Gora na Međuvladinoj konferenciji u Briselu zatvorila još dva pregovaračka poglavlja Konkurencija (osam) i Carinska unija (29).
– Mi smo najveći dio stvari kao država već predali, proces je usaglašavanja i do kraja jula treba da se završi ono ključno zakonodavno i da se nastavi ova politička agenda koja je započeta sa otpočinjanjem procesa ustavnih promjena, što je bilo jako, jako važno i mislim da čak nijesmo ni bili svjesni koliko smo u jednom momenti mogli zaustaviti zajedno proces integracija da se naši politički akteri nijesu dogovorili – sreća, dogovorili su se i taj proces je počeo, tako da mislim ako ne bude problema na ovoj političkoj agendi koja je usaglašena ili nekih većih institucionalnih zastoja – ovaj cilj je ostvariv – poručila je Đurović.
Poglavlje konkurencije je, prema riječima Đurović, jedno od ekonomski najosjetljivijih poglavlja. Posljednje je otvoreno i puno je bilo, ističe ona, razgovora oko politike konkurencije i državne pomoći još od potpisivanja Sporazuma o stabilizaciji i pridruživanju.
– Za privredu svakako znači, ali i za građane dosta dobrih stvari, mnogo manje zloupotrebe tržišnog položaja, monopola, kartela, nedozvoljene koncentracije, dogovora o cijenama i količinama, što će reći da onda tržište postaje uređenije, predvidljivije i transparentnije. Za građane to znači veći izbor roba po nižim cijenama, po boljim uslovima, za privredu to znači pravila konkurencije Evropske unije, prilagođavanje istim i naravno istovremeno jedno kontrolisana državna pomoć koja neće dovoditi u neravnopravan položaj one koji ne dobijaju na način koji nije ni primjeren evropskim standardima – rekla je Đurović.
Poglavlje osam (Konkurencija za građane), prema njenim riječima, znači veći izbor roba po nižim cijenama, po boljim uslovima, a za privredu to znači pravila konkurencije Evropske unije, prilagođavanje istim i istovremeno jasno kontrolisana državna pomoć.
– Dok poglavlje 29 (Carinska unija) znači jačanje carinskih kapaciteta u državi koja će biti spoljna granica zajedničkog tržišta Evropske unije – navela je Đurović.
Podsjeća da je na svakom sastanku Evropske komisije neko pitanje koje je vezano za politiku konkurencije i za dozvoljene koncentracije ili državne pomoći na, podsjeća ona, nivou tržišta od 450 miliona ljudi.
Za privrednike će biti od značaja, dodaje ona, uvoz i izvoz roba bez carinskih procedura na evropsko tržište, učešće u evropskim lancima snabdijevanja, veći kvalitet, bezbjednost roba i, kako ističe, zaštitu prava intelektualne svojine.
– Kod Carinske unije je puno izazova, jer smo mi mali sistem sa relativno malim carinskim kapacitetima, oni su se morali povećati i još bi trebalo da se povećaju – dodala je Đurović.
Mnogo je, smatra ona, urađeno na informacionim sistemima, uvezivanju, na početku elektronskog carinjenja – bez papirne carine, pojednostavljenje postupaka, prilagođavanje CTS konvencijama o tranzitu robe…
– I dosta toga je urađeno, ali u zajedničkoj pregovaračkoj poziciji kažu da se taj proces još mora nastaviti i da će se pratiti, što znači da carinski kapaciteti moraju još malo da ojačaju u državi koja će biti spoljna granica zajedničkog tržišta Evropske unije – istakla je Đurović.
Naglašava da treba dobro proučiti Nacrt ugovora Crne Gore i Evropske unije, koji je na engleskom, ali se i, podsjeća ona, prevodi i na sljedeća 23 službena jezika Evropske unije da bi se pripremilo za svečano potpisivanje.
– Tek posle potpisivanja ugovora ide proces ratifikacije, prvo je prozvan Evropski parlament i crnogorski parlament, a onda naravno nacionalni parlamenti u skladu sa svojim procedurama. Za nadati je da nećemo biti predmet referenduma ni u jednoj državi članici i da ćemo prihvatiti novu energiju politike proširenja i nova pravila, i ispregovarati ono što se može u najboljem interesu države Crne Gore i ući u taj proces ratifikacije sa dobrim vjetrom, računajući da on neće imati nekih ozbiljnijih bilateralnih zastoja – naglasila je Đurović.
Politika proširenja je zbog geopolitičkih okolnosti, kaže Đurović, postala jako važna i bliska evropskoj zajedničkoj spoljnoj politici i bezbjednosnoj politici i odbrani, ali istovremeno, objašnjava ona, garant da Evropa kao kontinent mora nastupati što jedinstvenije.
– Geopolitika je doprinijela da se afirmiše proširenja, vidimo to i evo svi govore super utorak, nije samo zbog Crne Gore, nego je tu i Ukrajina i Moldavija sa klasterom 6, tu je i Albanija sa prva tri zatvorena klastera, znači da to liči na onaj lijepi talas proširenja sa početka ovog stoljeća, kada je, mislilo se 12, ali ipak 10 država završilo proces i zajedno, kako podsjeća, ušli u Evropsku uniju 2004. godine – navela je ona.
To je, kaže, bilo veliko proširenje.
– I ovo je veliko i značajno – nama najznačajnije. Nadam se da ćemo se dobro držati kao država, kao državni projekat, kao projekat od javnog interesa, kao projekat dogovora ključnih političkih aktera i da će tako i ostati i da ćemo pratiti dinamiku zatvaranja, konsolidacije, parafiranja, potpisivanja, ratifikacije i dva jako dobra argumenta koji su svakako početak pisanja Ugovora, koji je faktički već u nacrtu, samo se još nije podijelio sa nama i vrlo se detaljno radi na njemu, nekoliko je sastanaka mjesečno radne grupe i naravno finansijski paket… – kazala je Đurović.
To je, ističe ona, ta razlika koja nas odvaja od drugih zemalja Zapadnog Balkana.
– I čini da stičemo utisak i dojam da zaista i u zemlji i u Evropskoj uniji otvorena su vrata za Crnu Goru – zaključila je Đurović.
foto: PR Centar
