Idealno bi bilo da na novembarskim izborima u Budvi, četvrtim u posljednje četiri godine, bude neke forme aktivnog bojkota glasanja zbog načina na koji političari tretiraju tamošnje građane, ali teško da će se to desiti u mjeri neophodnoj da se političkim akterima pošalje jasna poruka zbog toga što onemogućavaju funkcionisanje te opštine.
Tako građanski aktivista Stefan Đukić odgovara na pitanje “Vijesti” kakvu izlaznost očekuje na izborima raspisanim za 17. novembar, s obzirom na mučne političke prilike koje godinama traju u metropoli turizma.
Tako je bilo i od prethodnog izlaska na birališta, 26. maja, do preksinoć, kad je i definitivno propala mogućnost da neko napravi vlast. Tada je istakao rok od 60 dana da se konstituiše lokalni parlament, odnosno izabere njegov šef, pa je predsjednik Crne Gore Jakov Milatović raspisao juče nove izbore.
Đukić ideju bojkota pominje u kontekstu činjenice da ni mandat prethodne budvanske vlasti nije kompletiran, već da je protekao u međusobnim trvenjima i borbama za fotelje, a da nova nije mogla da započne svoj iz istog razloga.
“Maksimalistički zahtjevi političkih činilaca blokiraju funkcionisanje svih institucija u državi, i njihovo ponašanje pokazuje da su oni, u svim partijama, isključivi problem za sve što nam se događa. Nažalost, mislim da ćemo samo imati neku manju apstitenciju, koja neće biti jasna poruka političkim subjektima”, ocjenjuje on.
Dva tabora nikad udaljenija
Dva budvanska politička tabora, nastala rascjepom nekadašnje jedinstvene koalicije Demokratski front (DF), koju je predvodio sada pritvoreni predsjednik Opštine Budva Milo Božović – lista “Za budućnost Budve” predvođena Mladenom Mikijeljem i “Budva naš grad” na čijem je čelu Nikola Jovanović, nisu od majskih izbora uspjeli da obezbijede većinu od 17 odbornika potrebnu za konstituisanje vlasti.
Demokrate su zbog toga bile podnijele inicijativu da nosilac njihove liste Đorđe Zenović bude šef Skupštine opštine (SO) Budva, uz očekivanje da će dobiti podršku 26 odbornika, odnosno svih partija koje su “svojatale” Demokrate kao sigurnog koalicionog partnera u budućoj vlasti. Međutim, iako se očekivalo da bi se njegovim izborom donekle došlo do kompromisa i formiranja vlasti – jer poznavaoci političkih prilika tvrde da ni novi izbori neće donijeti mnogo promjena odnosu snaga – do toga nije došlo jer su Demokrate povukle inicijativu, razočarani “svime što se moglo čuti u skupštinskoj sali”. Tako je budvanskoj javnosti i građanima postalo još jasnije da je netrpeljivost između dva zaraćena politička bloka – još veća.
Mikijeljeva i Jovanovićeva lista osvojile su na majskim izborima po devet mjesta u lokalnom parlamentu, Pokret Evropa sad (PES) dva, Demokrate četiri, Građanski pokret (GP) URA i lista okupljena oko Socijaldemokratske partije (SDP) po jedno, a Demokratska partija socijalista (DPS) sedam.
Veze Budve i Podgorice
Stefan Đukić kaže da nije lako predvidjeti šta će biti na izborima u novembru. Po svoj logici stvari, koja, prema njegovim riječima, govori da se okolnosti neće promijeniti – trebalo bi očekivali manja pomjeranja, u nekoliko procenata. Međutim, dodaje da nije nemoguće ni da rezultati budu drugačiji.
“Tu prije svega mislim na lokalnu listu (‘Budva naš grad’) koja nema centralnu podršku i kojoj će teže biti da ponovo mobiliše svoje snage”, ocjenjuje on.
Na pitanje koliko će na novo glasanje u Budvi uticati epilog podgoričkih izbora, zakazanih za 29. septembar, sagovornik odgovara da, ako rezultati u glavnom gradu budu iznenađujući, tj. “ako neka druga snaga pobijedi ili ako neki politički subjekt ostvari značajno bolji rezultat nego što je to bio slučaj 2022. godine”, nije nemoguće da neki akteri naprave određeni momentum i da na krilima tog rezultata poboljšaju i svoj u primorskoj opštini.
“Ali, treba suviše kockica da se složi da bi to mogli da predviđamo sad”, napominje Đukić.
On kaže da je moguće da se sad napravi neki “paket aranžman”, tj. da se “Podgorica uslovi Budvom ili obrnuto”, ali navodi da je ipak veća vjerovatnoća da svi u Budvi izađu u istim kolonama kao i u maju.
Ključni učesnici tih izbora, nakon kojih nije uslijedilo rješenje dvogodišnje političke krize u metropoli turizma, tvrde da očekuju da će u novembru ostvariti bolji rezultat na biralištima.
Demokrate su preksinoć, nakon što je skupštinska rasprava otišla toliko daleko i bila na momente prizemna, povukle incijativu da Zenović bude šef parlamenta. On je nakon sjednice kazao da je ta stranka inicijativom planirala da stabilizuje političke prilike u gradu.
“Mi smo sve uradili što je do nas. Bili smo skromni, vrlo tolerantni u postizbornom periodu, vrlo aktivni u pregovorima i pokušavali na sve načine da dođemo do neke većine, konačno stabilne, koja bi promijenila sliku Budve, promijenila način upravljanja Budvom i donijela Budvi nešto što ovaj grad definitivno zaslužuje”, naveo je, dodajući da Budva ne zaslužuje da bude u v. d. stanju.
Žal, nada i haotična situacija
Lider budvanskog DPS-a Milan Tičić, ocijenio je da rejtng te partije samo raste, i da se vlast nekadašnjeg DF-a i Demokrata – u proteklih osam godina pokazala nespobnom i da je uništila grad.
“Cijela diskusija vodi se na nekoj anti-DPS kampanji, koja više ne pije vodu. Niko nije došao i građanima ponudio da nam grad budu čistiji, a ne da smeće bude svuda okolo, da ima više turista, da nam more bude čistije… nego svi pričaju o anti-DPS kampanji. DPS nije na vlasti od 2016. u Budvi. Ljudi pričaju o DPS-u iz straha, zato što znaju da smo na majskim izborima bili dobri, a da ćemo na ovim novembarskim biti još bolji”, rekao je Tičić nakon preksinoćnjeg zasjedanja.
Čelnik koalicije “Za budućnost Budve” Mikijelj, kazao je da mu je žao zbog neuspjeha u formiranju “stabilne vlasti u Budvi”, te da se ta koalicija od početka trudila da vrati političke aktere” na pravi put”, kako bi se stvorila stabilna vlast.
“Danas je jasno da su partneri s državnog nivoa i potencijalni partneri u Budvi – PES i Demokrate. Na taj način će se, kroz dvije koalicije, ići na sljedeće izbore – jednu, koju čine ‘Za budućnost Budve’, PES i Demokrate, i drugu, koju čine DPS i ‘Budva naš grad’”, naveo je nakon sjednice.
Lider liste “Budva naš grad” Jovanović, kazao je da su prethodni izbori u tom gradu bili daleko od demokratskih, “uz prisustvo organizovanog kriminala i kriminalnih grupa koje su imale značajan uticaj na izborni proces”.
“Njihovo djelovanje nakon izbora dovelo je do toga da nemamo konstituisan lokalni parlament. Bilansi tih izbora jasno su ukazali da je Specijalno državno tužilaštvo formiralo mnoge predmete vezano za uticaj kriminalnih grupa na političke procese u Budvi, i zaista ne čudi što nemamo konstituisan parlament i što nećemo imati konstituisanu vlast”, rekao je.
Jovanović je pozvao građane Budve da, bez obzira koliko su umorni od izbora, “ne podlegnu vjerovatno lošoj atmosferi koja će se dešavati u narednim danima i izbornoj kampanji, da ne podlegnu pritiscima zaposlenih, posebno u državnim institucijama, da ne podlegnu danajskim darovima i onim pričama koje je nekad pričao DPS, a danas strukture koje su u Vladi, da ne posustaju i da ne pristaju na ucjene…”.
Predsjednik budvanskog odbora GP URA Blažo Rađenović, ocijenio je da je Budva suočena s novim političkim blokom koji se temelji “na istim ideologijama i programima kao i prethodni”. Prema njegovim riječima, trenutno stanje u Budvi je haotično, i predstavnici Vlade u SO Budva ne pokazuju dovoljno interesa za lokalne probleme.
“GP URA će u narednom periodu nastaviti da se bori za korjenite promjene i formiranje vlasti koja će biti u interesu svih građana Budve… Pozivam građane da izađu na izbore u što većem broju i kazne ovu pogubnu politiku, koja se zove politika prevare i politika raspameti”, poručio je Rađenović preksinoć.
Nosilac liste okupljene oko SDP-a Petar Odžić, naveo je tada da taj politički blok neće dozvoliti da Budvom upravljaju kriminalne strukture.
“Koliko je bilo teško izabrati stranu 2016. kad smo prelomili i makli DPS s vlasti, toliko je teško i sad. Ali, uvijek treba biti na pravoj strani i ne treba se plašiti ničega”, konstatovao je.
Čarapić: Izbori za 90 dana jer Milatovićev rođak nije formirao vlast
Poslanik PES-a Vasilije Čarapić napisao je juče na mreži Iks da je Milatovićeva odluka da raspiše izbore za 17. novembar evidentan zaokret u odnosu na raniju praksu šefa države da zakazuje izbore u najkraćem zakonskom roku – od 60 dana.
“Tada je najkraći rok pravdan argumentima da građani što prije treba da dobiju legitimnu vlast, da demokratija ne može da čeka, da treba što prije riješiti krizu vlasti, itd. A sad, kad predsjednikov favorit (tj. njegov rođak) nije uspio da formira vlast, iskoristi dobijeno povjerenje i stekne koalicioni kapacitet, rok od 90 dana djeluje oportun”, naveo je Čarapić, ne precizirajući ko je Milatovićev rođak.
Poslanik PES-a ocijenio je i da je oportuno odgoditi formiranje nove vlasti u Budvi do kraja godine “bez predsjednikovog favorita”, kako bi, prema njegovim riječima, nova vlast imala svega nekoliko dana da usvoji budžet.
“… A vrlo vjerovatno uđe u privremeno finansiranje, što nikad nije u interesu građana”, poručio je.
Foto: Vuk Lajović/Vijesti
