Izvještaj Evropskog parlamenta (EP) o stanju u Crnoj Gori nije donio ništa novo i neočekivano, ocjenjuje u razgovoru za Dnevno.me politička analitičarka Nikoleta Đukanović.
Ona smatra da je u pitanju dokument u kome su sublimirane ključne anomalije crnogorskog društva i političke zbilje u kojoj živimo, te je stoga bitno da li ga uopšte i u kojoj mjeri nosioci najviših državnih funkcija razmatraju. Poručuje, takođe, da bez jakih institucija u državi i jake spoljnopolitičke agende nema ni otpora protiv malignih uticaja sa strane.
„Mislim da su posebno apostrofirani oni ključni problemi u smislu funkcionalnosti, odnosno nefunkcionalnosti vlasti, činjenici da šest godina nismo zatvorili nijedno poglavlje, preko toga da Crna Gora ne ulaže napore u uspostavljanju jakih institucija vladavine prava, do onih da kažemo mnogo važnih, a opet reklo bi se manjih problema po pitanju medija, osoba sa invaliditetom, itd. Dakle, pominjem konkretne stavke koje govore o tome koliko dugo vremena živimo jednu, ne samo nefunkcionalnost sistema, već i nazadovanje u procesu evropskih integracija“, poručuje Đukanović.
Ona smatra da je bitna poruka vlastima da naša zemlja treba mnogo više da se opredijeli za ispunjavanje neophodnih kriterijuma, što do sada nije bio slučaj.
Osvrćući se na dio iz izvještaja u kome se navodi da ozbiljno zabrinjava maligno strano uplitanje, kaže:
„Dok god Crna Gora nema jake institucije i ne sprovodi jaku spoljnopolitičku agendu imaćete problem manjka otpora na strane uticaje. To je posebno na Balkanu veći izazov, a i danas u Evropi imajući u vidu rusko-ukrajinske odnose. Mi smo vidjeli da možemo promijeniti vlast, ali nijesmo izgradili sistem koji je funkcionalan nevezano od smjene vlasti i toga ko je na vlasti. Negdje je i logična bila poruka oko samih uticaja budući da naša država nema jake, otporne institucije na takvo djelovanje.“
Pitanje je, dodaje ona, i da li će nova vlada koja bude formirana uzeti u obzir razmatranje poruka Evropske unije i drugih partnera o stanju u Crnoj Gori i šta će uraditi po tom pitanju.
„Mislim da smo proteklih nekoliko godina vidjeli da političke partije daju velika, nerealna obećanja, odnosno samo ono što građani žele da bude implementirano. Kada stupe na vlast to svi zaborave. Opravdavaju manjak svojih rezultata ili kompletnom situacijom koju su zatekli kada su vlast preuzeli ili svojim trijumfom pobjede nad Demokratskom partijom socijalista (DPS) 2020. i tako u stvari kamufliraju svoje rezultate, odnosno manjak rezultata opavdavaju takvim činjenicama“, navodi Đukanović i dodaje:
„I dalje smatram da će u Crnoj Gori biti mnogo izazovnije i teže stvoriti proevropsku, reformsku vladu nego stabilnu vladu. Podijeliti funkcije je vrlo lako. Vidjeli smo u Podgorici da to funkcioniše. Sve partije, čak i one koje nijesu morale da uđu i da čine većinu podijelili su funkcije vrlo matematički precizno. Ali na nacionalnom nivou nije samo pitanje funkcija. Možda će oni formirati neku vladu, ali koliko će ona imati kapaciteta da bude proevropska i da li će ovaj, kao i sve druge izvještaje koje smo mogli pročitati proteklih dana, a koji su vrlo negativni i zabrinjavajući, uzeti u razmatanje – to je meni ključno pitanje.“
Govoreći o formiranju Vlade, Đukanović smatra da će pregovori trajati.
„Mislim da će da budu dosta teški. Ja opet kažem, lako je napraviti vladu, ali nije lako napraviti vladu od koje se očekuje ono što su oni građanima obećali. To će biti gotovo nemoguće realizovati i pregovori će da budu jako, jako kompleksni“, navodi ona.
Komentarišući stav lidera PES-a Milojka Spajića da nema razgovora sa DPS i URA, ali da su Demokrate poželjan partner u Vladi, Đukanović poručuje da je „u Crnoj Gori i politici sve moguće“.
„Mislim da ne čudi to. Pitanje je kako će se Demokrate postaviti u odnosu na to pitanje, a predizborna koalicija ne mora da znači da jedan dio te koalicije ne može da uđe u vladu. To je prosto i u teoriji i u praksi moguće i u ovoj konstelacijii odnosa sasvim realan scenario. Imajući u vidu odnose između URE i Demokrata to prosto ne bi bilo ni iznenađenje“, ističe Đukanović.
Upitali smo je da prokomentariše i navode premijera u tehničkom mandatu Dritana Abazovića, koji je neposredno prije objavjivanja izvještaja kazao da je ruski uticaj u Crnoj Gori u posljednjih godinu nikad manji.
„Znam na osnovu čega institucije Evropske unije prave izvještaje. A na osnovu čega naši nosioci vlasti daju takve poruke ne znam. Možda je neki subjektivni osjećaj da je taj uticaj manji danas nego 2021. ili 2022, ali taj osjećaj nije dovoljan da bi vi sa pozicije nosilaca vlasti izekli jednu takvu konstataciju. Više je to pitanje za premijera. Meni to liči na izjavu aktuelnog predsjednika da 60 odsto građana podržavaulazak u ‘Otvoreni Balkan’. Niko ne zna o kojem istraživanju je riječ niti ko ga je sproveo. Makar ja nisam uspjela da dođem do te informacije. Hoću da kažem da se građanima plasiraju bez ikakve odgovornosti informacije koje su pogodne samo za taj politički trenutak i političku partiju iz koje dolazi taj nosilac vlasti. Mislim da je to više bila neka politička i paušalna konstatacija, nego konstatacija koja bi se mogla temeljiti na konkretnim podacima i istraživanjima koja sprovodi država“, ocjenjuje Đukanović.
Dodaje i da nije saglasna sa preporukom iz Izvještaja EP da bi popis trebalo organizovati do kraja ove godine.
„Popis kao takav treba organizovati, to nije sporno. Ali mislim da u ovoj godini, koja je izborna, treba ga odgoditi. Ali ne u nedogled kao do sada, nego mu naći optimalni period kada to može da se desi u sljedećoj godini. To je moje mišljenje i mene čudi takva jedna konstatacija u izvještaju EP jer raditi popis u izbornoj godini, sa ovakvim problemima, posebno u smislu konstituisanja vlasti mislim da nije dobro i može da se ispolitizuje više nego što je to dobro za koheziju crnogorskog društva“, zaključuje Đukanović.
Izvor: Dnevno
Foto: PR Centar
