Generalna ocjena nakon ovih osam mjeseci rada ove Vlade, je da je ona najmanje u službi običnog naroda, a najviše u službi ozbiljnih tajkuna i biznismena, koji su iz prethodne vlasti pretrčali u novu, ocijenio je bivši ministar finansija, Aleksandar Damjanović u emisiji „Epicentar“ na Gradskoj RTV.
„Na bazi onoga što su zvanični podaci, na bazi očekivanje od turističke sezone, kao i na bazi toga što je Vlada tokom planiranja budžeta za tekuću godinu, emitovala obveznice i dodatno se zadužila, za potrebe koje je ona definisala kao prioritete. Neke od tih prioriteta smo mogli da čujemo, a tiču se kapitalnih investicija, najave gradnje auto-puta. Već je pola godine prošlo i čini se da nije to ta dinamika kako je najavljivano svima nama. Dosta sam u tom poslu bio i znam da to nijesu jednostavne stvari i da ih ne treba ishitreno najavljivati. Sa mog aspekta, mogu da otvorim pitanje potrebe tolikog zaduženja za Crnu Goru koja je tokom rada prethodne vlade ušla u tzv. trend smanjivanja, i nominalno i realno, spoljnjeg duga“, kazao je Damjanović.
Poručuju da Crna Gora mora da vodi opreznu politiku i da razmišlja o vremenima koja tek dolaze, kada će biti „problematično vraćati dugove“.
„Činjenica je da je aktuelna Vlada, na čelu sa premijerom Milojkom Spajićem, koji je bio ministar finansija u vladi prije one u kojoj sam bio ja, se za neki isti period zadužila deset puta više ili milijardu i po, što samo za sebe dovoljno govori. Mislim da Crna Gora mora da vodi opreznu politiku i da razmišlja o vremenima koji tek dolaze, o godinama kada će biti izuzetno problematično vraćati neke ranije dugove“, naveo je Damjanović.
Crna Gora će u narednom periodu, kako je istakao, morati da servisira ozbiljna zaduženja od prije, pet, šest ili sedam godina, a kada će imati potrebu za dodatnim budžetskim sredstvima za realizaciju brojnih projekata koji su pred Crnom Gorom.
„Mislim da sam pokazao da se i bez zaduženja mogu izmiriti sve one obaveze koje su ozbiljni budžeti tada diktirali. Da se i bez velikih zaduženja Crna Gora može razdužiti i krenuti u smanjenje duga“, kazao je Damjanović.
Smanjenje doprinosa uticalo bi, kako kaže, na smanjenje budžetskih prihoda.
„Rečeno je da će se oni nadomjestiti nekim drugim nametima. Dobro bi bilo da znamo na šta se to misli. Da li se misli na rast akciza, rast PDV-a i ostalih indirektnih poreza. Negdje sam čuo da Crna Gora treba da razmišlja o povećanju indirektnih poreza, a to mislim da nije dobro. To vodi ka rastu nejednakosti koja je ionako velika u Crnoj Gori. Razmišljanje o direktnim porezima treba da bude ‘ključ’ fiskalne i budžetske politike u narednom periodu. Da vidimo da li možemo konačno u Crnoj Gori da uvedemo sistem da onaj koji ima više i zarađuje više, zaista i plati više. Logika i suština najava o ukidanju, kao i umanjenju, doprinosa za Fond PIO je jasno da bi se otvorio prostor da se jedan dio tih sredstava, uslovno rečeno, direktno ostavi građaninu, odnosno korisniku, gdje bi se neto plata mogla uvećati za jedan dio sredstava. Sve to djeluje lijepo, Fond PIO će tražiti dodatna sredstva iz budžeta ili kompletna sredstva ukoliko bi se ukinuli doprinosi, a onda bi imali jedno ‘vrzino kolo’, jer na prvi pogled se ne bi vidjelo da tamo nešto fali, ali to je razmišljanje od danas do sjutra. To nije dobro i da je tako to bi radile i druge zemlje“, istakao je Damjanović.
On je apelovao na izvršnu vlast da „dobro razmisli da li ima konsenzus u društvu za jednu takvu odluku“.
„Generalna ocjena nakon ovih osam mjeseci rada ove Vlade, je da je ona najmanje u službi običnog naroda, a najviše u službi ozbiljnih tajkuna i biznismena, koji su iz prethodne vlasti pretrčali u novu. Njima politika, koja se trenutno vodi, ide i te kako na ruku. Profiti su sve veći, ali nijesam siguran da je tako sa malim, srednjim i mikro preduzećima, kao i sa običnim građanima“, kazao je Damjanović.
Komentarišući što ni nakon šest ili sedam mjeseci od Popisa, nemamo preliminarne rezultate, Damjanović navodi da to izaziva veliku sumnju.
„Da li postoje zakulisani dogovori i zašto niko iz parlamenta ili Vlade ne otvara ovu priču, sigurno nije dobar odnos prema građanima. Sve to ukazuje da ćemo narednih 10 godina imati tačku oko koje ćemo da se svađamo i sporimo, jer neće biti povjerenja u rezultate“, istakao je Damjanović.
Draško Milačić, urednik Ekonomije u Dnevnom listu Dan smatra da je Crna Gora došla sada u situaciju da „naši građani sa procječnim platama od 830 eura, ne mogu da riješe stambeno pitanje“.
„Sada imamo najave da će doći do rasta cijena struje u narednoj godini, a znamo da će to da dovede do poskupljenja ostalih stvari. To ne djeluje optimistično, a uz to imamo najavu programa Evropa sad 2, jer čim se povećaju plate, možemo očekivati i rast ostalih cijena“, kazao je Milačić.
Predrag Zečević, glavni urednik portala Biznis CG, smatra da je program Evropa sad 2 apsolutno realan, te da Crna Gora mora da vodi računa da „ispegla“ socijalnu jednakost.
„Ne postoji iko da je bolje sproveo Spajićev program od vlade u kojoj je bio Damjanović. Oni su podigli plate i penzije i stvorili preduslove. Mislim da i aktuelna Vlada ima dobar učinak i da je spremna za program Evropa sad 2. Čini se i da je krenuo obračun sa bankarskim kartelom. Banke imaju ogroman profit, a nemaju nikakvu odgovornost“, kazao je Zečević.
On navodi da je glavni razlog inflacije u Crnoj Gori neprimjereno bogatstvo trgovačkog kartela, bankarskog i farmaceutskog kartela.
„Glavni zadatak državne uprave u narednom periodu mora biti da se obračunaju sa ovim kartelima“, poručuje Zečević.
Foto: Gradski.me
