Ustavni sud nikad ne rješava aktuelne društvene i ustavno-pravne probleme, već se najviše bavi sobom – koliko će ko ostati na funkciji i koliko će ko uspjeti da zadrži privilegije i položaj u društvu, ocjenjuje advokat Mitar Šušić.
On je tim riječima prokomentarisao saopštenje Ustavnog suda s posljednje sjednice, da predlagače sudija – Skupštinu i predsjednika Crne Gore, neće obavještavati o ispunjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija tog suda.
Prema Zakonu o Ustavnom sudu, šef države i nadležno radno tijelo parlamenta (Ustavni odbor) sprovode postupak predlaganja sudija Ustavnog suda, nakon dobijanja obavještenja o prestanku funkcije ili razrješenju sudije.
“Ustavni sud o ispunjenju uslova za starosnu penziju, odnosno isteku mandata sudije Ustavnog suda, obavijestiće predlagača koji je tog sudiju predložio, šest mjeseci prije ispunjenja uslova za ostvarivanje prava na starosnu penziju, odnosno prije isteka mandata”, piše u tom zakonu (član 7).
Ustavom je propisano da sudiji prestaje funkcija kad ispuni uslove za penziju.
Šušić kaže da je apsurdno da postupanje parlamenta, odnosno nadležnog skupštinskog radnog tijela, zavisi od dostavljanja obavještenja.
“Na taj način se nekom obavještenju o kom neko treba da odluči hoće li biti napisano, daje element konstitutivnog akta, koji zasniva neko pravo ili pravni odnos, što je potpuno apsurdno, i to treba što prije promijeniti. Dakle, utvrđivanje uslova da li je neki sudija stekao pravo na starosnu penziju i da li mu je samim tim prestao mandat sudije, ne treba da zavisi od toga hoće li taj sudija da obavijesti organ koji ga je birao da je ispunio uslove, već to organ treba da utvrđuje po službenoj dužnosti ili na neki drugi način”, smatra on.
Ustavni sud je na posljednjoj sjednici većinom glasova (četvoro sudija prema dvoje), odlučio da nijesu ispunjeni uslovi za obavještenje predlagača o ispunjenjenosti uslova za sticanje starosne penzije sudija. Razlog tome je, kako su naveli u saopštenju objavljenom na sajtu suda, “većinski stav o primjeni Zakona o radu, a ne Zakona o PIO (penzijskom i invalidskom osiguranju)”.
Iz Ustavnog suda nijesu odgovorili na pitanja koje su sudije bile protiv ove odluke, a koje za, kao ni koje sudije ove godine stiču uslov za penziju.
Prema nezvaničnim informacijama “Vijesti”, protiv su bili predsjednica Ustavnog suda Snežana Armenko i sutkinja Momirka Tešić, dok su za glasali sudije Faruk Resulbegović, Desanka Lopičić, Dragana Đuranović i Budimir Šćepanović.
Pravnici s kojima su “Vijesti” nezvanično razgovarale tvrde da je riječ o novom pokušaju “spasavanja” dijela sudija Ustavnog suda koji ove godine stiču uslov za penzionisanje po Zakonu o PIO, ali da su, kažu, uveli praksu da se prilikom odlaska u penziju pozivaju na Zakon o radu, što je izazivalo oštre polemike u javnosti. Pitanje je, navode, da li bi to moglo nanijeti štetu državi u postupcima pred Evropskim sudom za ljudska prava u Strazburu, koji bi potencijalno mogao da ocijeni da te sudije, zbog prestanka mandata, nijesu mogle učestvovati u donošenju odluka.
Prema izmjenama Zakona o PIO, koje su stupile na snagu u januaru ove godine, krajem maja je uslov za penziju stekao Šćepanović jer je napunio 65 godina, a sutkinja Dragana Đuranović u decembru puni 65 godina. Odlukom suda da se poziva na Zakon o radu, njima će faktički biti produžen mandat.
Iz kabineta predsjednika države juče nijesu odgovorili na pitanja da li ih je Ustavni sud obavijestio o tome da Šćepanović stiče uslov za penziju, niti šta misle o odluci Ustavnog suda. Iz kabineta predsjednika su u februaru “Vijestima” rekli da ih Ustavni sud nije obavijestio o tome i da je evidentno da Ustavni sud smatra da se na prestanak funkcije sudijama tog suda, koji su ispunili uslove za starosnu penziju, primjenjuju odredbe Zakona o radu.
Na Zakon o radu Ustavni sud se pozvao i kad je krajem prošle godine obavijestio Skupštinu da tadašnji predsjednik tog suda Milorad Gogić 27. maja stiče uslov za penzionisanje. Sud se u dopisu pozvao na član 164 Zakona o radu, kojim je propisano da radni odnos po sili zakona prestaje kad zaposleni navrši 66 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja. U Zakonu o PIO piše da “osiguranik stiče pravo na starosnu penziju kad navrši 65 godina života i najmanje 15 godina staža osiguranja”.
Ni iz Skupštine juče nijesu odgovorili na pitanja da li je ovo kršenje Ustava i kako za sudije Ustavnog suda mogu da važe drugačije odredbe u odnosu na ostale sudije i tužioce.
Mitar Šušić kaže da se Ustavni sud iz dana u dan pokazuje kao “najveći protivnik, odnosno najveći zastupnik neprava u ovoj državi”.
“Sve više se pokazuje da u ovom formatu i u ovom nivou rada Ustavni sud ne bi trebalo da postoji, jer on samo predstavlja jednu barijeru za ostvarivanje prava građana”, rekao je.
Podsjeća da je dosadašnji rad pokazao da sudije Ustavnog suda u svim pitanjima kad bi njihova odluka zaista bila bitna, biraju da sačekaju da se slučaj prvo politički riješi i da, kad sve posljedice nastupe, donesu odluku da neki akt, odnosno zakon nije bio u skladu s Ustavom.
“O efikasnosti rješavanja pitanja ustavnih žalbi da ne govorimo. Ustavni sud u ovom formatu je samo antipod ustavnosti i zakonitosti i predstavlja jedan sistenski mehanizam pomoću kog se zapravo razvodnjava sudska grana vlasti. Da bi se dobila ozbiljna sudska grana vlasti, ona mora imati i ustavno-sudsku kontrolu”, podvlači Šušić.
Zbog toga, kaže, treba veoma ozbiljno shvatiti sve češće apele struke da se Ustavni sud i Vrhovni sud spoje u jednu instituciju koja bi imala vrhovnu sudsku i ustavnu sudsku nadležnost po ugledu na brojne razvijene demokratske sisteme kao što su Sjedinjene Američke Države, gdje takav sistem funkcioniše i gdje taj sud zaista predstavlja jednu granu vlasti od čijih odluka strahuju i zakonodavna, i izvršna, i sudska vlast.
Skupština još nije konstatovala prestanak mandata Gogiću
Skupština još nije konstatovala prestanak mandata sudiji Miloradu Gogiću, koji je 27. maja ispunio uslove za ostvarivanje prava na starosnu penziju.
Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanje “Vijesti” kad će biti konstatovan prestanak mandata Gogiću.
Iz Ustavnog suda su “Vijestima” rekli da Gogić od 27. maja, kada je ispunio uslove za penziju, ne učestvuje u radu suda.
“Ustavni sud Crne Gore donio je i rješenje 3. juna 2024. godine, kojim se utvrđuje prestanak prava na zaradu ranijem predsjedniku Ustavnog suda, Miloradu Gogiću, kojem je, izborom novog predsjednika, prestao predsjednički mandat”, naveli su.
Na sjednici od 16. maja ove godine, Ustavni sud je za predsjednicu izabrao sutkinju Snežanu Armenko.
Ustavni odbor je raspisao oglas za izbor novog sudije Ustvanog suda koji će zamijeniti Gogića. Iz Skupštine nijesu odgovorili na pitanja kada će Ustavni odbor završiti posao, odnosno utvrditi kandidata za sudiju Ustavnog suda o kom će se izjasniti poslanici.
foto: Luka Zeković/Vijesti
