Aktuelna reagovanja profesora sa Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, uključujući Adnana Čirgića, Jelenu Šušanj i Bobanu Batrićević, kao i podrška koju im upućuju akademski krugovi, u potpunosti su opravdani. Njihova kritika postupanja Ombudsmana Siniša Bjeković u slučaju udžbenika otvara pitanje granica nadležnosti, ali i zaštite akademskih sloboda i slobode izražavanja, saopštila je NVO Crnogorski forum.
Međutim, ono što se, kako naglašavaju ne smije prećutati jeste da ova reakcija dolazi sa značajnim zakašnjenjem.
„Naime, Jelena Marković je još od 2023, 2024. i 2025. godine kontinuirano, argumentovano i javno ukazivala na ozbiljne propuste u radu Ombudsmana. Njene primjedbe nijesu bile incidentne niti politički motivisane, već su predstavljale dosljednu analizu institucionalnog nečinjenja, selektivnog reagovanja i izostanka zaštite građana u ključnim situacijama. U kontinuitetu je upozoravala da Ombudsman ne reaguje u momentima kada su ugrožena osnovna prava građana, da selektivno bira slučajeve u kojima će se oglasiti, da daje formalna mišljenja bez konkretnih posljedica i odgovornosti, te da, umjesto da štiti građane od institucija sistema, često djeluje na način koji ide u korist tih istih institucija. Posebno je ukazivala na ćutanje u slučajevima policijske sile, političkog pritiska i društvenih kriza, kao i na elemente politizacije same institucije. Njena upozorenja kulminirala su krajem 2025. godine, kada je apelovala na Jakov Milatović da preispita podršku ponovnom izboru Bjekovića, upravo zbog njegovog dotadašnjeg rada i izostanka konkretnih rezultata u zaštiti ljudskih prava“, navodi se u saopštenju.
U tom periodu, značajan dio akademske i intelektualne javnosti je, kako se dodaje, ćutao. Izuzeci su, kažu, postojali, ali bez šire podrške koja bi dala potrebnu težinu tim upozorenjima.
„Zato je danas nužno jasno reći da kritika koja se sada upućuje Ombudsmanu jeste tačna, ali nije nova, već predstavlja zakašnjelu potvrdu onoga na šta se godinama ukazivalo. Aktuelni slučaj udžbenika ne može se posmatrati izolovano. On otvara suštinski problem koji traje više od decenije, a to je pitanje statusa crnogorskog jezika u obrazovnom sistemu i upotreba nastavnih materijala koji su sadržinski i normativno zastarjeli, uključujući i udžbenike stare i po 15 godina“, dodaje se u saopštenju.
Time se, kako navode iz Crnogorskog foruma, ne dovodi u pitanje samo kvalitet obrazovanja, već i neposredna primjena ustavnog poretka.
„U tom smislu, ključno je podsjetiti na član 13 Ustav Crne Gore, kojim je jasno i nedvosmisleno propisano da je crnogorski jezik službeni jezik u Crnoj Gori, dok su drugi jezici u službenoj upotrebi. Ova ustavna norma uspostavlja jasnu hijerarhiju koja obavezuje sve državne organe, uključujući i zakonodavca i obrazovni sistem.
Dodatno, Ustavni sud Crne Gore je u Odluci U-II br. 26/10 iz 2013. godine utvrdio da zakonska rješenja u oblasti obrazovanja ne mogu relativizovati ustavni status crnogorskog jezika. Tom odlukom ukinute su odredbe Zakona o opštem obrazovanju koje nijesu bile u saglasnosti sa Ustavom, uz jasno pravno stanovište da zakonodavac nema ovlašćenje da kroz naziv i sadržaj nastavnog predmeta derogira ustavnu normu. Odluke Ustavnog suda imaju opšteobavezujuće dejstvo i djeluju erga omnes, što znači da obavezuju sve organe vlasti i moraju se neposredno primjenjivati“, kaže se.
Uprkos tome, praksa u obrazovnom sistemu pokazuje kontinuitet odstupanja od tih principa.
„Upotreba zastarjelih udžbenika i nedosljedno normiranje jezika predstavljaju faktičko produženje stanja koje je već proglašeno neustavnim. U takvom kontekstu, izostanak reakcije Ombudsmana ne može se tumačiti kao puki previd, već kao ignorisanje jasno utvrđene ustavnopravne obaveze. Dodatno zabrinjava činjenica da je institucija Ombudsmana godinama ostajala pasivna u pitanjima od fundamentalnog značaja za identitetska i ustavna prava, uključujući i položaj crnogorskog jezika, uprkos jasnoj praksi Ustavni sud Crne Gore. Takva nedosljednost opravdano otvara pitanje njegove institucionalne uloge i odgovornosti. Zbog toga je danas potrebno istovremeno pružiti punu podršku profesorima koji brane akademske slobode i integritet obrazovanja, ali i jasno konstatovati da je dugogodišnje ignorisanje ovog problema, uključujući i izostanak šire akademske reakcije, doprinijelo normalizaciji ovakve prakse“, dodaje se u saopštenju.
Bez suočavanja s tim kontinuitetom, istakli su, svaka pojedinačna kritika ostaje nedovoljna.
„Ovo više nije pitanje jednog mišljenja ili jednog udžbenika, već pitanje sistemskog nesprovođenja odluka Ustavnog suda i erozije ustavnog poretka u oblasti obrazovanja“, poručili su oni.
foto: Crnogorski forum
