Crna Gora je postala izborna demokratija nakon izbora 2020. godine koji su doveli opozicionu koaliciju na vlast i okončali tri decenije vladavine Demokratske partije socijalista (DPS). Izbori 2020. održani su usred korupcionog skandala „afera koverte“, koji je otkrio snimke i dokumente koji članove Vlade uključuju u podmićivanje. To se navodi u godišenjem izvještaju o demokratiji koji je danas objavio švedski institut V-Dem.
Kako ističu u dokumentu, putanja Crne Gore bila je donekle „uznemirena“ u periodu 2021/2022, zbog predsjednikovih navodnih kršenja Ustava i sukoba oko odgovornosti, prenosi RTCG.
Međutim, u izvještaju švedskog instituta navodi se da su izbori 2023. godine uglavnom bili slobodni i fer, a Crna Gora je, kako navode, i dalje izborna demokratija od 2023. godine.
Od 179. zemalja po indeksu liberalne demokratije, švedski institut V-Dem stavio je Crnu Goru na 67. mjesto, sa indeksom 47.
Kada je riječ o zemljama regiona, Srbija je na začelju, a ispred te države su Bosna i Hercegovina (0.35), Sjeverna Makedonija (0.36), Albanija (0.4), Kosovo (0.49) i Hrvatska (0.64).
U izvještaju se takođe navodi da su se južnoafrička država Lesoto i Crna Gora demokratizovali, uprkos visokom nivou dezinformacija koje dolaze iz stranih i domaćih izvora.
„Demokratski kvalitet u ovim zemljama neće opadati čak i ako se dezinformacije šire šire“, navode oni.
Ovogodišnji izvještaj procjenjuje da je nivo demokratije koji uživa prosječna osoba na svijetu 2023. godine pao na nivoe poslednji put viđene 1985. godine – prije skoro 40 godina.
Institut V-Dem je izvršno rukovodstvo V-Dem-a i odgovorno je za većinu aspekata napora u prikupljanju podataka, upravljanje i koordinaciju nekoliko velikih istraživačkih programa, kao i za veći dio dometa, širenja i saradnje sa politikom/praktičarima organizacije.
Foto: RTCG
