Vlada Crne Gore trebalo bi naredne godine da poveća izdvajanja za odbranu na tri odsto bruto domaćeg proizvoda (BDP), s dosadašnjih dva odsto, saznaju nezvanično “Vijesti” iz izvršne vlasti.
To bi moglo da iznosi najmanje 200 miliona eura, s obzirom na to da je BDP države, prema posljednjim podacima Uprave za statistiku – Monstat, za 2023. godinu bio nešto manji od sedam milijardi eura (6,96 milijardi). U Vladinim Smjernicama makroekonomske i fiskalne politike za period 2024 – 2027, BDP za 2026. godinu je procijenjen na oko 8,2 milijarde eura, što znači da će izdvajanja za odbranu biti oko 246 miliona eura.
Crna Gora je prošle godine s oko 150 miliona eura ukupnih izdvajanja za sistem odbrane, simbolično preskočila prag od minimalnih dva odsto BDP-a utroška za taj sektor, a koliko je za svoje članice do sada definisao NATO.
Iz Ministarstva odbrane su, odgovarajući na pitanje “Vijesti” da li je tačno da će izdvajanja za odbranu biti povećana na tri odsto BDP-a, kazali da izrada predloga budžeta za 2026. tek predstoji i da će to biti prilika za preciznije projekcije kad je u pitanju izdvajanje za resor odbrane.
“Dodatno, na Samitu u Hagu (u junu) izvjesno je da će lideri NATO članica usvojiti novi plan potrošnje za odbranu, kojim će dosadašnji kriterijum od ‘minimum dva odsto BDP-a’ biti suštinski povećan. Shodno tome, naglašavamo da će Ministarstvo odbrane kontinuirano raditi na implementaciji veoma zahtjevne NATO agende, na kojoj je glavni prioritet upravo uvećana odbrambena potrošnja, kao preduslov za ispunjavanje svih drugih zadataka”, rekli su iz resora na čijem je čelu Dragan Krapović (Demokrate).
Kažu su u potpunosti svjesni činjenice da je riječ o kriterijumu koji će predstavljati glavno mjerilo kredibiliteta svake države članice Alijanse.
“Uvažavajući navedeno, kao i naše nedvosmisleno spoljnopolitičko opredjeljenje, uvjereni smo da će Vlada Crne Gore, s neizostavnom ulogom Ministarstva finansija, uzeti u obzir značaj povećanog odbrambenog budžeta prilikom izrade cjelokupnog budžeta države za narednu godinu, a sve u skladu s odlukom koja će biti donijeta na Samitu u Hagu”, poručili su iz Ministarstva.
Prošle godine je, kako su dodali, 30,41 odsto budžeta bilo utrošeno za ovu svrhu, a očekuju da će ove godine taj procenat iznositi oko 34 odsto budžeta, od čega će najveći dio biti namijenjen implementaciji NATO ciljeva sposobnosti dodijeljenih Crnoj Gori.
Predsjednik SAD-a Donald Tramp početkom godine je, neposredno nakon što je izbran, izjavio je da bi države članice Sjevernoatlantskog saveza trebalo da izdvajaju za odbranu pet posto BDP-a, što je mnogo više od sadašnjeg cilja od dva odsto i iznosa koji ne izdvaja nijedna članica.
Kako su tada prenijeli mediji, zvaničnici iz zemalja NATO-a rekli su da su saglasni da potrošnja na odbranu treba i dalje da raste, ali nisu podržali brojku od pet odsto, za koju analitičari navode da je politički i ekonomski nemoguća za skoro sve članice.
Zvaničnici navode da će novi cilj vjerovatno biti dogovoren na samitu NATO-a u junu u Hagu, zbog zabrinutosti da bi Rusija mogla da napadne neku NATO zemlju nakon agresije na Ukrajinu.
Rojters je početkom maja objavio da je generalni sekretar NATO-a Mark Rute predložio članicama Alijanse da povećavaju potrošnju za odbranu na 3,5 odsto BDP-a i izdvoje dodatnih 1,5 odsto na širu potrošnju u vezi s bezbjednošću, kako bi se ispunio zahtev Trampa. Zvaničnici su naveli da bi šira potrošnja u vezi s bezbjednošću mogla da uključi troškove za nadogradnju puteva i mostova za podršku transporta teških vojnih vozila.
Ministar odbrane Krapović je u februaru, nakon ministarskog sastanka NATO članica u Briselu, poručio da je Crna Gora spremna da, u skladu s novim planom za potrošnju, izdvaja veća sredstva za odbranu.
On je sredinom maja rekao da je, kad je riječ o budžetskim izdvajanjima, istina da Crna Gora nije među državama koje ulažu najviše u apsolutnim brojkama.
“Ali istina je i da smo u okviru svojih mogućnosti ispunili ono što je ključni uslov Alijanse – a to je da više od 20 odsto ukupnog budžeta za odbranu ide u modernizaciju. Crna Gora je taj prag prešla odavno. Prošle godine, 30 odsto. Ove godine, još više. Podsjećam, prošle godine Ministarstvo odbrane je ugovorilo najveći modernizacijski projekat od formiranja Vojske Crne Gore (VCG), kupovinu dva patrolna broda. I ono što je možda još važnije: ugovorili smo povjerenje”, ocijenio je Krapović.
Kazao je da dosadašnja izdvajanja NATO saveznica nijesu dovoljna, da novi izazovi i geostrateška kretanja zahtijevaju drugačiju dinamiku, te da je Ministarstvo odbrane maksimalno posvećeno realizaciji tekućeg i kapitalnog budžeta za potrebe odbrane.
Vlada je budžetom za 2025. planirala da se zaduži 75 miliona eura za nabavku opreme i sredstava za potrebe VCG kako bi ispunila ciljeve sposobnosti koje je postavio NATO savez, čiji je država dio od 2017.
Predsjednica Evroske komisije Ursula fon der Lajen u martu je predstavila plan za ponovno naoružavanje Evrope u pet koraka, vrijednosti preko 800 milijardi eura. Svih 27 članica EU saglasilo se oko liste prioriteta za djelovanje na nivou EU u oblasti razvoja kapaciteta za odbranu, u čemu su identifikovani vazdušna i protivraketna odbrana, artiljerijski sistemi, projektili i municija, dronovi i sistemi protiv dronova, strateški kapaciteti, vojna mobilnost, sajber bezbjednost, vještačka inteligencija i elektronsko ratovanje.
Značajno veća izdvajanja za modernizaciju i opremanje Vojske
Iz Ministarstva odbrane rekli su “Vijestima” da će, kao i u dosadašnjem periodu, odbrambeni budžet biti namijenjen personalnim troškovima, tekućim izdacima i, posebno bitno, modernizaciji Vojske.
“Značajno je napomenuti da Crna Gora već nekoliko godina u kontinuitetu opredjeljuje značajno veći procenat odbrambenog budžeta za modernizaciju i opremanje u odnosu na ono što je predviđeno NATO kriterijumima”, kazali su.
Foto: Vlada Crne Gore
