Članovi Parlamentarnog odbora Evropske unije i Crne Gore za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) imaju različite stavove, ali svima je cilj da Crna Gora bude 28. članica EU.
To je, na sastanku POSP-a u Evropskom parlamentu u Strazburu, kazao šef delegacije Evropskog parlamenta u tom tijelu Tomas Vajc.
Podsjetio je da je prethodni sastanak održan u Podgorici prije pet mejseci.
„Zajednički interes svih nas je da Crna Gora bude zemlja mira i prosperiteta i sljedeća članica EU“, rekao je Vajc.
Šef delegacije Skupštine Crne Gore Dejan Đurović (Nova srpska demokratija) istakao je da je parlament imao krizu kada je došlo do blokade, ali da je ona brzo riješena nakon dogovora svih subjekata.
„Zajednički interes svih nas je da Crna Gora bude zemlja mira i prosperiteta i sljedeća članica EU“, poručio je.
Đurović je podsjetio da su prošle godine zatvorena tri pregovaračka poglavlja.
„Sve naše aktivnosti imaju za cilj ne samo formalan ulazak Crne Gore u EU, već i povećanje standarda građana“, dodao je.
Ministarka evropskih poslova Maida Gorčević kazala je da je prethodna godina bila izazovna, ali ključna za evropski proces cijelog Zapadnog Balkana.
„U domenu evropskih integracija, prethodnu godinu možemo nazvati godinom plana rasta“, istakla je.
Ona je dodala da se ciljevi mogu realizovati do 2027. godne samo zajedničkim naporima, ali i da je u planu reforma izbornog sistema.
Predsjedavajući Radne grupe za proširenje Savjeta EU Pavel Lački, koji se orbratio ispred poljskog predsjedavanja EU, poručio je da postoji nova dinamika u procesu proširenja, te da su dužni da na najbolji način iskoriste tu priliku.
„Proširenje je jedan od ključnih prioriteta poljskog predjsedavanja: Za nas – ima i važnu bezbjednosnu dimenziju. Naše predsjedavanje će nastaviti da radi sve što je potrebno da ovaj proces poguramo naprijed u skladu sa zaslugama svakog kandidata pojedinačno“, kazao je.
On je pozdravio imenovanja u pravosuđu, i istakao da bi Crna Gora trebalo da pojača borbu protiv organizovanog kriminala.
Vajc je dodao da Poljska ima sjajne rezultate u posljednjih 20 godina, te da je pokazatelj kako članstvo u EU doprinosi razvoju.
Direktorka Generalnog direktorata EK za proširenje i Istočno susjedstvo Barbara Hesus Himeno kazala je da je Crna Gora, zatvaranjem tri poglavlja, pokazala spremnost da napreduje i pozdravila dopis parlamentaraca da dostave Venecijanskoj komisiji zahtjev za izjašnjenje povodom penzionisanja sutkinje Dragane Đuranović.
Ipak, kako je dodala, nedavna odluka da se doda još država na listu onih iz kojih je moguće ući u Crnu Goru bez vize nije pozitivan razvoj situacije i potencijalno ugrožava zatvaranje poglavlja 24.
Pomenula je i nekoliko pitanja „gdje bismo htjeli da vidimo rezultate“.
„Kontinuirani napredak u oblasti vladavini prava ostaje od ključnog značaja. poglavlja 23 i 24 su alfa i omega pristupnih pregovora. Napredak koji će Crna Gora ostvariti u njima će se tijesno pratiti. U tom pogledu mogu da kažem da nedavna odluka da se doda još država na listu onih iz kojih je moguće ući u Crnu Goru bez vize nije pozitivan razvoj situacije i potencijalno smanjuje mogućnost da Crna Gora ispoštuje uslove do kraja sljedeće godine u skladu sa završnim mjerilom za poglavlje 24, a to je obaveza u skladu sa reformskom agendom“, objasnila je.
Ona je dodala da su i novi medijski zakoni vrlo važni u oblasti vladavine prava i omogućiće Crnoj Gori da dobije pozitivan izvještaj o ispunjenju privremenih mjerila, te da na taj način pređe u završnu fazu pregovora.
„U tom smislu, puna implementacija zakona je vrlo važna. Nadam se da ćemo uskoro vidjeti imenovanje novih članova Savjeta Agencije za elektronske medije. Da bi Crna Gora ostvarila ambiciozni cilj, završila proces do sljedeće godine potrebna je konzistentna implementacija svih pravila i zahtjeva koji se tiču upravo završnih mjerila u oblasti vladavine prava“, poručila je Hesus Himeno.
Kako je istakla, pozdravljaju rad odbora za izbornu reformu i naglasila da je ona jako važna, ali i značaj dobrosusjedskih odnosa, kao i odnosi sa državama koje su van EU.
„Upoznati smo sa sporazumom koji je nedavno potpisan sa UAE, vezano za zajedničke investicije. Ekonomski rast jeste u interesu Crne Gore i treba ga ostvariti na način koji je u skladu sa EU standardima i propisima, naročito sa propisima koji se tiču javnih nabavki. Zajedno sa Crnom Gorom radimo na načinima da privučemo strane, direktne investicije, ako je moguće iz EU. Sva ova pitanja su u rukama kolega iz Crne Gore ali ističemo podršku koju vam i mi nudimo i podržavamo Crnu Goru kroz instrumente za pretpristupnu pomoć da se ostvari napredak za završna mjerila za sva poglavlja. Sada radimo na programiranju IPARD 2025-2027. Biće vrlo važan u pogledu na sve crnogorske institucije“ kazala je.
Hesus Himeno je, takođe, čestitala Crnoj Gori priključenje SEPA-i, te da EK nastavlja da podržava našu državu.
Zuzana Mihalkova Šutiakova, šefica Sektora za Zapadni Balkan u Evropskoj službi za spoljne poslove, kazala je da je put Crne Gore neophodnost u geopolitičkom pejzažu.
„Želim da pozdravim dogovor vlasti i opozicije da se obrate VK po pitanju penzionisanja sutkinje“, istakla je.
Kako je dodala, Rusija smatra Crnu Goru neprijateljskom zemljom otkad su joj uvedene sankcije, kao i da je naša zemlja „stalno je izložena sajber napadima“.
Potpredjsednik crnogorskog parlamenta Boris Pejović (Pokret Evropa sad) poručio je da je Crna Gora najbliža ulasku u EU od svih zemalja kandidata, ali i da žele da povećaju standard da se ne bi, nakon ulaska u EU, desio masovan odlazak stanovništva.
Izvjestilac Evropskog parlamenta za Crnu Goru Marijan Šarec kazao je da je veoma uključen u proces priključenja Crne Gore, te da „taj proces glatko ide u odnosu na prethodni period“, ali da i dalje ima prepreka.
Poslanik Demokratske partije socijalsita (DPS) Ivan Vuković poručio je da opozicija podržava težnje Crne Gore da uđe u EU, te da su zato potpisali sporazum sa premijerom.
„BIli smo veoma zadovoljni kada su zatvorena još tri poglavlja provizorno, od prošle međuvladine konferencije. Istovremeno smo duboko zabrinuti za evropsku budućnost naše zemlje. Autokratski režim Aleksandra Vučića sve više utiče na prilike u Crnoj Gori. Njegov glavni cilj je da spriječi ulazak Crne Gore u EU prije Srbije i zbog toga njegovi politički saveznici u Crnoj Gori pokušavaju da stvaraju tenzije pokretanjem priča o dvojnom državljanstvu i narušavaju dobrosusjedske reforme. Oni su podržali secesionističkog predsjednika RS Dodika i imaju stav da Crna Gora treba da uđe u savez sa Mađarskom i Srbijom“, istakao je.
Evroparlamentarka iz Hrvatske Sunčica Glavak je kazala da njena zemlja podržava ulazak Crne Gore u EU, ali da proširenje treba biti napredak, te da ne mogu pristati na pristup Crne Gore koji zanemaruje pristupna pitanja.
„Bilateralna pitanja da, ali neka pitanja su sastavni dio evropskih standarda. Prije svega, to se odnosi na pitanja nestalih osoba… Nadalje, zabrinuti smo oko određenih ustupaka koji idu na korist pro-srpskim interesima – na primjer uvođenje srpskog jezika kao službenog i olakšavanje uslova za dodjelu dvojnog državljanstva. Takve inicijative mogu destabilizovati unutrašnje prilike u Crnoj Gori i potkopati evropsku perspektivu“, ocijenila je.
Kako je dodala, pristupni proces mora značiti stvarne reforme, a ne puko ispunjavanje poglavlja.
Holandski evroparlamentarac Tijs Reuten je kazao da se sve demokratske snage u EP moraju udružiti.
Drugi hrvatski evroposlanik Tomislav Sokol poručio je da bi pohvalio napredak, te da je Crna Gora najbliža članstvu u EU od svih kandidatkinja, ali i stav opozicije da pokaže odgovornost i vrati se u parlament.
Ipak, dodao je, veliki problem je strani uticaj.
„Svakako nije dobra poruka kao vođa vladajuće koalicije govori o nekakvoj politici koja je usmjerena protiv pravoslavaca, što nema veze sa vezom, da se zaziva savez za Mađarskom i Slovačkom, da se pominju ‘obojene revolucije’, što je narativ Rusije…“, poručio je.
On se takođe osvrnuo na hapšenje Vukovića u Beogradu, za koje je rekao da predstavlja određenu vrstu pritiska.
„Bilo kakva promjena zakona o državljanstvu bi dovela do radikalne promjene političke geografije same zemlje, pa bi se vlast birala van same zemlje, vjerovatno u Srbiji, što je potencijalno vrlo opasno: Hrvatska apsolutno daje podršku ulasku Crne Gore u EU kad se ispune kriterijumi“, istakao je.
Đurović je kazao da Crnu Goru niko neće vraćati u prošlost, te da žele da iskontrolišu novac upućen u Crnu Goru od 2010. godine.
Poslanica Demokrata Anđela Vojinović istakla je da prethodna godina jeste predstavljala prekretnicu na putu ka EU, te da se bilježe veliki rezultati u borbi protiv korupcije, ali da je poražavajuće da imaju više od 50 optuženih državnih službenika.
Slovenački evroparlamentarac Vladimir Prebilič poručio je da je korupcija veliki problem, te da je njegova država uvijek podržavala Crnu Goru na putu ka EU, ali i da je spremna da pomogne.
On se osvrnuo da se, prilikom izbora Savjeta Radio-televizije Crne Gore treba osloniti na nezavisnost i profesionalizam, ali i na nezavršene izbore u Šavniku.
Prebilič je napomenuo da, prilikom ulaska Hrvatske u EU, nisu riješili sve probleme sa tom državom, ali da to nije spriječilo proširenje.
Poslanica Građanskog pokreta URA Ana Novaković Đurović poručila je da donošenje zakona nije reforma, već njihova primjena.
„Parlamentarna većina je posvećena trci sa formom i datumima, ali ne i sa suštinskim reformama, posebno u oblasti vladavine prava. Podsjetiću da smo prošle godine dobili pozitivan IBAR i impuls za poglavlja 23 i 24. Opozicija je glasala gotovo sve zakone u sklopu IBAR zakona. Međutim, mi danas te zakone mijenjamo, a na vrijeme smo upozoravali“, istakla je.
Ona je dodala da se medijski zakoni ne primjenjuju odlukom vladajuće većine, jer nisu raspisani javni pozivi za članove Savjeta za audiovizuelne medijske usluge, ali i Savjeta RTCG-a.
Poslanik Pokreta Evropa sad Vasilije Čarapić istakao je da njegova stranka ne želi da uspostavlja partijske stege, te da ne žele da je demokratija u rukama političara.
„Zbog toga smo se posvetili jačanju vladavine prava, ali i ekonomskog standarda građanina“, saopštio je.
Kako je dodao, zalažu se sa izbornu reformu koja se odnosi na održavanje izbora u jednom danu, izmjene zakona o finansiranju političkih subjekata i kampanja, profesionalizaciji Državne izborne komisije.
Nezavisna poslanica Radinka Ćinćur je istakla da je ona, napuštanjem partije, ostala bez određenih finansijskih sredstava, te da je neophodna reforma izbornih zakona.
Poslanica Nove srpske demokratije Jelena Božović istakla je da nikakav spoljni faktor ne ugrožava put Crne Gore u EU, te da se ne treba boriti sa „izmišljenim neprijateljima“.
Savjetnica za ljudska prava u Delegaciji EU u Crnoj Gori Frida Vinšman kazala je da reforme treba da idu u pravcu uvođenja vetinga, ali i izborne reforme kad je u pitanju zastupljenost romske manjine u Skupštini.
Poslanik Socijaldemokrata Boris Mugoša kazao je da se IBAR zakoni već krše, te da devet mjeseci nije popunjeno jedno mjesto u Ustavnom sudu.
Đurović se osvrnuo i na probleme Grčke i Turske, ali da oni ne ometaju članstvo tih država u NATO.
Poslanik Bošnjačke stranke Admir Adrović kazao je da je Crna Gora na tranzitnom mjestu šverca droge i cigareta.
Foto: Ministarstvo evropskih poslova
