Kada nema meritokratije i kada se u upravnim odborima biraju partijski kadrovi, onda je, nažalost, logično da izbori i politička nestabilnost diktiraju promjene u upravnim odborima državnih preduzeća. Da su se birali po stručnosti i znanju, na konkursima, onda sigurno ne bi doživjeli da se u poslednje dvije godine mijenjaju odbori direktora i izvršni direktori i da se te pozicije dijele po partijskim kvotama. Takođe, ne bi ni „strahovali“ od novih promjena koje će, gotovo sigurno, uslijediti nakon izbora, posebno ukoliko partije budu podijelile preduzeća kao nakon izbora 2020. godine.
Redovne skupštine akcionara državnih preduzeća se, po Zakonu o privrednim društvima, član 135, stav 6, moraju zakazati najkasnije do 30. juna i na njima će se smijeniti sadašnji i izabrati novi odbori direktora. Neka preduzeća, poput „Budvanske rivijere“, već su zakazala redovne skupštine akcionara i prije izbora, koji su zakazani za 11. jun, izabraće nove odbore direktora.
S obzirom na to da se do 30. juna Vlada neće mijenjati, već će članovi Vlade ostati funkcioneri GP URA, SNP-a, BS, Albanske alternative, najvjerovatnije će predstavnici i članovi tih partija biti izabrani u upravne odbore preduzeća. U državnim preduzećima trenutno ima i kadrova nekadašnjeg Demokratskog fronta i Demokrata. Članova DF-a ima u odborima direktora iako nisu podržali manjinsku vladu Dritana Abazovića, dok su kadrovi Demokrata ostali u nekoliko preduzeća, iako je URA nakon formiranja manjinske vlade počela sječu kadrova te partije. Sada su ponovo u koaliciji, pa se može očekivati da njihove kadrove makar ne diraju.
Dakle, ono što je sigurno jeste da će Vlada, koja je pala prošlog avgusta, ponovo moći da bira svoje kadrove u odborima direktora državnih preduzeća. Ti kadrovi će se u odborima zadržati nekoliko mjeseci, pola godine, možda i više, a onda će vjerovatno ponovo doći do promjena, jer će se gotovo izvjesno nakon izbora promijeniti odnos političkih snaga. Odnosno, Pokret Evropa sad će biti među partijama koje će uzeti dobar dio glasova na izborima, a njihovih kadrova nema u odborima direktora trenutno, pa će, vjerovatno to htjeti da promijene nakon izbora, tako što će ili ubaciti svoje kadrove ili će, kao što navode, kadrove birati preko konkursa.
Tako će se u državnim firmama, kojih ima preko 50, krajem ove ili početkom naredne godine po treći put promijeniti odbori direktora. Vlada Dritana Abazovića je formirana prošle godine krajem aprila i do 30. juna je promijenila sve odbore u državnim preduzećima. Mijenjali su čak i odbore koji su dobro radili i poboljšali rezultate poslovanja kompanija.
Ukoliko sa odborima budu mijenjali i izvršne direktore, to će dodatno koštati, jer mnogi direktori imaju ugovorene otpremnine u slučaju smjene. Tako je bilo i nakon prošlih izbora, kada je dosta direktora i predsjednika borda uzelo otpremnine nakon raskida ugovora. Nažalost, tako će i biti sve dok nam izbori i politika budu birali kadrove u državnim preduzećima.
Ne smije da bude partijskih interesa
Ekonomski analitičar Predrag Drecun smatra da upravni odbori državnih firmi treba da se biraju po principu meritokratije.
– Partijski interesi moraju da budu ne u drugom, nego ne smije da ih bude kada se biraju članovi odbora direktora preduzeća, koji, iako su u državnom vlasništvu, sprovode značajne i privredne i druge vrste društvenih djelatnosti koje imaju uticaja na privredu i nacionalno bogatstvo – rekao je Drecun.
Ukoliko bi, kako je naveo, došlo do imenovanja odbora i bezrazložnih smjena, koje nisu posledica loših rezultata i ukoliko to bude pravilo, onda se taj krug neće zaustaviti, dokle god ne budemo imali jednopartijski sistem.
– Trebalo bi svi da sjednu i donesu konsenzusom odluku, sve partije, da se putem konkursa biraju najbolja rješenja, ali ne da ih bira politika već stručna tijela – poručio je Drecun.
Izvor, foto: Dan
