Dobra vijest je da Crna Gora ima novu vladu i parlament, ali smo i dalje veoma zabrinuti zbog činjenice da su politički subjekti bliski Moskvi dio strukture moći u Crnoj Gori, rekao je u intervjuu za Pobjedu Vladimir Bilčik, predsjedavajući Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje (POSP) i poslanik Evropskog parlamenta.
Zbog toga će EU, kaže Bilčik, vrlo pažljivo pratiti odluke koje donosi nova vlada i parlament i na osnovu njih se odnositi prema nosiocima vlasti u zemlji.
Evropska komisija zvanično je juče predstavila izvještaj o Crnoj Gori. Kako vi čitate izvještaj i da li mislite da daje realnu sliku stanja u zemlji?
Bilčik: Mislim da svaki izvještaj Komisije daje realističnu sliku bilo koje zemlje koja se ocjenjuje. To je uvijek u najboljem interesu svih, uključujući i Komisij, na ovim izvještajima radi se mjesecima. Postoji ogroman tim ljudi koji na njima rade i pažljivo procjenjuju svaki aspekt pregovora. Dakle, da, to je najsveobuhvatniji opis, analiza, ali i skup preporuka kako da se krene naprijed koje će svaka država, uključujući Crnu Goru, ikada dobiti.
Mislim da bi bilo dobro da naše partnerske zemlje, uključujući i Crnu Goru, zaista izvuku dobre pouke. Jer i pored svih problema, sve stagnacije, svih pitanja koja su opisana u izvještaju, Crna Gora je i dalje jedina zemlja u regionu koja je najbliža ulasku u Evropsku uniju. Ako i kada svi zadaci budu ispunjeni! U izvještaju su svi zadaci koju su bili pred i koji su i danas pred Crnom Gorom. Tako bih pročitao izvještaj – sa nekom vrstom smjernica za budućnost. Ovo bi takođe bila moja skromna preporuka svima koji čitaju izvještaj. Uzmite u obzir sve stvari koje mogu biti čak i kritične kao preporuke kako da se poboljšate zato što možete imati nekoliko reakcija. Jedan je da samo pogledate izvještaj i potražite sve kritične aspekte i istaknete ih.
U izvještaju je zabilježen „ograničen napredak“ u skoro svim važnim oblastima, kao što su pravosuđe, vladavina prava i sloboda medija. Da li je to zaista ikakav napredak ili Brisel nije istakao da „nema napretka“ jer žele da daju šansu zemlji da ide naprijed?
Bilčik: Vidite, svako ko razumije ove izvještaje može da razumije šta znače te riječi. Komisija koristi riječi kao što su „izvjestan napredak“, „ograničeni napredak“ jer svi u Komisiji, kao i svi u našim partnerskim zemljama, razumiju šta je urađeno. Da, neka pitanja, određeni aspekti su se popravili, ali ono što zaista treba da bude u uspješnom izvještaju, dakle – ono što Crnu Goru pomjera iz statusa zemlje u pregovorima o pristupanju u drugu zemlju – jeste da je ostvaren pravi napredak. Pravi napredak, pun napredak, značajan napredak, to su riječi koje treba da vidite u izvještaju. Nažalost, sada to nijesmo vidjeli.
A kada čitate izvještaje o drugim zemljama regiona Zapadnog Balkana, vidjećete veoma slične riječi. Ovo nije nešto što se odnosi samo na Crnu Goru, nego i na druge zemlje.
Mislim da je to fer slika prema mjerilu i prema cilju. Jer cilj je postizanje članstva u EU. Neki napredak se desio, ali nedovoljno dobar. Mislim da to svi razumiju i to treba uzeti kao priliku da razmislimo o tome kako se može postići pravi napredak. Jer nema prečica. Neće biti prečica.
Zemlje Istočnog partnerstva zvijezde su ovog događaja u Evropskoj komisiji. Mogu li ove zemlje preuzeti slavu Crnoj Gore i nekih drugih zemalja Zapadnog Balkana u smislu pridruživanja EU?
Bilčik: Znam da ima dosta zavisti u regionu Zapadnog Balkana. Čak i neke frustracije. Razgovarao sam sa političarima iz regiona. Razgovarao sam sa prijateljima iz regiona koji kažu: „Da, sva pažnja je nekako na Ukrajini,
Moldaviji. EU se ne bavi nama na način na koji bi trebalo da se bavi. Mislim da to nije dobar pristup“. Mislim da ste to možda čuli i u raspravama. Činjenica je da je proširenje ponovo na dnevnom redu zbog ukrajinske krvi, jer je to ono što je, nakon brutalne agresije Rusije, najbolja moguća vijest za zemlje Zapadnog Balkana.
Znam da ima mnogo razočaranja, mnogo cinizma, mnogo frustracija u regionu, jer ste dobili obećanje prije tačno 20 godina za evropsku perspektivu.
Umjesto da se bavimo zavišću i umjesto da se osjećamo izostavljenim zato što je Ukrajina u centru pažnje, nadam se da naši partneri na Zapadnom Balkanu mogu da gledaju na ovo kao na priliku.
Naravno, Ukrajina je u centru pažnje. Ukrajina će, nadam se, otvoriti pregovore o pristupanju nakon odluke država članica u decembru, a svi znaju da će to biti dug proces. Proći će nekoliko godina prije nego što se Ukrajina približi Evropskoj uniji. Ona je na početku procesa, nalazi se u istoj poziciji u kojoj je Crna Gora bila prije više od decenije. Počeli ste svoje pristupne pregovore 2012. Ne treba zavidjeti na ovome, treba se radovati što ima više zemalja, što je proširenje ponovo na dnevnom redu, i to je razlog više da se uradi posao. Jer kao što rekoh, Crna Gora i dalje prednjači i najbliža je cilju.
Istina, iako ste lideri, nijeste bili išli baš brzo u posljednje vrijeme. I to smo rekli mnogo puta, ali bi svi trebali biti zadovoljni što su u centru pažnje bile zemlje u Istočnom partnerstvu. Istovremeno, svi treba da shvate da je Zapadni Balkan u centru pažnje na isti način kao što je bio prije deceniju ili čak više od decenije.
Mislite li da će nova vlast iskoristiti šansu koju prethodna vlast nije?
Bilčik: Nadam se i trebalo bi. To je vrlo jednostavan odgovor. Dobra je vijest da Crna Gora ima vladu. Dobra je vijest da Crna Gora ima parlament. Dobra je vijest da su oni sastavljeni na osnovu novih, svježih izbora. Nova vlast ima ogromnu priliku i ogromnu odgovornost. Oni mogu da isporuče rezultate. Svi znamo šta treba uraditi u oblasti reforme vladavine prava, u oblasti javne politike. Moj jednostavan odgovor je da vlada može, treba i ima istorijsku priliku.
Ako Crna Gora krene, proširenje će se desiti. Znam da bi mnogi ljudi mogli ovo dovesti u pitanje.
Poenta je: neće biti nikakvih prečica, vlada mora da sprovede reforme, za razliku od prethodnih vlada. Kažem prethodne vlade jer Crna Gora nije mogla da zatvori nijedno poglavlje u nekoliko godina, to je stvar nekoliko vlada, i zato ova vlada ima šansu da bude drugačija i treba da bude drugačija.
Prošli put kada smo razgovarali, rekli ste da je bivši Demokratski front crvena linija. Lider te koalicije je na čelu parlamenta. ZBCG daje manjinsku podršku Vladi, a prema dogovoru koji su sklopili, oni će sljedeće godine zvanično biti u Vladi. Kako gledate na to?
Bilčik: Živimo u demokratiji, odlučuju birači, a mi ćemo veoma pažljivo gledati na korake vlade i na korake parlamenta. Mislim da je dobra vijest da Crna Gora ima novu vladu i novi parlament i da vidimo kako te institucije funkcionišu u praksi.
To je sve što ću u ovom trenutku reći, jer većinu vlade čine političke snage u kojima postoji kredibilno uvjerenje u ove institucije u Briselu da mogu da sprovedu reforme. Naravno, to je nešto što moraju da odgovore političari na vlasti, uključujući premijera Spajića i njegov tim.
Dakle, da, veoma smo zabrinuti zbog činjenice da politički elementi koji su blisko povezani sa Moskvom, politički elementi koji su u prošlosti ne samo dovodili u pitanje, već su se i otvoreno protivili članstvu u NATO i EU, sada dio strukture moći u Crnoj Gori. U isto vrijeme, treba da vidimo ko ima odlučujući glas i ko zaista odlučuje o ključnim odlukama.
Moj osnovni odgovor je da ćemo veoma pažljivo posmatrati i bićemo veoma oprezni.
Da li se plašite potencijalnog miješanja Srbije, imajući u vidu poziciju Andrije Mandića i njegove bliske veze sa Vučićem i sa režimom u Srbiji?
Bilčik: Mislim da je vrlo jasno da Vlada Crne Gore mora da ostane Vlada Crne Gore, da radi i odgovara biračima Crne Gore. Svako strano uplitanje je nešto što ne bi trebalo da se dešava i to se ne odnosi samo na komšije Crne Gore.
Gledaćemo i ispitivati šta će se dešavati u Crnoj Gori. Spremni smo da se angažujemo sa svim istinski proevropskim snagama koje će biti zainteresovane za neophodne promjene. Ovo je važno i to ću naglasiti. U interesu Crne Gore i evropskom interesu Crne Gore je da imamo dobrosusjedske odnose i da njegujemo dobru regionalnu saradnju. Ovo je politički stav crnogorskih institucija, koji je u velikoj mjeri ukorijenjen u politici Crne Gore, a ne u politici drugih zemalja.
Kažete da pažljivo posmatrate i da ćete posmatrati. Ipak, gledali ste šta radi prethodna vlast, šta radi Abazović, ali mislim da nijeste imali odgovarajuću reakciju, od strane EU. Pa šta će biti u slučaju da nova vlast uradi nešto slično?
Bilčik: Mislim da je bilo veoma adekvatne reakcije sa strane EU jer se Crna Gora nije pomjerila sa mjesta. Građani Crne Gore su dobro shvatili da iako je Vlada na čelu sa Abazovićem dala mnoga obećanja, nije ih ispunila. Kada su postojale odluke koje su otvoreno donijete u suprotnosti sa preporukama i mišljenjima evropskih institucija, uključujući Venecijansku komisiju, kada je riječ o izmjenama zakona o predsjedniku u decembru 2022. godine, donijeli smo odluku da odložimo sastanak Parlamentarnog odbora za stabilizaciju i pridruživanje.
Mislim da smo vrlo jasno reagovali na niz pitanja. Ali politika Crne Gore je u rukama njenih građana koji su odlučivali na izborima. Bilo je dobro što su održani izbori, što je bila živa, takmičarska kampanja. Ono što me je pomalo zabrinjavalo je to što je izlaznost bila mala.
Ponavljam, vjerujem da je EU vrlo jasno reagovala. Vidite, da nijesmo reagovali, stvari se vjerovatno ne bi promijenile. I ono što je jasno je da su i građani Crne Gore shvatili reakcije Evropske unije i zato je sada druga vlada, drugi je premijer i počinjemo drugo poglavlje.
Pomenuli ste sjednice POSP. Imate li ideju, kada će biti održan POSP odbor sa novim predsjednikom Parlamenta?
Bilčik: Prije svega, Crna Gora mora u potpunosti uspostaviti svoje parlamentarne institucije, uključujući odbore i svoje strukture kada je u pitanju POSP. Kada to bude urađeno, možemo se angažovati i razgovarati o narednim planovima. Ovdje je lopta u velikoj mjeri u rukama crnogorskog parlamenta. Mislim da je rok na Crnoj Gori. Opet, kao i kod svake institucionalne promjene, koja je uvijek prilično teška u Crnoj Gori, ovo je na Crnoj Gori. Ako Crna Gora krene brzo, spremni smo da se angažujemo. Mislim da je ovo dio normalnog demokratskog procesa.
U rezoluciji smo rekli da popis treba organizovati kad se stvore uslovi
U Crnoj Gori ovih dana se vodi polemika o popisu stanovništva. Da li mislite da Crna Gora treba da održi popis stanovništva krajem novembra kako Vlada planira ili da sačekamo neka bolja vremena za to?
Bilčik: Vidite, mi smo u našoj rezoluciji Evropskom parlamentu, koja je usvojena ranije ove godine, rekli da smatramo da Crna Gora treba da organizuje popis kada se za to stvore uslovi. Nije na meni da ocijenim kada su uslovi pravi. Ali trebalo bi da postoji jasnoća u cijelom društvu da li je ovo pravi trenutak za popis.
Foto: Skupština
