Bez pomaka u imenovanju ambasadora

Još nema naznaka kada će biti popunjena crnogorska diplomatska mreža, s obzirom na to da konsultacije oko imenovanja nedostajućih ambasadora na relaciji Vlada – Skupšina – predsjednik države, još nisu počele.

Crna Gora, prema podacima koji su dostavljeni “Vijestima” u avgustu, trenutno ima ambasadore na samo jedanaest adresa u svijetu, dok je otpravnici poslova predstavljaju na dvadeset i dvije.

Iz kabineta predsjednika Crne Gore Jakova Milatovića, “Vijestima” je saopšteno da je on prije dvadesetak dana inicirao potrebu za konsultacijama o vanjskoj politici, uključujući izbor ambasadora, ali da “nažalost do njih još nije došlo”.

Ustav predviđa da predsjednik države postavlja i opoziva ambasadore na predlog Vlade, a uz mišljenje nadležnog skupštinskog odbora – za međunarodne odnose i iseljenike.

“Predsjednik predstavlja Crnu Goru u zemlji i inostranstvu”, stoji u Ustavu.

“Vijesti” saznaju da je Milatović inicirao konsultacije sa premijerom Milojkom Spajićem, potpredsjednikom Vlade zaduženim za vanjske poslove Aleksom Bečićem i ministrom vanjskih poslova Filipom Ivanovićem, ali da još nije došlo do zakazivanja sastanka.

“Veoma je važno da se konsultacije održe zbog pravljenja strategije koja se tiče našeg izbora za nestalnu članicu Savjeta bezbjednosti Ujedinjenih nacija od 2026. godine, što bi bila kruna našeg diplomatskog predstavljanja”, saopšteno je iz kabineta Milatovića.

Iz predsjednikovog kabineta napominju da je važno i da predsjednik sa predstavnicima Vlade razmotri sve što je u vezi sa Evropskom unijom, odnosno sve što se tiče ubrzanja crnogorske EU agende.

“Naravno, tu su i ostale vanjsko-političke stvari, uključujući i popunjavanje naše ambasadorske mreže. Takođe, predsjednik Crne Gore organizuje naredne godine Brdo-Brioni proces, a ulažu se napori da Crna Gora dobije i organizaciju samita Evropske političke zajednice”, saopšteno je iz kabineta Milatovića.

Izvor iz vrha Vlade rekao je “Vijestima” da “spoljnu politiku vodi Vlada a da predsjednik ima samo protokolarnu ulogu i predstavljanja Crne Gore”.

“Izbor ambasadora niko nije pominjao zasad. Ambasadore predlaže MVP, kad predloži, održaćemo konsultacije da predstavimo i razjasnimo nedoumice ako ih ima”, rekao je sagovornik “Vijesti”.

Spajić je predsjednik Pokreta Evropa sad, a Milatović njegov zamjenik, i njihov odnos je narušen još od predsjedničkih izbora, od kada vrlo rijetko komuniciraju…

PREDLOZI NIJESU STIGLI U ODBOR

Predsjednik Odbora za međunarodne odnose i iseljenike Duško Stjepović je, odgovarajući na pitanje da li su Odboru stigli neki predlozi za ambasadorska mjesta, kazao da je nakon nedavnog stupanja na dužnost predsjednika tog radnog tijela, zatražio od stručne službe Odbora informaciju o aktima koji su u proceduri i najaktuelnijim temama koje bi bilo neophodno u najkraćem roku razmatrati na sjednici Odbora.

“U odnosu na Vaše konkretno interesovanje, informisan sam da trenutno u proceduri Odbora ne postoje predlozi za imenovanje izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Crne Gore u inostranstvu”, kazao je Stjepović.

Odgovarajuči na pitanje kad očekuje da će se diplomatska mreža popuniti i koliko je loše to što država nema ambasadore u ključnim državama, Stjepović je kazao da je uvjeren da će nakon detaljnog sagledavanja stanja i napravljenog presjeka, ministar vanjskih poslova i Vlada izaći sa svojim predlozima za pozicije rezidentnih ambasadora, te da će Odbor brzo biti u prilici da razmatra prve predloge za imenovanje ambasadora na svojoj sjednici.

Stjepović je naglasio da proces imenovanja ambasadora podrazumijeva uključenost, zajedničko djelovanje u odabiru najkvalitetnijih kandidata i dogovor Vlade, Skupštine Crne Gore i predsjednika države kroz format spoljnopolitičkih konsultacija.

“Uvjeren sam da će uskoro doći do sastanka na ovu temu, te da će evidentna stabilizacija političkih prilika u našoj državi rezultirati i brzim dogovorom oko popunjavanja upražnjenih ambasadorskih mjesta”, istakao je Stjepović.

Za stanje nije odgovorna aktuelna većina: Stjepović
Za stanje nije odgovorna aktuelna većina: Stjepovićfoto: Demokratska Crna Gora

Iz Ministarstva vanjskih poslova nisu odgovorili na pitanja lista u vezi sa predlozima o imenovanju ambasadora.

Bivši diplomata i predsjednik Demosa Miodrag Lekić je kazao da će biti važno da komletiranje diplomatske mreže koincidira sa izgrađivanjem ozbiljne države u vrednosnom i funkcionalnom smislu, jer primarno od toga zavisi međunarodni ugled zemlje.

“Da bi diplomatska mreža bila na potrebnoj visini, neophodno je i konstituisanje ozbiljne spoljne politike koja se u prethodnoj političkoj i institucionalnoj konfuziji, sa nekim nedoraslim kadrovima za vođenje džavne spoljne politke, upadljivo i ponižavajuće svodila na demonstraciju servilnosti. Čak tretirajući to, na medijskom i propagandnom planu, kao pojedinačni ili partijski uspjeh”, ocijenio je Lekić.

On je istakao da se tako stiglo i do takve inferiornosti crnogorske države, “bez presedana u njenoj istoriji, da su u sastavljanju vlada u Crnoj Gori po svemu sudeći odlučujući faktori bili predstavnici ili službe drugih država”.

“Dakle, za temeljnu konsolidaciju crnogorske diplomatije potrebni su prvo, ozbiljna država, drugo, kompetentna spoljna politika koja se bori za crnogorske interese i poštuje međunarodna pravila i treće, adekvatan izbor stručnih kadrova, ambasadora i drugih diplomata za rad u diplomatskim predstavništima”, ocijenio je Lekić.

Duško Stjepović je naglasio da je nakon očiglednih izazova koje je donio period kohabitacije između bivšeg predsjednika države, 42. Vlade i parlamentarne većine, koji su se nastavili i tokom trajanja prethodne Vlade, definitivno jedno od naslijeđenih, gorućih pitanja koja iziskuju brzu reakciju aktuelne Vlade i ono koje se tiče imenovanja izvanrednih i opunomoćenih ambasadora Crne Gore u inostranstvu.

LEKIĆ: SADA JE VALJDA DRUGAČIJE

Odgovarajući na pitanje šta ako i sada, kao i u vrijeme predsjedničkog mandata Mila Đukanovića, budu postojali problemi na relaciji šef države – vlada, i šta ako to opet blokira imenovanje ambasadora, Lekić je kazao da nije stranka u sistemu nove vlasti, ne zna kako ona iznutra funkcioniše, te da se zato ne bi upuštao u prognoze o tome kako će ona ubuduće funkcionisati. Đukanović je potpisao samo imenovanja karijernih ambasadora, ali ne i onih koji su povezivani sa strankama koje su 2020. ušle u vlast. On je, takođe, najprije odbio, a potom potpisao ukaze o opozivu osam crnogorskih ambasadora 2021. godine.

Lekić je, ipak, uvjeren da nisu moguće paralele sa prethodnim periodom.

“Tačno je da Đukanović nije imao namjeru da u kohabitaciji zajednički izgrađuje državni interes, nego da ruši sve državne institucije vođene od strane nove vlasti. I da zatim pobijedi na predsjedničkim izborima. Tako je Đukanović, iako sa daleko manjim ustavnim ovlašćenjima u tome i uspijevao, čak oborio 42. vladu, zatim učestvovao u sastavljanju 43, da bi potom i nju oborio, usmjeravajući se zatim protiv parlamenta”.

Lekić je kazao da prethodni predsjednik države sa političkim strankama koje je kontrolisao ništa od toga ne bi mogao ostvariti da “nije bilo inferiornog državnog rukovodstva, tkz. nove vlasti, i kako će se brzo konstatovati, neozbiljnosti i prevaranata u parlamentarnoj većini”.

“Sada je valjda situacija drugačija”, kazao je Lekić.

Za konsolidaciju diplomatije potrebno ispuniti tri uslova: Miodrag Lekić
Za konsolidaciju diplomatije potrebno ispuniti tri uslova: Miodrag Lekićfoto: Filip Roganović

On je naglasio da je kvalitativna razlika danas i u tome da zemlja ima predsjednika koji je legitimno izabran i sa mnogim razlikama u odnosu na prethodnog:

“Recimo, sadašnji predsjednik države nije paralelno i ekonomski preduzetnik, korisnik poreskih rajeva, niti se vodi istraga protiv njega za prvi million i za druge mračne afere“.

Lekić je istakao da je aktuelni predsjednik za kratko vrijeme napravio susretima na bilateralnom nivou značajne međunarodne iskorake.

“Zato se u daljem funkcionisanju državnih institucija očekuje njegova konstruktivna funkcija”, istakao je Lekić.

On je naglasio da ostaje da se vidi funkcionisanje vladinih institucija u ovoj materiji koje imaju najviše nadležnosti, imajući u vidu da po Ustavu vlada vodi unutrašnju i spoljnu politiku.

“Pored postizanja određenih rezultata, svakako manjih od očekivanih, nova vlast koja se, ako se ne varam, još politički bazira na reformskim težnjama pobjede 30. avgusta 2020. godine, nalazi se na novom popravnom ispitu. Kako će sve ići, ostaje da se vidi”, istakao je Lekić.

AMBASADORI U SEDAM ZEMALJA

Prema podacima koje su “Vijesti” ranije objavile, Crna Gora ima ambasadore u tek sedam zemalja: Belgiji, Grčkoj, Italiji, Sjevernoj Makedoniji, Rusiji, Turskoj i Francuskoj, te u četiri misije pri EU, UN i drugim međunarodnim organizacijama (Ženeva), OEBS-u i Savjetu Evrope. U avgustu je zbog isteka mandata opozvana ambasadorka u Stalnoj misiji pri NATO-u.

Kad je riječ o otpravnicima poslova, oni predstavljaju Crnu Goru u nekim od globalno najvažnijih političkih i finansijskih centara, poput Vašingtona, Pekinga, Londona, Berlina i Abu Dabija, a nalaze se i u gotovo cijelom okruženju: Srbiji, Hrvatskoj, BiH, Albaniji, Kosovu i Sloveniji.

Na nivou otpravnika, zemlja je predstavljena i u Austriji, Mađarskoj, Bugarskoj, Poljskoj, Rumuniji, Španiji, Holandiji, Ukrajini, Argentini, Suverenom Malteškom viteškom redu, te Stalnoj misiji pri UN (Njujork).

Osim ambasadora i otpravnika, Crna Gora u inostranstvu ima i tri generalna konzula, u Frankfurtu, Sremskim Karlovcima i Istanbulu, te jednog konzula žerana – u Njujorku.

Stjepović: Zabrinjavajuće što imamo samo 11 ambasadora

Stjepović je ocijenio da je zabrinjavajuća činjenica, za koju, kako je rekao, nije i ne može biti odgovorna trenutna vladajuća većina, da Crna Gora trenutno ima samo 11 imenovanih ambasadora, a da je dvostruko više upražnjenjih ambasadorskih pozicija.

“Među upražnjenim pozicijama su i one u Vašingtonu, Njujorku, Londonu, Berlinu, Beču, Madridu, ali i u najbližem susjedstvu, u Beogradu, Sarajevu, Tirani, Zagrebu i Ljubljani, što cijelu situaciju čini dodatno izazovnom. Činjenica da na ovako važnim adresama Crna Gora nema svoje najviše diplomatske predstavnike je morala negativno uticati na ukupne rezultate rada prethodne dvije Vlade”, istakao je Stjepović.

Naslovna foto: Vijesti/Boris Pejović

NIKŠIĆ PROGNOZA

Table of Contents