Berlinski proces je vrlo ambiciozno zamišljen i značajnim dijelom jeste opravdao očekivanja, pogotovo u poređenju s alternativnim regionalnim inicijativama, kazala je za TVCG profesorica na Ekonomskom fakultetu Gordana Đurović. U proteklom periodu je, kako kaže, dosta urađeno po pitanju novih projekata u oblasti energetike, transportnih mreža i uopšte povezivanja ekonomija regiona sa zemljama Evropske unije.
Decenija je međuvladine platforme koja je, između ostalog, pored agende povezanosti, promovisala i regionalno tržište, saradnju mladih, glas civilnog društva, redovne godišnje ministarske formate.
Profesorica Ekonomskog fakulteta, Gordana Đurović, ističe da se, za razliku od Otvorenog Balkana, Berlinski proces pokazao kao inkluzivan i sveobuhvatan.
„Produbljena je ekonomska saradnja, pronađeni su mnogi novi formati, ne zanemaruje se politički dijalog, taj najviši nivo saradnje i ono što je najvažnije, pronađen je format kako se mogu potpisivati međudržavni sporazumi“, istakla je ona.
Đurović ističe da je deblokiran proces čuvenih desetak odluka CEFTA sa zajedničkog komiteta gdje je bilo vrlo važnih segmenata poput elektronske trgovine, pristupa SEPA, vezano za različite projekte, rad samog zajedničkog komiteta, načina odlučivanja.
„Znači da je ipak njemačka diplomatija i Evropska unija uspjela da nas nagovori, da tako kažem, ubijedi da je Berlinski proces i njegov jubilej deset godina nešto važno gdje trebamo svi napraviti određene ustupke da bi se išlo naprijed kao region. Tako da mislim da današnji dan donosi važne i dobre vijesti“, navodi ona.
Milena Mihajlović, programska direktorka Centra za evropske politike iz Beograda, mišljenja je da zajedničko regionalno tržište može postati i najveće ostvarenje Berlinskog procesa, ali uz odgovarajuću političku podršku, pogotovo onih regionalnih aktera koji teško pronalaze zajednički jezik.
„Ukoliko se ne ostvare konkretniji koraci i napredak u dijalogu Beograda i Prištine, ja vjerujem da ovo pitanje može predstavljati problem i kočiti stvaranje zajedničkog regionalnog tržišta i to je nešto na čemu mora da se kontinuirano radi“, kaže ona.
Mihajlović podsjeća da zajedničko regionalno tržište zapravo predstavlja vrstu pokazne vježbe za ono što nas čeka u budućnosti.
„Ono što je ključno jeste da mi zapravo treba da kapacitiramo naše administracije, institucije koje se bave podrškom i uspostavljanjem čitavog sistema koji podržava robnu razmjenu, razmjenu u oblasti usluga, kretanje ljudi na tržištu, sve to moramo da vježbamo kroz ovo zajedničko regionalno tržište kako bismo kasnije mogli da to implementiramo i u kontekstu pristupanja Evropskoj uniji“, kaže ona.
Posla, dakle, neće faliti, a nadamo se ni motivacije svih zapadnobalkanskih aktera.
Foto: Screenshot/RTCG
