Predstavnici 15 izbornih lista na predstojećim parlamentarnim izborima u Debati na TVCG predstavili su ključne planove u obasti ekonomske politike.
Predstavnik Bošnjačke stranke (BS) Damir Gutić kazao je da je ekonomska sloboda pojedinca uslov za sve druge slobode.
„Da bi se poboljšao ekonomski standard moramo pobiljšati privredu. To bi dovelo do povećanja broja radnih mjesta“, kazao je Gutić.
On je saopštio da je prioritet realizacija druge dionice auto-puta Bar – Boljari.
„Moramo riješiti pitanje i svih regionalnih puteva, koji bi povezali Crnu Goru sa regionom. Takođe, ski centri Hajla i Cmiljača moraju biti završeni, moramo valorizovati i Đalovića pećinu. Dijaspora jenaveći investitor u CG, jer ulažu u Crnu Goru mnogo, a BS može biti alokator tih resursa“, tvrdi Gutić.
Ana Vuksanović iz Hrvatske građanske inicijative (HGI) kazala je da taj politički subjekat nema političku moć i odgovornost, ali da posjeduju politčki integritet da učestvuju u ekonomskim projektima.
„Razvojna šansa CG je što veća iskoristivost fondova EU, kako bi se kroz ulaganja u primarni, sekundarni i tercijani sektor povećala zaposlenost u Crnoj Gori i poboljšao standard. To je naš doprinos ekonomskom rastu“, saopštila je Vuksanović.
Miomir Joksimović, predstavnik liste „Pravda za sve“ čiji je nosilac Vladimir Leposavić kazao je da će po dobijanju mandata fokus staviti na rješavanje anomalija u crnogorskom društvu.
„Imamo u poljoprivredi veliki novac koji se isisava kroz fiktivna domaćinstva, brojne slučajeve nabavke stoke koja se koristi za primanje državnih premija. Cilj je sprječavanje zloupotreba socijalnih davanja koja se koriste za kupovinu glasova umjesto za pomoć onima kojima je potrebna. Radićemo i na iskorijenjavanju reketa koji je i danas prisutan, a kome su izloženi mali i srednji biznisi“, kazao je Joksimović.
Tvrdi da neće dozvoliti gomilanje poreskog duga,
„Da nam se nikada više ne desi jedna Vektra Jakić. Podrazumijevamo uvođenje reda u državnu upravu, da službenici rade po zakonu a ne kako šef kaže. Na ovaj način doći ćemo u situiaciju da mladi ljudi rade profesionalno“, poručuje Joksimović.
Ksenija Milović, predstavnica koalicije „Za tebe“ SNP-Demos kazala je da je tom subjektu najvažnija socijalna politika, ali bez pravne države nema ekonomskog razvoja.
„Cilj je pravna država i zakonsko uređenje djelovanja različitih mehanizama unutar naše države kako bi se iskorijenila korupcija. Poljoprivreda, turizam, drvoprerađivačka industrija i energetika su ključne oblasti. Neophodno je uspostaviti faznu razvijenost, i paralelno razvijati jug i sjever Crne Gore“, kazala je Milović.
Navodi da je nepohodno mikrokreditima ojačati seoska domaćinstva i omogućiti velikim projektima život na selu.
„Struktura našđeg budžeta je problematična i odnos broja zaposlenih, nezaposlenih i penzionera se mora mijenjati“, poručuje Milovićeva.
Stefan Vešović, predstavnik Narodne koalicija tvrdi da je država uvijek imala i ima novca.
„Taj novac je 30 godina bio distribuiran pogrešno, pojedincima koji su živjeli bolje nego što je bilo ko od građana mogao i da sanja. Taj novac vratićemo građanima usvajanjem Zakona o nelegalno stečenoj imovini po italijanskom modelu“, tvrdi Vešović.
On je kazao da je u srcu programa nova ekonomija koja se bazira na stvaranju nove vrijednosti, a država će, kada budu dio izvršne vlasti, dovesti nove investitore.
„Moramo da ispunimo određene pretpostavke da bi taj investicioni ciklus funkcionisao, a tu je fokus regulisanje putne infrastrukture. Ključna stvar kada dovodite investitore je i politička stabilnost, a mi ćemo biti garant stabilnosti 44. Vlade Crne Gore. Ovo nam je važno jer već imamo kontakte, jer smo doveli određene ljude koji bi ulagali ali zahtijevaju stabilnost. Ljudski kapital je veoma važan, i moramo se ozbiljno odnositi prema svakom radniku. Spremili smo set zakona koji će regulisati radna prava“, tvrdi Vešović.
Agron Ibrahimi iz Albanske Alijanse saopštio je da fiskalnom politikom treba ponuditi investitorima da ostvare svoj posao u Crnoj Gori.
„Crna Gora je sigurna finansijska destinacija. Bitna je i vladavina prava kako bi svaki investitor mogao da se osjeća sigurno i da zna da je kapital koji je uložio zaštićen. Ovo bi sve dovelo do rasta zarada i otvaranja novih radnih mjesta. Projekcije međunarodnih organizacija planiraju da Crna Gora ima privredni rast od 4-5 posto. Uz smanjenje inflacije ovaj rast bi omogućio da minimalna zarada u Crnoj Gori nakon 2004. godine bude 600 eura a prosječna preko 1000“, kazao je Ibrahimi.
Saopštio je i da se mora izgraditi brza cesta na primorju, ili auto-put, a govorio je i o nizu infrastrukturnih projekata povezivanja Crne Gore sa destinacijama u regionu.
Predstavnik Pokreta Preokret Vuk Iković naveo je da su sve partije do sada izmisljale nova radna mjesta koja su opterećivala državnu upravu, i na taj način demotivisali radnike iz privrede koji su nosioci državne ekonomije, a koji, kako kaže, daju plate državnim službenicima.
„Mi pod hitno moramo da oživimo crnogorsku ekonomiju a to znači da treba da pokrenemo model sigurnog posla, koji podrauzumijeva osnivanje gradskih štedionica, koje bi građanima davale finansijsku i stručnu podršku. To znači da vi sa biznis idejom aplicirate, i nakon toga dobijete novčanu podršku uz mentorstvo čime se smanjuje šansa neuspjeha“, objasnio je Iković.
Tvrdi da na taj način država ne daje posao, nego daje priliku „da učite naučuite, radite i zaradite i da ne zavisite od partije“.
Rekao je da je jedan od načina pinjena budžeta gradskih štedionica kroz platni promet.
„Mi prilikom svakodnevnih uplata preko banaka plaćamo 50 i više centi. Prošle godine privatne banke su prihovodovale milione eura na taj način. Dio treba da ide u gradsku štedinicu. Drugi način je smanjanjem broja službenih vozia. Pokret Preeokret će u prvoj godini mandata pokrenuti 100 biznisa, u protivnom će vratiti mandat građanima“, poručio je Iković.
Predstavnik liste Pokreta za promjene Boban Stanišić rekao je u Debati da se nalazimo u veoma teškoj socio-ekonomskoj situaicji.
„To je rezultat tridesetogodišnje vladavine DPS-a. Ni nakon 30. avgusta vlade Zdravka Krivokapića i Dritana Abazovića nijesu uspjeli da sprovedu reforme koje bi unaprijedile crnogorsku ekonomiju. Najveći problem je visoka stopa nezaposlenosti, i nizak nivo BDP-a. Zato PZP ima program sa preko 300 mjera koja regulišu korupciju i siromaštvo“, kazao je Stanišić.
On je objasnio da je u fokusu fiskalna konsolidacija i efikasno upravljanje javnim dugom.
„Javni dug moramo svesti na 60 posto BDP-a- Mora se prestati sa praksom prethodnih vlada koja su koristila zaduženja za penzije i slično. Moramo porkenuti crnogorski Maršalov plan, i pokrenuti vekliki investiconi cikus, koji bi bio usklađen sa normama Evropske unije“, poručio je Stanišić.
Zoran Božović, predstavnik pokreta „Da mi možemo. Za građansku Crnu Goru“ smatra da je poriritet smanjiti zavisnost od uvoza, i naći model izvoza viška domaćih prizvoda.
„Ono što je nama bitno, nama treba povjerenje a ne pomirenje. Mi smo izgubili povjerenje u institucije sistema koje treba rekonstruisati. Na tržištu ima novca i treba pospješiti male i srednje privrednike, i motivisati ljude koji se bave turizmom i poljoprivredom. Mi imamo jasno precizirane mjere koje će dovesti do otvaranja novih radnih mjesta. Ne treba se baviti floskulama, a niz mjera će biti implementirate kroz zakonske regulative“, tvrdi Božović.
Mihailo Anđušić, predstavnik liste „Zajedno za budućnost koja ti poripada“ kazao je u Debati da imaju nikad ambiciozniji izborni program po pitanju ekonomskih reformi.
„On je nikad konkretniji i na taj ga način prezentujemo građanima. Jedan od pravaca su ljudi, kredibilni stručni ljudi iz oblasti ekonomije koji se nalaze na našoj listi, koji su se dokazali u polju ekonomije“, kazao je Anđušić.
Tvrdi da žele da se bave realnom ekonomijom.
„To je kroz konkretna povećanja zarade za 50 posto, te povećanje minimalne penzije, koje nećemo uvećati na uštrb zdravstvenog osiguranja, i nećemo smanijivati poreze i udarati na privredu, već ćemo kroz investicioni ciklus veći od molijardu eura odraditi to“, kazao je Anđušić.
Predstavnik Pokreta Evropa Sad Filip Radulović rekao je da su kroz program Evropa sad 1 uradili veliki korak na poboljšanju standardna, ali da će to nastaviti kroz realizaciju programa Evropa sad 2.
„Postoji prostor da minimalna penzija bude 450 eura a minimalna plata 700 eura. Jedno od ključnih stavri je sedmočasovno radno vrijeme. Naš rad biće baziran na infrastrukturnim projektima nastavićemo auto-put od Mateševa do Andrijevice, gradićemo Jadransko-jonski put kao i dvije brze autoceste, jedna na sjeveru druga na jugu“, kazao je Radulović.
Poručuje da će raditi na reformi penzionog sistema, sistema socijalne zaštite i reformama na tržištu rada.
Predstavnik liste SDP-a „Za našu kuću“, Petar Odžić rekao je da oni obećanja temelje na onome što su radii u prethodnom pertiodu, „gradeći 30 godina našu zajedničku kuću“.
„Crna Gora je veliki potencijal. Moramo vratiti prethodne dugove, otvoriti nova radna mjesta, regulisati probleme infrastrukture. Mi imamo tim mladih ljudi koji je svojim djelovanjem pokazao da domaćinski upravljamo državnim resursima, i to je put kojim treba voditi državnu kasu. Smanjiti inflaciju, postavljanju limitatora na rast cijena osnovnih državnih namirnica, omogućiti Centralnoj banci da utiče na kamatne stope, smanjiti akcize na gorivo i ukinuti akcize za gorivo za poljorivredne proizvođače“, kazao je Odžić.
Novica Obradović, koji je gostovao u emisiji ispred liste „Hrabro se broji. URA i Demokrate“ smatra da su Demokrate bez ijednog ministra u Vladi uspjeli da u prethodne dvije godine realizuju veliki broj ekonomsko-socijalnih.
„Ima mnogo onih koji rade za mafiju. Kako bismo doveli do povećanja stabndarda moramo da se obračunamo sa mafijom koja je zarobila Crbz Goru. Uspjeli smo da pobijedimo režim i vođu, ali nijesmo uspjeli da razgradimo cijeli kriminalni sistem. U fokusu su radnici, borićemo se za stvaranje uslova da riješe svoje stambeno pitanje, pomoći ćemo im da vrate dugove u koje su upali zahvaljujući tome što su izgubili poslove“, saopštio je Obradović.
Andrija Babović koji predstavlja listu „Za budućnost Crne Gore“ kazao je da se ta koalicija može pohvaliti sposobnostima njenih kadrova i domaćinskim ponašanjem u kompanijama na čijem su čelu predstavnici ove koalicije.
„Možemo uzeti za primjer EPCG gdje je Milutin Đukanović napravio revoluciju u energetskom sektoru i stvortio usklov za kontinuiran razvoj i zapošljavanje. Više su uradili za dvije godine nego prethodne vlasti za 10 godina. Đukanović nije dozvolio povećanje cijene električne energije, što je pokazatelj da se može raditi u interesu građana“, smatra Babović.
Naveo je i primjer Morskog Dobra i oduzimanje koncesije privatnoj firmi, što ej dovelo, kakao kže do slivanja novca u državni budžet.
„Mora se ukinuti zaduživanje“, kazao je Babović.
Nosilac liste Albanskog foruma Nik Đeljošaj kazao je da su građani Crne Gore umorni od obećanja, te da na državnom nivou treba primijeniti praksu koja je primijena u Opštini Tuzi.
„Albanski forum i ja na djelu možemo 0pokazati kako se standard pvećava bez zaduživanja, za šta je Opština Tuzi izvrstan primjer. Radili smo domaćinski i razvili realnu ekonomiju. Imamo nova radna mjesta, razvoj infrastrukture, fabrike i to je ono što zemlji treba i na državnom nivou“, kazao je Nik Đeljošaj.
Tvrdi da su spremni da ova znanja primijene i na državnom nivou.
„Državu moramo razviti kroz turizam, ekonomiju i energetiku. Moramo popraviti infrastrukturu putnu i na taj način sve resurske koje imamo staviti u funkcionisanju, ali bez truda i domaćinskog rada ne možemo da radimo“, poručio je Nik Đeljošaj.
Izvor, foto: RTCG
