Narodni muzej Crne Gore predstavio je sinoć VR i AR aplikacije koje su urađene u okviru projekta SHELeaders – Life and environment of Women Leaders in Western Balkans History in Virtual Reality (2022–2025) i imaju za cilj da posjetiocima pomoću virtuelne stvarnosti prikažu život, djelovanje, životni prostor i predmete srednjovjekovnih vladarki sa prostora Zapadnog Balkana, među kojima i Izabete, supruge Đurđa Crnojevića.
U aplikaciji našle su se pet vladarki sa današnjih teritorija Crne Gore, Srbije, Bosne i Hercegovine, Severne Makedonije i Albanije.
„One se pojavljuju u virtuelnim rekonstrukcijama dvoraca u kojima su živele i pričaju značajne događaje iz svog života. Korisnici će imati priliku da virtuelno prošetaju ovim spomenicima kulture i pronađu digitalizovane eksponate iz muzeja sa srodnim zbirkama“, navodi se u saopštenju.
Rukovodilac Istorijskog muzeja Crne Gore Filip Kuzman objasnio je da se venecijanska plemkinja Izabeta Erico udala za posljednjeg crnogorskog srednjovjekovnog vladara Đurđa Crnojevića, kako bi kroz politički brak, Đurđe Crnojević i dinastija imali potporu Mletačke republike u borbi protiv Osmanskog carstva.
„Njen uticaj je veoma značajan zbog uspostavljanja veza između Crne Gore i Mletačke republike, a preko Venecije smo dobili i štampariju, čija replika se može vidjeti u Biljardi. Naša VR aplikacija bazirana je na jednom periodu njenog života, a kroz aplikaciju je moguće vidjeti kako je izgledao manastir, koji se nalazio na Ćipuru i koji je uništen 1692. godine“ kazao je Kuzman.
Koordinatorka projekta i predsjednica udruženja DIGI.BA, dr Selma Rizvić, objasnila je kako je nastala aplikacija.
„Posjetioci muzeja očekuju priče, digitalna iskustva i mi pokušavamo da pomognemo muzejima u tome, da unaprijedimo njihove izložbe sa nečim što nam digitalne tehnologije nude. Projekat je vezan za pet vladarki, koje u okviru digitalnih narativa, u 3D rekontruisanom prostoru izabranih istorijskih mjesta govore o svojim životima i vladavini. Predstavili smo njihove živote i mjesta sa kojih su one vladale putem dvije tehnologije – virtuelna realnost (VR) i uvećana realnost (AR). Prednost virtuelne realnosti je u tome što zaista, putem specijalnih naočara, možete da odete na jedno putovanje u prošlost, da upoznate kraljicu, odnosno glumicu koja glumi Izabetu, ali i ostale kraljice i da prošetate zamkom u kojem je ona živjela“, kazala je Rizvić.
Ona je dodala da danas industrija kompjuterskih igara ima veće budžete nego filmska industrija i polako preuzima primat.
„Zašto onda ne bismo iskoristili činjenicu da puno ljudi igra kompjuterske igre i ponudili kvalitetan sadržaj u toj vrsti medija? Mi zapravo pokušavamo da privučemo ljude istoriji kroz medij kompjuterske igre i napravimo jednu edukativnu igru“naglasila je Rizvić.
VR reditelj Bojan Mijatović demonstrirao je video-igru, koja omogućava putovanje kroz različite priče vladarki, a kojima korisnik pomaže da riješe zadatke nalaženja izgubljenih predmeta. Priliku da se oprobaju u novoj aplikaciji, koja će biti dostupna za korišćenje u Narodnom muzeju Crne Gore, dobili su i najmlađi posjetioci.
Na prezentaciji bio je izložen i kostim Izabete Crnojević koji je dizajniran na osnovu poznatih primjera venecijanske mode iz XV vijeka.
Projekat SHELeadersVR – Life and environment of Women Leaders in Western Balkans History in Virtual Reality (2022–2025) sufinansira se iz programa Kreativna Evropa Evropske Unije. Konzorcijum projekta čine Udruženje DIGI.BA (koordinator), stručnjaci sa Univerziteta u Sarajevu — Elektrotehničkog fakulteta, NoHo iz Irske, Arheološkog instituta Beograda, Narodnog muzeja Crne Gore i Sarajevske škole nauke i tehnologije.
Foto: Narodni muzej
