Javna ustanova (JU) „Zahumlje“ u okviru repertoara programa Nikšićka kulturna scena organizovala je promociju zbirke poezije „Žitnica“ Radosava Bata Đurkovića iz Nikšića.
Moderator večeri mr Ilija Bajović naveo je da je Đurković ranije objavio knjige pjesama „Izlazak bjelinom u susret“, „Bijelom rukom i krunom od zlata, Na Jutrenje“, roman Putnici, takođe i knjigu pjesama „Povratak“.
Zbirka „Žitnica“, koja je izašla je u izdanju Instituta za srpsku kulturu – Nikšić, je, po riječima Bajovića, priča o Kosovu – žitnici srpskog naroda, jer je Kosovo i kosovski zavjet, glavna inspiracija našeg književno-istorijskog stvaralaštva vjekovima unazad.
„Autor Đurković će svojom zbirkom poezije stati u red sa svim autorima koji su do sada pisali i stvarali podstaknuti Kosovom, bolje rečeno Kosovskim zavjetom. Jer, Kosovski zavjet, kako je to lijepo definisao blaženog pomena Mitropolit Amfilohije nije ništa drugo nego Novi zavjet, zavjet o stradanju srpskog naroda, ali i zavjet o našoj postojanosti i utemeljenosti na svetoj zemlji“, rekao je Bajović.
Prof. dr Savo Laušević zapaža da je metafora suštinska forma pjesničkog poimanja, ona je intelektualni postupak kojim pjesnik sagledava ono najdalje i najdublje preko onog bliskog i dohvatljivog, a u poeziji Bata Đurković, pored metafora sjedinjeno je čitanje, pisanje i mišljenje.
U knjizi „Žitnica“, žitnica, zrno i slovo, simbolično treba da donese rod u tri brazde, tri oranja i tri priče, koje se srcem tiho gnijezde, mišljenja je prof. dr Jelica Stojanović.
„Žitnica i život, i brazda, i žito i slovo jesu vjećito, bolno i radosno stradanje za neku veliku životnu, zemaljsku i nebesku radost i spasewe, za Batovo i naše nikad dovoljno opjevano Kosovo, za „Miris duše krsnog hljeba“. Zrno je Kosovo, Kosovo je rod i rađanje…, jer je suština, sjeme zrno, i rod najrođeniji u Batovoj Žitnici: „Žito mlado da zazveči“, kazala je Stojanović.
Prof. dr Drago Perović smatra da nova zbirka poezije Radosava Bata Đurkovića donosi obilje pjesničkog zrnevlja zasijanog u tri brazde, tri oranja i tri priče u kojima riječi zru i potvrđuju sve ono što je u svoja tri prethodna pjesnička zasada posijao njen autor-sijač.
„Bato ne sije i ne rasijava sebe onako kako su nas njegovi prethidnici navikli. On sije i razvijava sebe ne samo poslednjih 20-ak godina, već šest vjekova, i otuda nam je njegova pjesnička brazda sasvim neobična, zasijani smisao je skriven u pjesničkom iskazu, nastasijevskog metafizički skrivajućeg istorijskog otkrivanja, u izrazu koji niko osim njega ne može da slijedi“, ocijenio je Perović.
Autor je, nakon čitanja izbora iz promovisane zbirke, kazao da je priča o Kosovu priča o zavičaju ovozemaljskom, ali koji ima duhovnu dimenziju, jer, ako zaboravimo ovaj zavičaj onda ćemo, istakao je pjesnik Radosav Bato Đurković, izgubiti i nebeski.
„Ako ne možemo da branimo zavičaj kako bi možda trebalo, možemo pamćenjem i stalnom pričom o njemu“, poručio je Đurković.
Senka Čolović Šumić
foto/video:RTNK
