Gost tribine „Agora“ JU Zahumlje, na temu „Fromove opomene savremenom čovjeku“, održane u okviru aprilskog programa Nikšićke kulturne scene, bio je psiholog Žarko Trebješanin. U razgovoru sa Anđelom Karadžić, urednicom tribine, Trebješanin je ukazao na aktuelnost Fromovih analiza, koje i danas precizno dijagnostikuju savremene društvene i psihološke tokove.
Knjiga „Bjekstvo od slobode“ Eriha Froma i danas se čita kao precizna dijagnoza savremenog društva: uprkos deklarativnom slavljenju slobode, pojedinac joj često uzmiče i okreće se konformizmu i osjećaju sigurnosti. Time se razotkriva jedna od ključnih slabosti savremenog čovjeka, sve izraženije udaljavanje od humanističkih vrijednosti, okretanje logici posjedovanja, moći i društvene vidljivosti.
Urednica tribine Anđela Karadžić ukazala je na moralnu eroziju i ravnodušnost prema temeljnim vrijednostima, dok je Žarko Trebješanin upozorio da neoliberalni poredak, uprkos tehnološkom napretku, potkopava kulturne i identitetske obrasce.
„Globalna civilizacija donijela je dosta toga dobroga, prije svega vrtoglav tehnički napredak a nije dobro što je neverovatnom brzinom zbrisala čitave kulture, da ne pričamo o tome da je na desetine jezika nestalo.U globalističkoj neoliberalnoj ideologiji, koja uništava vjekovni način života, čovek je postao roba.
Danas je najizraženija čovjekova potreba da bude poznat i vidljiv na društvenim mrežama, da ima što više raznovrsnih informacija . To je vrlo varljivo, jer čim stupite na internet,ostavljate tragove brojnim kompanijama, političkim i drugim organizacijama, koje su zainteresovane za vaš profil, za ono što vas zanima.
From, čije su misli svježe govorio je o veoma izraženom problemu u njegovom vremenu, akoji se odnosio na strah ljudi da postanu robovi,dok danas prijeti opasnost da ljudi postanu roboti. I jeste tako, kada bi From mogao da vidi dokle se došlo sa robotima, vještačkom inteligencijom i digitalnim platformama vjerovatno bi se iznenadio”, kazao je Trebješanin.
Posebno je istaknuta razlika između istinskog autoriteta i autoritarnosti, uz upozorenje da urušavanje obrazovanja i kulture vodi ka dominaciji lažnih uzora.
„Nije isto autoritarnost ili kad neko ima autoritet. Nažalost, autoritet ovde se shvata kao gola sila, vojna, ekonomska, politička, dok on ,u suštini, znači da neko ko ima moć, ima i ljudske vrline, znanje, poštenje, pravdoljubivost i slobodoljubivost. U temelju jednog društva ne može da bude policija i vojska, jer bi sevrlo brzo zaljuljalo i srušilo u krvi. Danas, barem je tako u Srbiji, na djelu je uništavanje obrazovanja i kulture,a to je razaranje temelja jednog društva. Ako uništavate obrazovanje onda rušite i zdravstvo, pa se otvara pitanje kakvi će ljekari sjutra da budu, ko će da liječi i operiše. O tome mora da se najozbiljnije povede računa i ne smije se dopustiti srozavanje istinskih autoriteta. Uzdižu se lažni autoriteti, političari, nazovi biznismeni, pjevači, estradne zvijezde, čije zarade idu do 100.000 eura, dok nastavnik nema ni 1. 000“, kazao je Trebješanin.
Govoreći o ljudskoj prirodi, Trebješanin je podsjetio na Fromovo uvjerenje da ljubav i empatija, u sistemu koji nagrađuje profit i egoizam, mogu očuvati slobodu i identitet pojedinca.
„Danas,u neoliberalizmu, imate jednu potpunu bezobzirnost, glavni pokretač napretka je pohlepa, egoizam, profit, moć nad drugim ljudima. Negira se etika, potiskuje empatija, saosjećanje, samilost, forsira se teza da svaki čovek treba da vodi računa o svojim interesima, a to nije tačno! Empatija, jedan od božanskih darova, čovjeka odvaja od životinja. Jedna komponenta empatije je saznajna, druga je emotivna, dok cjelovita, kompletna empatija podrazumjeva i treću komponentu a to je akcija.
From kaže da jedino ljubav može da poveže ljude, u kontekstu, da ne budu podređeni i ne izgube svoj identitet”, istakao je Trebješanin.
Tribina je artikulisala potrebu za preispitivanje savremenih društvenih vrijednosti kroz prizmu misli Erika Froma, jednog od najznačajnijih predstavnika kritičkog humanizma. Ukazano je na potrebu povratka temeljnim etičkim principima, ali i na sve izraženiji izazov očuvanja ljudskosti u društvenom kontekstu, koji je sve manje prepoznaje i afirmiše.
Jovan Džodžo
Foto/video: RTNK
