Javna ustanova Zahumlje u okviru repertoara za decembar programa Nikšićka kulturna scena organizovala tribinu „Svobodijada“ posvećenu stvaralaštvu književnika i guslara Slavka Jeknića. Predstavljene su njegove knjige „Drobnjački vojvoda“ i „Junački pomenik“, koje sadržajem i tonom, oživljavaju duhovni i istorijski identitet Drobnjaka i šireg prostora.
Žanrovski neodređen roman „Drobnjački vojvoda“, oslanja se na istorijske motive, legende i duboko ukorijenjeno predanje drobnjačkog kraja. Djelo prati vojvode Đurjana, Pavla i Mirčetu, koji je centralna ličnost, ali i govori o „četvrtom vojvodi“- Durmitoru, neumoljuvom hroničaru stradanja i otpora Drobnjaka.
“Jeknić ima istančan osjećaj za lijepe opise i pejzaže, a Durmitor je neumoljiv i nepotkupljiv hroničar drobnjanskog plemena i ljute ljudske patnje, podviga, padova, ustanaka i robovanja” kazao je prof. dr Savo Marković.
Knjiga ima zapaženu etnološku saznajnu vrijednost zbog izuzetno preciznih opisa života, običaja i prostora.
„Ovaj neveliki, kondenzovani roman može poslužiti kao svojevrsna etnološka enciklopedija, jer autor sa takvom preciznošću navodi namještaj, pokućstvo, običaj prilikom izdiga, odgoja stoke, da je to zapanjujuće, kao da je završio etnološke studije a ne ekonomiju“ smatra Marković.
Roman je označen kao doprinos očuvanju epske kulture, koja je u savremenom dobu potisnuta, ali i dalje duboko prisutna u kolektivnom pamćenju. Sličan ton nosi i zbirka „Junački pomenik“, koja prikazuje čovjeka koji u vrtlogu istorije, brani čast i dostojanstvo svoje porodice, plemena i naroda.
„Poezija Slavka Jeknića pokazuje da smo i mi pokoljenja za pjesmu stvorena, da kosovsko raspeće i mučeništvo zaslužuju svoj epski izraz. Autor oslikava čovjeka bačenog u život, u egzistenciju, koji mora da odbrani čast i dostojanstvo svoje porodice, svog plemena i napokon sopstvenog srpskog naroda“ kazao je Rade Crnogorac.
Književnica i urednica tribine „Svobodijada“ Milica Bakrač analiticno je govorila o figuri žene, koju Jeknic oblikuje s lirskom punoćom i poštovanjem, davajuci joj snagu i dostojanstvo ravno epskim junacima.
“Istorijski romani često prećutkuju moćnu figuru žene u društvu. Kao da je istorija, sa pohodima i bojevima, jataganima i kopljima namijenjena isključivo muškom rodu. Žene su negdje tu, u kući, uz ognjište i kolijevku, zadužene da dočekaju i isprate.
Žena u djelu Slavka Jeknića ima posebno mjesto, kao kod Homera. Ona se žrtvuje, ako treba, kao Grlica… ona je planina koja privija odrubljenu sinovu glavu uz grudi, i tuži, kao Stana. Ona je voljena i voli, željno čekajući susret za ljubavlju sopstvenog života, spremna da rađa potomstvo, kao Jela. Žena u Jeknićevoj prozi ima moć i ljepotu poput Durmitora. Na prvom mjestu – ona je majka koja uspavankama „puni junakova sjećanja“, zadajajući djecu dobrim vaspitanjem i dužnim poštenjem prema plemenu i bratstvu. Odgaja sinove da budu gorštaci i vojvode. Po ljepoti Jeknićevog kazivanja o ženi, ova knjiga se izdvaja kao istorijski roman sa savršenim lirskim mjestima” istakla je Bakrač.
Autor je istakao da je pisanje romana „Drobnjački vojvoda“ bilo svojevrsni rizik, zbog tematizovanja „zatamnjene istorije“ drobnjačkog kraja. S romanom čvrsto je povezana zbirka pjesama „Junački pomenik“, pa se mnogi junaci iz proze pojavljuju i u njegovim stihovima.
„O svim mojim junacima u romanu „Drobnjački vojvoda“ može se pojedinačno napisati jedan novi roman, zato što oni personifikuju najljepše ljudske vrline: čast, obraz, poštenje, hrabrost, viteštvo i humanost. Oni su predstavljali onaj nepisani, gorštački kodeks časti, obavezan za sva bratstva i plemena. O tim junacima je pisano, ali veoma oskudno. Sve što sam napisao je ispunjenje duga prema sebi i prema našoj slavnoj prošlosti, koja zaslužuje da bude poštovana i prisutna u savremenom dobu. I zbirka pjesama „Junački pomenik“ zahtjevala je naporan rad i trud, jer sam želio da obuhvatim što više istorije. Činjenica je da su u fokusu istorijske ličnosti – slavni junaci, prošlost, tradicija, srpski svetitelji, vladari, koji po mom sudu, treba da imaju mjesto u epskoj pjesmi“ kazao je autor Slavko Jeknić.
Fragmente iz romana „Drobnjački vojvoda“ čitala je Teodora Čukić, dok je autor Slavko Jeknić, uz strune gusala, stihovima i naracijom, dao završni pečat programu.
Jovan Džodžo
Foto/video: RTNK
