Matica srpska – Društvo članova u Crnoj Gori, u okviru Ljetnje škole srpskog jezika za strance, organizovala je radionicu kaligrafije, posvećenu vještini koja pismo ne posmatra samo kao sredstvo komunikacije, već i kao formu u kojoj se prepoznaje trag duha i vremena.
Peta radionica kaligrafije počela je predavanjem o istoriji srpskog pisma profesorki Jelice Stojanović i Jelene Gazdić, koje su strance koji uče srpski jezik uvele u početke slovenske pismenosti, u vrijeme kada su Ćirilo i Metodije Slovenima donijeli ne samo azbuku, već i novu vjeru.
„Ćirilica je ostvarila svoj kontinuitet do danas, dok je glagoljica, kao komplikovanije pismo, nastala mnogo ranije. Ona se sastoji od kruga i trougla i na neki način nosi simboliku hrišćanstva. Slovenima koji su primali hrišćanstvo Ćirilo i Metodije htjeli su da pokažu šta ono predstavlja. Krug je simbol vječnosti, a trougao simbol Svete Trojice“, kazala je prof. dr Jelica Stojanović.
„Akcenat je bio na razvoju našeg pisma – glagoljice i ćirilice, odnosno na počecima slovenske pismenosti. Mislim da je polaznicima koji u svom jezičkom iskustvu već poznaju ćirilicu to na neki način i otežavajuća i olakšavajuća okolnost. Recimo, između ruskog i srpskog jezika postoji dosta sličnih, ali i različitih slova, dok je polaznicima sa Zapada jednostavnije da nauče ćirilicu i da je vezuju isključivo za srpski jezik, a ne za svoj. U suštini, to je individualna stvar, ali mislim da je upravo u tome i suština kaligrafske radionice“, smatra doc. dr Jelena Gazdić.
Sam čin ispisivanja slova, pod vođstvom instruktorke kaligrafije Maje Grgur, za polaznike je bio mnogo više od vježbe rukopisa. Većini je pisanje glagoljice bilo najteže, ali i najzanimljivije.
„Naučili smo da pišemo ćirilicu i glagoljicu. Bilo je veoma interesantno jer nisam mnogo znala o tim pismima. Najteže je pisati glagoljicom“, kazala je Anđa Kodbil, polaznica iz Rusije.
„Glagoljica izgleda veoma lijepo. Zanimljivo je pisati njome zato što slova izgledaju veoma neobično. To je posebno slovensko pismo koje su napravili Ćirilo i Metodije za Slovene i ne liči na druga pisma“, kazao je Vitalij Pakulov iz Rusije.
Za pojedine polaznike kaligrafija nije samo vježba pisanja, već način da bolje upoznaju jezik koji uče.
„Ćirilica je veoma staro pismo koje se mijenjalo tokom istorije. Upoznao sam razlike između staroslovenskog i današnjeg jezika“, kazao je Ilija Miladinović, polaznik iz Njemačke.
Ovogodišnju Ljetnju školu srpskog jezika pohađaju polaznici iz jedanaest zemalja. Nastava jezika, književnosti, istorije i kulture u Nikšiću traje do 23. jula, uz vannastavne aktivnosti – ekskurzije, časove folklora i etnografije. Posljednja četiri dana polaznici će provesti u Herceg Novom, gdje ih očekuje završno testiranje.
Jovan Džodžo
foto/video: RTNK
