Gost književnog festivala „Auto(r) na korzu“ bio je pjesnik Selimir Radulović, upravnik Biblioteke Matice srpske i glavni urednik Letopisa Matice srpske.
Selimir Radulović, autor trinaest pjesničkih knjiga prevedenih na više jezika, govorio je o dva perioda svog stvaralaštva – ranom, prožetom postmodernim traganjem, i zrelom, okrenutom svetootačkoj tradiciji i biblijskoj književnosti, onome što je, pozivajući se na Nortropa Fraja, nazvao „velikim kodom“ književnosti.
„Imao sam dva pjesnička života. Jedan koji je trajao do 80-ih godina prošlog vijeka Kada je moje stvaralaštvo bilo u znaku postmoderne mozgologije, kako volim da kažem, nastale se prve knjige, knjiga kritika „Povoj i članci“ i zbirka poezije „Poslednji dani“. Nakon toga okrenuo sam se jednom vjerodostojnom prostoru pjevanja i mišljenja, prije svega onima koji ništa nemaju, a sve poseduju – tihim sinovima zemlje, kojih svijet nije dostojan. Dakle, literaturi svetih otaca istoka znamenosnih i hristonosnih, literaturi monaha, i najvećim dijelom, velikom kodekstu svjetske književnosti, kako je Nortrop Fraj nazivao Bibliju. Dakle, veliki kod u kojem se nalaze sve pjesničke, odnosno književne matrice i čitav književni svijet se nalazi u toj knjizi, koju je on nazvao književnost plus”, pojasnio je Radulović.
Govorio je i o odnosu pjesme i molitve, opisujući ih kao srodna nadahnuća, dar koji zahtijeva blagoslov.
“Sa pjesmom i molitvom čovjek diše, a kad diše, on je živ. U tom smislu sam poistovjetio i pjesmu i molitvu, s tim što mislim da i pjesma i molitva ne nastaju kao plod kontinuiranog rada, već kada ulazite u proces nadahnuća. S tim što morate dobiti blagoslov, znači Gospod daruje, ali mora da da blagoslov, da se darivanje završi na pravi način”.
Osvrćući se na položaj poezije danas, Radulović smatra da vrijeme u kojem živimo nije naklonjeno pjesnicima, poređujući nekadašnji ugled poezije sa današnjom popularnošću novokomponovane muzike i rijaliti programa.
“Pjesnički festivali poput „Autora na korzu“ su dobrodošli, ali je ovo nije vrijeme koje je naklonjeno poeziji i pjesnicima. Savremeni čovek se množi i raste brojem, ali ne i ljepotom života. Veliki njemački pjesnik Fridrih Helderlin je rekao: „Čemu pjesnici u oskudno vrijeme“, ali odmah nakon toga je i pjevao „Ono što traje zasnivaju pjesnici“. Mislim da ono što traje u savremenom svijetu zasnivaju pjesnici, jer savremeni pjesnik opominje savremenog čovjeka, da je svoju kuću postavio naopako i da je neophodno da se vrati u prirodni položaj“.
Publici je predstavio pjesme iz nove knjige „O krstu, malom, drvenom“.
Radulović je i priređivač antologije „Zlatni vek srpskog pesništva“, koja je do sada doživjela tri izdanja, a o njegovom nagrađivanom opusu napisano je više knjiga i naučnih radova.
Moderatorka je bila književnica Milica Bakrač.
Jovan Džodžo
foto/video: RTNK
