U organizaciji UBNOR-a i antifašista Nikšić, na platou Ljetnjikovca kralja Nikole, predstavljen zbornik radova „Odlazak Milenka A. Perovića-ime koje znači i zrači“.
Knjiga „Odlazak Milenka A. Perovića-ime koje znači i zrači“ inetgriše 25 tekstova pročitanih na komemoracijama na Cetinju i u Novom Sadu, potom osvrte objavljene u medijima, koji osvjetljavaju pojedine aspekte naučnog rada počivšeg univerzitetskog profesora Milenka Perovića, koji je svoj društveni i kulturni angažman posvetio Crnoj Gori. Zbornik sadrži i njegov esej “Vrijeme cinizma”, uvodni tekst izdavača Slobodana Mirjačića, predsjednika UBNOR-a i antifašista Nikšić, pjesmu Mladena Lompara i izbor telegrama i čitulja upućenih porodici.
Djelo Milenka A. Perovića, vrsnog poznavaca nepisane crnogorske filozofske misli, izuzetna je ostavština, značajna za ukupnu duhovnost i ukupni identitet Crne Gore, istakao je u svom izlaganju, profesor Radovan Damjanović i podsjetio na decenijsko intezivno i sadržajno druženje sa počivšim profeserom Perovićem.
Izavaču, redakciji, autorima tekstova sabranih u zborniku i profesorama Fakulteta za crnogorski jeziki književnost Cetinje , čiji je utemeljivač bio Perović, zahvalio se njegov sin Milloš, koji je naglasio da je njegov otac svim svojim bićem pripadao Crnog Gori, Banjanima i Macavarama, iako je rođen, živio I radio u Vojvodini.
Izabrabe fragmenete iz zbornika radova „Odlazak Milenka A. Perovića-ime koje znači i zrači“ pročitao je dramski umjetnik Miro Nikolić, moderator promocije.
Profesor Milenko A. Perović rođen je u Vrbasu 1950. godine, kolonističkoj porodici, preminuo je 2023. godine, u Novom Sadu. Osnovao je i bio prvi šef Katedre za filozofiju Filozofskog fakulteta Univerziteta u Novom Sadu. Bio je predsjednik Crnogorskog PEN centra i Upravnog odbora Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, kao i redovni član Dukljanske akademije nauka i umjetnosti.
Ostavio je bogato nasleđe, brojna filozofska, publicistička, kolumnistička i druga djela. Napisao je 23 knjige i studije,više od sedam stotina kolumništičkih članaka, kao i desetak radova objavljenih u inostransvu.
Jovan Džodžo
Foto/video: RTNK