U organizaciji Crnogorskog PEN centra i Fakulteta za crnogorski jezik i književnost, u hotelu “Onogošt” predstavljena je monografija „Istorija crnogorske kulture“- jedinstven prikaz našeg kulturnog nasleđa, od najstarijih vremena do savremenog doba.
U koricama obimnog i temeljnog djela „Istorija crnogorske kulture“ sabrani su tekstovi o gotovo svim granama kulturnog života – od likovne umjetnosti, jezika, arhitekture, književnosti, tradicinalnih vjerovanja, štamparstva, arhiva, muzeja do prosvjete, muzike, pozorišta i filma.
Moderatorka programa Sanja Orlandić u uvodnom izlaganju ukazala je na važnost trenutka u kojem se monografija pojavila.
„Suočeni smo svakodnevnim negiranjem crnogorske kulture, i od strane državnih namjesnika, time je ovo izdanje dodatno važno jer je u njemu sabrano znanje o prošlosti, sve ono što Crnu Goru čini prepoznatljivom, a to je sloj nasleđa i modernosti, otvorenosti i otpornosti, lokalnog i univerzalnog. Tako ova knjiga pokazuje da crnogorska kultura nije ni marginalna, ni provincijska, već da je zbog svoje slojevitosti i te kako evropska“, kazala je Orlandić.
Monografija, koja obuhvata gotovo sve grane kulturnog nasleđa, od najranijih dana do savremenih praksi, prikazuje crnogorsku kulturu kao integrativnu, zajedničku i otvorenu. Ona je i spomenik crnogorskoj kulturnoj samosvojnosti i otvorena platforma za buduća istraživanja.
„Monografija je pionirski hrabar i značajan poduhvat, koji obuhvata cjelovitu strukturu kulturnog stvaralaštva, od ranijih najranijih dana do danas. Značajna je i zbog sveobuhvatnosti, želio bih da vidim i drugo, prošireno izdanje, potom i treće, jer ova studija mora biti polazna osnova u svim daljim istraživanjima i nezaobilazna literatura u svim obrazovnim i kulturnim institucijama države“, kazao je sociolog Ivan Radojčić.
Monografija pretenduje na otvorenost i predstavlja inventar postojećeg znanja o crnogorskoj kulturi, ali ne i zatvoreni okvir, poručio je koautor i urednik František Šistek.
„Ova knjiga, odraz današnjeg stanja nauke, je invertaizacija postojećeg znanja o crnogorskoj kulturi i apsolutno nije kompletna u svim segmentima. Ona predstavlja istoriju kulture crnogorskog naroda ali i drugih naroda koji žive u Crnoj Gori, jer nacionalna pripadnost nije presudna kada je kultura u pitanju. Napomenuću da su obrađeni stariji periodi, kada moderni narodi u današnjem smislu, nijesu ni postojali, pomenimo praistoriju i dalje. Glavni koncert u svijetu kada se obrađuju kulture pojedinih država, je da građani ne dijele po nacionalnosti“, poručio je Šistek.
Profesor Radovan Damjanović, autor poglavlja „Prosvjeta i školstvo“ govorio je o istorijatu školstva na prostoru današnje Crne Gore i reformski pokušaj sistema obrazovanja 2000. godine.
“U 2000. godini,uz pomoć savjeta Evrope i i eksperata iz Evropske unije, pristupilo se izradi nove koncepcije obrazovanja, koja je zamišljena kao šansa da Crna Gora po prvi put ima vlastit, cjelovit autentičan i anoniman sistem vaspitanja i obrazovanja. Tada smo napravili jedan obrazovani sistem koji počiva na decentralizaciji, deregulaciji, fleksibilnosti, depolitizaciji i transparentnosti. Nijesmo istrajali da tu priču dovedemo do kraja, ta reforma nikada nije zaživjela”, kazao je Damjanović.
Na poglavlje „Pozorište i film“ autorski doprinos Vaska Raičevića, osvrnuo se reditelj Sead Šabotić.
„Vasko je napravio pionirske stvari, lijepo, studiozno i sistematično postavio je kratak istorijski presjek razvoja pozorišta i filma, dvije dramske umjetnosti. Mislim da može biti interesantan za dodatna istraživanja, da proširimo određena znanja i da u toj sferi, u doglednoj budućnosti, izađe određena studija i naučni tekstovi. Mislim da samo tako se možemo sačuvati od ove sve opšte pošasti koja nas je zahvatila duži niz godina, da ono što je naše, ne može biti naše, jer je neko drugi rekao“, kazao je, uz ostalo, Šabotić.
Monografija „Istorija crnogorske kulture“ – izdanje Prijestonice Cetinje, Fakulteta za crnogorski jezik i književnost i Centra za kulturu Cetinje, kako je zaključeno na promociji, ne samo da popunjava praznine u domaćoj nauci, već je i čvrst temelj za buduća istraživanja i afirmaciju crnogorske kulture u savremenom kontekstu.
Jovan Džodžo
foto/video:RTNK
