Opština Nikšić na beogradskom Sajmu knjiga predstavila se u okviru prostora rezervisanog za državne institucije i lokalne samouprave. U sali „Vasko Popa“ prezentovan je bilans prve godine projekta „Nikšić 2030 – Evropska prijestonica kulture“, u oblasti infrastrukture, izvještaja i programskih linija, kao i plan do 2030. Predsjednik Opštine Marko Kovačević kaže da je upravo na ovom sajmu nastala ideja o kandidaturi.
„Rodno mjesto evropske prestonice kulture 2030. je beogradski sajam, ovde smo prije nekoliko godina, došli na ideju i donijeli čvrstu odluku, da krenemo u proces kandidovanja a potom smo redovno svake godine prezentovali šta smo u tom procesu radili, sve do prethodne godine, kada je Nikšić osvojio titulu Evropske prestonice kulture. Na ovogodišnjem sajmu predstavili smo novu kulturnu ponudu i vizije razvoja kulture našeg grada. Nedavno smo osnovali Fondaciju, koja će realizovati projekat i naš koncept „Otvoreni grad“, što znači da smo otvoreni ne smo za naše sugrađane, već i za gradove iz Crne Gore, za čitav region i šire od toga, što smo u prethodnom periodu i pokazali. Očekujemo da i mladi ljudi iz Beograda, budu zainteresovani za projekat Nikšić- Evropska prestonica kulture 2030., da dođu u naš grad, donesu svoja iskustva i budu angažovani u kulturne projekte. Znači, otvaramo naš grad u svim pravcima i očekujemo da će interesovanje za naše projekte biti veće u budućnosti”, naglasio je Kovačević.
Pored projekta EPK 2030, nikšićke ustanove kulture predstavile su i svoju izdavačku produkciju. Nikšićko pozorište i Zahumlje promovisali su monografiju „Međunarodni festival glumca “, koja prati tri decenije festivala.
„Beograd je svijet, ovaj sajam predstavlja ogromne horizonte i mogućnosti, tako da smo se predstavili na jedan reprezentivan i originalan način. Monografija „Međunarodni festival glumca“ svjedoči kroz koje sve iskruženja prolazila pozorišna djelatnost u Nikšiću. Dovoljno je pomenuti podatak da je 1965.godine ukinuto Nikšićko pozorište, uz obrazloženje da je riječ o racionalizaciji kulture. Kasnije, ulogu pozorišne umjetnosti preuzelo je Zahumlje, tako da je Festival glumca 1995. Godine, krenuo od Zahumja i pet godina je zaredom održan je u organizaciji naše ustanove”, kazao je Miodrag Čizmović, direktor Javne ustanove Zahumlje.
„Monografija „Međunarodni festival glumca“ je usko vezana za pojam kulture sjećanja, za sve ono što je bilo i što se ne smije zaboraviti, a to samo može biti podsticaj da se jače i kvalitetnije radi. Važno je biti na beogradskom Sajmu, jer sve radite mora biti dostupno javnosti“, istakao je Radinko Krulanović, direktor Nikšićkog pozorišta.
Muzeji i galerije Nikšić predstavili su katalog i digitalni prikaz izložbe „Vučji do 1876. – Od hercegovačkog ustanka do istorijskog pamćenja“, kao i monografiju „Svijet slike – slika svijeta“, izbor iz Umjetničke zbirke muzeja.
“Ta monografija je blago muzeja, koje se čuva u našem depou. Ona obuhvata slike i slikare od početka XX vijeka do danas i to je prava mala istorija likovne umetnosti u Crnoj Gori, tako da se može pročitati šta to mi imamo, i na neki način, posmatrati djela u istorijskom kontekstu.
Na Beogradskom sajmu knjiga prezentovali smo knjigu – katalog i digitalni prikaz izložbe „Vuči do 1876. – Od Hercegovačkog ustanka do istorijskog pamćenja“, podsećanje na sve ono što je neophodno, da bi čovek mogao da razumije savremene društvene procese i da stekne realan pogled na prošlost. Ovogodišnji moto sajma knjige u Beogradu je „Reeči grade svet“ , u tom smislu treba posmatrati sajam, jer u zajedništvu kulture, izmjerili smo sebe, pokazali to što jesmo i prihvatili ono što je neko drugi. Beogradski sajam je jedna velika organizacija, prosto je kulturno i lijepo biti učesnik takve smotre knjige“, naglasila je Vesna Todorović, direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić.
Narodna biblioteka „Njegoš“ predstavila je devet izdanja objavljenih u 2026. godini.
„Izuzetno smo zadovoljni našim produkcijskim radom u protekolom periodu a beogradski Sajam je izuzetna prilika da obiđemo štandove drugih izdavačkih kuća, da sagledamo nova, drugačija iskustva i da ih primjenimo u radu naše biblioteke“, kazala je Lijana Živković, direktorica Narodne biblioteke „Njegoš“.
U organizaciji Opštine Nikšić i Matice srpske – Društva članova u Crnoj Gori predstavljena je i Ljetnja škola srpskog jezika. Književna zajednica „Vladimir Mijušković“ promovisala je roman „Raskršće“ i zbornik pjesama „Kamen mašta čov(j)eka da rodi“ – koizdanje s Udruženjem pisaca Kragujevca.
„Roman „Raskršće“ je veliki poduhvat, ne samo za književnu zajednicu „Vladimir Mijušković“ i Opštinu Nikšić, to je veliki poduhvat za književnost u Crnoj Gori. Kultura nema granice i bitno je da se u regionu, i što dalje, čuje o našoj zajednici“, kazao je Spasoje Bajović, predsjednik Književne zajednice „Vladimir Mijušković“.
Učešće nikšićkih ustanova Kovačević vidi kao priliku za razmjenu iskustava s izdavačima i institucijama iz regiona. Najavio je i da bi se na štandu Opštine ubuduće mogle predstaviti i organizacije koje nisu pod njenim okriljem.
“Naše ustanove kulture imale su sjajne prezentacije. To je bila prilika da drugi upoznaju nas i da sagledamo kako ozbiljne regionalne izdavačke kuće djeluju i rade i kako institucije kulture iz drugih sredina funkcionišu. Mislim da su naše ustanove kulture, pokazale da mogu da uspješno uđu tu razmjenu, da imamo šta da naučimo, ali da imamo šta i da damo drugim stranama i prezentujemo naš rad. Naš naredni korak biće da omogućimo organizacijama iz našeg grada, koje se bave kulturom, a koje nisu pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić, da na našem štandu prezentuju svoj rad”, poručio je Kovačević.
Štand Opštine Nikšić, na kojem su predstavljena izdanja nikšićkih ustanova kulture i prva godina projekta „Nikšić 2030 – Evropska prijestonica kulture“, biće otvoren do kraja sajma, 31. oktobra.
Jovan Džodžo
foto/video: RTNK
