Trećeg festivalskog dana književne manifestacije „Karneval romana“ predstavljeno je književno stvaralaštvo Milenka Bodirogića, direktora izdavačke gost „Orfelin“. Sa autorom je o njegovim romanima „Po šumama i gorama“ i „Pesak peskare“ razgovarao pisac Dejan Ognjanović, ovogodišnji dobitnik nagrade „Miodrag Bulatović“.
Novosadski pisac Milenko Bodirogić osnovao je 2007. godine izdavačku kuću Orfelin, koja objavljuje djela fantastične književnosti i knjige osobenog grafičkog pristupa. Autor je četiri knjige “za decu i osetljive”: Prognana bića, Buntovnici, Izčezli i O biljkama, životinjama i predelima. Za Prognana bića dobio je 2011. nagradu Politikinog zabavnika i nagradu Beogradskog sajma knjiga. Prvi Bodirogićev roman Po šumama i gorama, objavljen 2019., ušao je u finalni krug za NIN-ovu nagradu, a za drugi, naslovljan Pesak pjeskare, nagrađen je Vitalinim priznanjem “Zlatni suncokret” za 2024.
Specifičnost njegovih romana je u objedinjavanju prošlog i sadašnjeg vremena i u neobičajnom sagledavanju uzročno-posledičnih veza među istorijskim događajima na prostoru bivše Jugoslavije, koja imaju reperkusije na današnja zbivanja. Birujući nekoliko, naizgled, rubnih trenutaka kolektivne istorije, autor se sa prvom knjigom vraća u 1941. godinu i odlazi na hodočasnički put partizanskim stazama po šumama i gorama, dok sa drugim romanom ide još dalje u prošlost, u 1920., stavljajući u epicenter svog interesovanja Husinsku bunu i Tuzlansku kolonu.
“ Stradanje i smrt jesu deo njegovog sveta, njegove poetike, nešto što se nadvija nad njegovim likovima, koji su, ako bih trebalo jednim epitetom opisati, to su ljudi koji su nesnađeni. Međutim, u nazorima i u poetici Bodirovića, on osjeća posebnu naklonost, posebno razumevanje i ljubav, mogu da kažem, upravo prema likovima koji se ne snalaze dobro u životu, koji nisu snalažljivi, koji ne nalaze svoje mesto u ovom svetu” – istskao je moderator programa, pisac dr Dejan Ognjanović.
Vrijeme i prostor su samo okviri Bodirogićevih priča. Od toga gdje obitavaju njegovi protagonisti i kakva je njihova stvarnost, mnogo je važnije kako oni reaguju na ono što im se dešava i kako proživljavaju iskušenja sa kojima se suočavaju.
“To što se radi na tom elementarnom nivou je samo jedan, možda u izvesnom smislu, ne naročito bitan element. Mnogo je bitnije osjećanja koje likovi imaju prema svetu. I jedni prema drugima, i njihovi među odnosi, i ono što će se tokom tih dešavanja otkriti. Ono što će oni saznati o sebi, što će saznati o drugima” – dodao je Ognjanović.
Iako bi se, na prvi pogled, Bodirogiićevim romanima mogao dati prefiks “istorijski”, oni to u suštini nijesu. Namjera autora bila je da pokaže kako i u “zlim” i “iščašenim” vremenima ima mjesta za ljudskost, humanost i, nadasve, solidarnost.
“I onda imamo, to bi se šekspirijanski moglo reći, ono vreme koje je “ispalo iz zgloba”. Dakle, vreme u kojem mogu da se pojave čudne ljudske manifestacije i uglavnom zle i negativne. I onda me jako obraduje kad u takvim primjerima naiđem na suprotne primere. Prvo, kad naiđem na solidarnost” – istakao je autor.
Promocija romanesknog stvaralaštva Milenka Bodirovića upriličana je u okviru trećeg dana festivalskog izdanja 4. Književne manifestacije “Karneval romana”.
Mina Gezović
Foto/video: RTNK
