U okviru tribine „Svobodijada“, koju organizuje Javna ustanova (JU) „Zahumlje“, predstavljena je knjiga „Epski pjevači Andrije Luburića“ čiji priređivači su dr Ljubomir Milutinović i dr Budimir Aleksić. Riječ je o prestižnom izdanju Instituta za srpsku kulturu iz Nikšića, a promocija je organizovana kao segment oktobarskog repertoara Nikšićke kulturne scene 2024. godine.
Respektabilnom djelu „Epski pjevači Andrije Luburića“ prethodilo je, takođe, prestižno izdanje Instituta za srpsku kulturu, djelo istih priređivača dr Ljubomira Milutinovića i dr Budimira Aleksića, potpredsjednika Vlade Crne Gore „Epski junaci u zbirci Andrije Luburića“, objavljeno 2023. godine, navela je Milica Bakrač, urednica tribine „Svobodijada“.
„Kao recenzenti novog izdanja epskih pjesama koje je sakupio Andrija Luburić na 1136 strana potpisuju se prof. dr Miroslav Doderović i prof. dr Biljana Babić. Urednik izdanja je dr Nikola Marojević, izdavač Budimir Aleksić, a knjiga je objavljena u ediciji Mnografije“, kazala je Bakrač.
Na djelo Andrije Luburića, našeg značajnog zapisivača i sakupljača epskih narodnih pjesama, ukazao je prof. dr Miroslav Doderović, podsjetivši da je rođen krajem 19. vijeka u Nikšiću, gdje je učiteljevao do 1926. godine. Svoj rad nastavio je u Beogradu. Uspio je da se afirmiše, objavljujući značajne knjige iz istorije, etnografije, koje govore o našoj nacionalnoj prošlosti: monografija „Drobnjaci“, „Porijeklo i prošlost dinastije Petrovića“, knjige „Kapitulacija Crne Gore 1938. godine“ i „Kapitulacija Crne Gore 1940. godine“, „Orlovići i njihova uloga u crnogorskoj Badnjoj večeri na Cetinju“.
„Ovako značajno ime naše istorije i etnografije mogli su obrade imena kao što su prof. Ljubomir Milutinović i Budimir Aleksić. Moram napomenuti da je prof. Aleksić uvaženi autor u teoriji književnosti, istoriji , a u tim savremenim podjelama nauka možemo ga označiti kao vrsnog poznavaoca nematerijalnog kulturnog nasleđa“, smatra Doderović.
Književni kritičar mr Aleksandar Ćuković je ocijenio da ova knjiga predstavlja nemjerljiv doprinos proučavanju geneze epske narodne pjesme kod nas, omogućavajući čitaocu da na jednom mjestu stvori cjelovitu sliku o manirima samog tvoraštva ove vrste pjesništva.
„U ovom djelu Milutinović i Aleksić stavljaju akcenat na najpoznatije Luburićeve pjevače, a jedan od osnovnih motiva za ostvarenje ove i ovakve tematike autori pronalaze u moćnom svjedočanstvu o prošlosti našeg naroda koje je do naših dana sačuvano od zaborava. Kada je riječ o izrazima težnji srpskog narodnog duha, autori uviđaju vezu sa očuvanjem identiteta u najtežim vremenima, pa stoga i ne čudi što upravo u tom i takvom stavu vide više nego značajan argument i opravdanje za pojavu ovakve knjige u ovom trenutku“, mišljenja je Ćuković.
Najpoznatiji Luburićevi pjevači i broj pjesama kojima su zastupljeni u ovoj studiji su: Tanasije Vućić iz Bijele kod Šavnika, Šuto Roćenović iz Župe Nikšićke, Mišur Dulović iz Donje Morače, Pavle Kosanović iz Banjana, Mitar Vujačić iz Grahova, Krsto Bjelica iz Rudina, Nikola Lazarev Vujović sa Čeva, Vidak Nikčević iz Pješivaca, Trivko Bučalina iz Golije, Vule Okiljević iz Gacka, Vule Rnjez iz Nevesinja, Novica Cvijović iz Pljevalja i Bogdan Zogović iz Polimlja.
Odlomke iz pjesama, zastupljenih u knjizi pjevali su članovi Društva za njegovanje tradicionalnog srpskog pjevanja uz gusle „Sveti Sava“ iz Podgorice, guslari Rajo Vojinović, Maksim Vojvodić, Vitomir Arsenić, Vaso Đondović, Željko Vukčević i Miladin Anđelić.
Prof. dr Budimir Aleksić je naznačio da osnovni motiv za preduzimanje ovog istraživačkog poduhvata jeste opredjeljenje za proučavanje, izdavanje i popularizaciju zaostavštine velikog etnologa, naučnika, proučavaoca naše narodne epike, publiciste i sakupljača našeg epskog stvaralaštva Andrije Luburića.
„Ova knjiga koja sadrži 129 pjesama od 11 pjevača kazivača, na direktan način je nastavak naše prethodne knjige „Epski junaci u zbirci Andrije Luburića“ koja sadrži 111 pjesama. Ovim zbirkama, koje predajemo sudu čitalaca i stručne, naučne javnosti, željeli da smo da damo skroman doprinos našoj folkoristici i da pokušamo da popunimo prazninu u našoj nauci o narodnoj književnosti, posebno nauci o novijem epskom pjevanju. Koliko smo u tome uspjeli reći će struka u nauka“, kazao je Aleksić.
Senka Čolović Šumić
foto/video:RTNK
