Predavanje pod nazivom „Duhovni lik Svetog Petra Cetinjskog“, u Gradskoj kući, održao je dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići. Događaj je organizovala JU Muzeji i galerije Nikšić, u okviru martovskog repertoara Nikšićke kulturne scene.
Direktorica JU Muzeji i galerije Nikšić, Vesna Todorović je navela da se prošle godine navršilo 240 godina od kada je Sveti Petar Cetinjski došao na tron cetinjskih mitropolita – 1784. godine, a ove godine je 195 godina od upokojenja Svetog Petra Cetinjskog. Zato ustanova na čijem je čelu ova dva jubileja obilježava, tokom marta, sa dva predavanja: o duhovnom liku Svetog Petra Cetinjskom, četvrtom mitropolitu iz dinastije Petrović Njegoš, i Svetom Petru Cetinjskom kao istorijskoj ličnosti.
Na temu „Duhovni lik Svetog Petra Cetinjskog“ govorio je dr Pavle Kondić, monah manastira Stanjevići kod Budve, koji je upravnik arhiva Mitropolije crnogorsko-primorske i zadužbine Mitropolita Amfilohija u manastiru Stanjevići. Sedmovjekovni manastir Stanjević, kao duhovno ognjište, iznjedrio je, po riječima Kondića, generacije Božjih ljudi, među kojima je i Sveti Petar Cetinjski.
„Djela Svetog Petra, životna djela i to nešto od pisanih djela Svetog Petra Cetinjskog, nam pokazuju koliko je on bio svjestan i snažno utemeljen upravo na ranohrišćanskom i časnom i svijetlom prednemanjićkom, Jovana Vladimira, pa redom, nasleđu duhovnom, prije svega, kulturološkom, istorijskom, civilizacijskom, umjetničkom. Svaki od tih uglova sagledavanja duhovnog utemeljenja Svetog Petra Cetinjskog jeste čast i obraz“, kazao je monah Pavle, dodavši da je Sveti Petar izuzetna ličnost, ne samo Crne Gore, Brda i Primorja, već i mnogo širih prostora.
Kondić je ocijenio da je duh Svetog Petra Cetinjskog utemeljen je i izgrađen na Svetom Pismu, a vrijeme u kojem je živio druga polovina 18. i tri decenije 19. vijeka, na balkanskoj vjetrometini i južnoevropskim prostorima, je vrijeme velikih lomova.
„To su veliki lomovi, ali i veliki izazovi, veliki problemi, ogromno breme koje je nosio Sveti Petar. Da je mogao da iznese to breme trebala mu je duhovna snaga, ona snaga koju je izučio od svojih prethodnika. Nije mu bilo mirno na Cetinjskom polju, jer i ovaj sadašnji Cetinjski manastir, napravljen od mučeničkih ostataka Crnojevića manastira iz 1484. godine, još pet puta je razaran sve do one godine kada je on pošao u Rusiju 1784. godine da primi arhijerejski čin. Zato su se mitropoliti redom, od Danila, Save, Vasilija ukotvili na tom Božjem gnijezdu manastiru Stanjevići. U tom Božjem gnijezdu se formirao duhovno i intelektualno Sveti Petar Cetinjski Pustinjak, čitajući prvu istoriju Crne Gore, koju je ispisao Vladika Vasilije, 1764. godine, na pismima mučenim Vladike Danila, pa Vladike Save i dalje redom“, rekao je dr Pavle Kondić.
Naglasio je da je Sveti Petar vodio bitke za oslobođenje kao vitez, jašući na bijelom konju, držeći u lijevoj ruci krst i uzde, a u desnoj sablju.
„Vodio je Crnogorce, to malo naroda, možete li da zamislite ogromno tursko carstvo, koje je u tom trenutku, 1796. godine obuhvatalo 50 država, ali, Sveti Petar i srce ujunaka i povjerenje U ime Oca i Sina i Duha Svetog, to je taj duhovni profil i lik Svetog Petra Cetinjskog, izgrađen na ranohrišćanskom kontinuitetu i trajanju, Zakonopravilu Svetog Save, spisima njegovih prethodnika mitropolita, čiju poneku kopiju je imao sačuvanu pod svodovima manastira Stanjevići. Ne znamo tačan broj koliko je „izašlo“ spisa iz pera Svetog Petra. Računa se da je sačuvano oko 250 poslanica, Svetog Petra i nekoliko stotina službenih pisama, međutim to nije završena priča“, naglasio je monah Pavle.
Dr Pavle Kondić se osvrnuo i na produženo stradanje Svetog Petra Cetinjskog odnosno njegovih spisa, koji su, pet godina, bili zakopani u dvorskoj bašti sa ostalom dvorskom arhivom dinastije Petrovića i propali od vlage, tako da je broj spisa i poslanica, smatra on, mnogo veći.
Sedamdesetih godina 20. vijeka, kada je objavljeno 12 tomova Žitija svetih ave Justina Ćelijskog, šire ulazi u vidik podvig, djelo, žrtva, ljubav i duhovni lik Svetog Petra Cetinjskog, a nešto kasnije, u 26 replika, vaskrsla je porušena Lovćenska kapela, koju je Lovćenski Tajnovidac posvetio svom stricu – Svetom Petru Cetinjskom.
Kako bi približio duhovni lik Svetog Petra Cetinjskog, kao viteza, vođe i duhovnog stuba naroda, monah Pavle je pročitao je izvode iz Poslanica iz 1796. godine i njegovog testamenta.
Veče je upotpunila pjesnikinja Milica Bakrač, pročitavši svoju pjesmu „Mantija strica Petra“.
Senka Čolović Šumić
foto/video:RTNK
