U okviru književne manifestacije „Karneval romana“, koju organizuje Narodna biblioteka Njegoš u okviru majskog repertoara Nikšićke kulturne scene, upriličen je razgovor o knjizi „Opus dei“ sa autorkom, prof. dr Tatjanom Đurišić na temu „Istina oteta od stvarnosti“ .
Roman “Opus dei” kompleksan je književni prvijenac prof. dr Đurišić. To je prvi dio trilogije, a njegov naziv – “Posljednji gospodar” insinuira ono što je u fokusu autorke, a to je muški univerzum. Đurišić govori o božanstvima i bogovima, ali i o čovjeku, svijetu, životu, vremenu, religiji, mitu i mitskom, o slobodi i istini, te traženju ili osvajanju slobode i istine kroz sebe samoga.
„Kada upoznate sebe i svoje granice mnogo je lakše zaštiti nekog od sebe, a to je suština čojstva. Junaštvo je braniti sebe od drugoga, a to može svako (životinja ima taj instinkt, ona brani sebe od drugoga). Ali, braniti drugoga od sebe – to je zaista načelo koje je vrlo teško u životu sprovoditi i to možete jedino ako ste jako dobro sebe upoznali i kada ste se suočili i sa silama koje djeluju u vama, sa moćnom podsvješću i sa egom, sa „narcisom“. To nije onaj bolesni narcis, perverzni narcis, nego ona varijanta koja omogućava kreativnost, jer kada hoćete da budete kreativni, morate posegnuti duboko u sebe“, kazala je autorka.
Junak romana je egipatski bog Tot – bog mudrosti, pismenosti, bog koji je Egipćanima podario pismo, kaže Đurišić. Međutim, njen književni prvijenac nastanjuju i likovi iz antičke i balkanske mitologije, a razlog što autorka „poseže“ za njima i što uranja u „svijet“ mitologije je što su upravo mitovi efikasno oruđe u procesu demistifikacije čovjeka.
„Mislim da su bogovi zapostavljeni u savremenoj literaturi. Običan čovjek je protjerao bogove iz literature i on je zauzeo glavno mjesto. I ko o čemu priča, čovek priča o sebi, sebi sličnima itd. I onda sam ja rekla – Hajde malo da se mi vratimo, da vidimo šta to bogovi mogu, kakvu mudrost oni nose“, pojašnjava Đurišić.
Borba dobra i zla prožima sve mitološke i religiozne tekstove, kao što prožima i život čovjeka, stavljajući ga u poziciju da bira između dobra i zla. Ovo drugo češće odnese prevagu.
„Ovim romanom sam htjela da dođem do izvora zla i taj izvor uvijek vodi do jednog – to je čovjek. On je izvor i dobra, ako hoće, a mora mnogo, mnogo da se potrudi ako hoće da bude izvor dobra, ali mnogo češće je izvor i nosilac zla“, ističe Đurišić.
U svim poglavljima romana, a ima ih 13, motiv koji prožima naraciju i kome autorka posvećuje završno poglavlje jeste strah od smrti. Misao o neminovnosti kraja ovozemaljskog života duboko je utkana u mitologiju i religiju, što Đurišić smatra fascinantnim i inspirativnim za odgonetanje i dekonstrukciju.
„Okupila sam na jednom mestu dosta dobrih iskaza o smrti koje su drugi ljudi napisali, pa sam ih ostavila za to, 13. poglavlje. Ustvari, ja sam mislila da to provučem kroz cijeli tekst, ali se ono nekako samo sabiralo u samostalno poglavlje, mada su veze među svim poglavljima jako čvrste“, dodala je ona.
Razgovor o knjizi „Opus dei“ sa autorkom Tatjanom Đurišić na temu „Istina oteta od stvarnosti“ vodio je Darko Nikolić, jedan od moderatora ovogodišnjeg programa višednevne književne manifestacije „Karneval romana“.
Mina Gezović
foto/video: RTNK
