Šesti Jesenji sajam knjiga „Anderva Book“ u Nikšiću završen je promocijom fototipskog izdanja hronike „Kazivanje starih Trebješana“, koja bilježi sudbinu jednog nikšićkog plemena i njegovu borbu za slobodu.
Hronika Ivana Stepanoviča Dragićevića Nikšića, prvi put objavljena u Beogradu 1842, svjedoči o sudbini Trebješana, njihovoj borbi za slobodu i seobi dijela plemena u Rusiju. Posebnu vrijednost joj daje 97 istorijskih dokumenata iz porodičnih arhiva, koji osvjetljavaju vrijeme, ljude i društvene odnose jednog burnog razdoblja.
“Ovo djelo po opštem i nepodijeljenom mišljenju istorijske nauke predstavlja tekst od izvanredne istorijske vrijednosti. U njemu je njegov zaboravljeni autor, Ivan Stepanovič Dragićević uspio da na zanimljiv način saopšti istoriju Trebjese oslobodilačkog pokreta Trebješana od vremena do koga je dopiralo saznanje njegovih i starih saplemenika, pa do dvadesetih godina 19. vijeka, kad su trebješki preseljenici u Rusiji riješili i svoj poslednji zahtjev dobili status plemića i uvršteni u ruske plemenske knjige. Ono što ovoj Dragićevićevoj hronici daje izuzetnu istorijsku vrijednost predstavlja činjenica da je on u prilogu donio 97 dokumenata za vremenski period od 1655. do 1841. godine. Ovi dokumenti su kao relikvija čuvani u porodičnim arhivama pojedinih trebjeških prvaka. Iako svi publikovani materijali nijesu jednake vrijednosti, bez njih se ne može zamisliti ozbiljno proučavanje oslobodilačkog pokreta crnogorskih, brdskih i hercegovakih plemena u toku 18. vijeka. Stoga Dragićevićeva hronika, predstavlja priučni istorijski izvor, obavezan za radni sto svakog istraživača koji se bavi oslobodilačkim pokretima srpskog naroda protiv Turaka. Kada govorimo o knjigama iz prošlosti, posebno istoriografskog karaktera, osnovno pitanje koje se postavlja je šta one znače u sadašnjosti? U Hronici „Kazivanje starih Trebješana” stoji da je trideset pet kuća Srba, Grčkog zakona, 1789. godine živjelo u selu Trebjesa, kod nikšićkog grada Onogošta, u Hercegovini. To su Trebješani kazivali, a s tom sviješću i identitetom su otišli u Rusiju”, kazao je, uz ostalo, na promociji dr Budimir Aleksić.
Iza knjige stoji i priča o njenom nastanku. Na podsticaj Vuka Karadžića, Dimitrije Tirol je u Odesi povjerio prikupljanje svjedočanstava Ivanu Stepanoviču, koji je zabilježio sudbinu svojih saplemenika. Tako je nastao zapis koji i danas povezuje raseljene generacije s istorijom njihovog zavičaja.
“Pojavom ove knjige postaju nam jasnija društvena zbivanja u turskom Nikšiću, toga perioda, skinuta je patina vremena sa niza ličnosti-boraca protiv turskih feudalnih okova. Ne zadržavajući se na dvjema razurama Trebješanina (onoj iz 1711. poslije koje su skoro 30 godina ostali na crnogorskom zemljištu, i onoj iz 1789., kada su stari zavičaj posve napustili), ističemo da hronika zajedno sa prilozima predstavlja izvor prvog reda raznovrsnih društvenih strujanja za vremenski period koji obrađuje. U posebnom poglavlju svoga dosta obimnog predgovora (preko 60 stranica knjige), Branko Pavićević je dao i podatke o stvarnom autoru hronike Ivanu Stepanoviču Dragićeviću Nikšiću, ističući da je zabludu o tobožnjem Tirolovom autorstvu još 1896. godine razbio Aleksandar Markevič raspravom – predgovorom publikaciji „Arhiva serdara Mališe i kapetana Boška Bućića ujedno skupljena i iznova prepisana samim ljubiteljem starijeh Trebjašna radim mladeži srpske“, koja je izašla u Odesi i koja osim kazivanja starih Trebješana, sadrži i 97 dokumenata izličnih arhiva serdara Mališe Bućića i kapetana Boška Bućića Nikšića,pa su dokumenti publikovani kod Markeviča predstavljali izbor od 34 dokumenta,od ukupno 150 Dragićeviće zbirke dokumenata, koje je ovaj brižljivo sakupio poslije pojave knjige u Tirolovim izdanju. Tirolovo izdanje posvećeno je slijepom guslaru Đorđu Đuru Milutinoviću Crnogorcu (1770/1774 Grahovo – 1844, Beograd) velikom pokloniku pisane riječi, sakupljaču prenumeranata, vatrenom propagatoru knjige i “živoj arhivi nove srpske istorije”. Hronika „Kazivanje starih Trebješana“ značajan je izvor za proučavanje organizacije plemenskog života u nas, jer i pored izvjesne nostalgičnosti za tim starim dobom (razumljivo je što je ona prisutna, jer saopštenja su davata daleko od svog rodnog kraja), dat je niz podataka o plemenskim dogovorima, spremnosti žrtvovanja za svoje pleme, plemenskoj solidarnosti i etičkim normama obaveznim za sve članove zajednice. Potekla iz pera potomka pravih junaka i istinskih i nekoristoljubivih boraca, hronika kao skup sabranih svjedočanstava, pored ostalog, predstavlja i svestraniju sliku života na jednom krvavom krajištu. Nađe se tu pokoja lijepa riječ i za one iz protivničkog tabora, cijene se vrline neprijatelja, viteštvo protivnika”, kazao je dr Vasilj Jovović.
Kultura najbolje živi kad se institucije povežu.
Nikšićko pozorište, koje je uz Biblioteku „Njegoš“ stalo iza ove knjige, u tome vidi dio svoje šire misije.
“Grad pod Trebjesom uistinu liči na plodonosan zdenac kulture, umjetnosti, tradicije i baštine. Sve je to značajno zabilježiti i sačuvati od zaborava. Izdavačka djelatnost Nikšićkog pozorišta to prepoznaje i podržava, pa nam je čast što smo u ovom značajnom naslovu suizdavači i potpora”, kazala je, u ime Nikšićkog pozorišta, Milena Radonjić.
Sajam je okupio autore, izdavače i čitaoce, a njegov završetak, poručila je direktorica Narodne biblioteke „Njegoš“ Liana Živković, ne znači i kraj priče, koja se nastavlja kroz čitanje, nove susrete i ljubav prema knjizi.
“Ponosna sam što je naša Biblioteka bila mjesto okupljanja i što smo zajedno pokazali da Nikšić ima snagu, volju i srce za kulturu. Naš grad, koji s ponosom korača ka tituli Evropske prestonice kulture 2030. godine, zaslužuje da knjiga bude njegov stalni saputnik, a kultura prostor u kojem se svi osjećamo dobrodošlo. Dragi prijatelji, hvala vam što ste vjerovali u našu ideju, što ste bili dio naše priče i što ste svojim prisustvom pokazali da knjiga još uvijek ima moć da okuplja, inspiriše i povezuje ljude. Danas zatvaramo vrata VI Sajma knjiga „Anderva Book“, ali ne zatvaramo našu priču. Ona se nastavlja svakom pročitanom knjigom, svakim novim susretom, svakom radionicom i svakim djetetom koje zavoli čitanje. Neka nam knjiga uvijek bude razlog da se okupljamo, a kultura prostor u kojem ćemo zajedno rasti. Do sljedećeg susreta, do novih stranica i novih priča, čuvajmo knjigu, jer čuvajući knjigu, čuvamo znanje, pamćenje i ono najljepše u sebi”, naglasila je Živković.
Moderirala je književnica Milica Bakrač.
Sajam je, u okviru oktobarskog repertoara Nikšićke kulturne scene, organizovala Narodna biblioteka „Njegoš“, uz podršku Opštine Nikšić i Ministarstva kulture i medija.
Jovan Džodžo
foto/video: RTNK

