Budimir Aleksić i Ljubomir Milutinović objavili su „Leksikon književnih pojmova“, prvu publikaciju ove vrste u Crnoj Gori koja daje popis i objašnjenja različitih pojmova iz oblasti književnosti.
Knjiga je promovisana sinoć u „Zahumlju“, u sklopu tribine „Svobodijada“.
„Smatrali smo da i ovdje kod nas u Crnoj Gori postoji potreba za jednim priručnikom i prikladnom knjigom koja bi u leksikografskoj formi pružila osnovne informacije o fundamentalnim teorijsko-kniževnim pojmovima“, kazao je jedan od priređivača, dr Budimir Aleksić.
Podsjetio je na istorijat i hronologiju objavljivanja leksikona književnih termina na prostorima bivše Jugoslavije, počev od „Jugoslovenskog književnog leksikona“ iz 1971. godine do „Rečnika književnih termina“, objavljenog 2007. Pri izradi Leksikona, koji je namijenjen prvenstveno srednjoškolcima, ali i studentima i ljubiteljima književnosti, autori su konsultovali brojne izvore.
„Nastojali smo da obuhvatimo, u najkraćem obliku, barem većinu temeljnih pojmova tradicionalnog proučavanja književnosti, a uključili smo i sve one pojmove i nazive koji su nam se činili prijeko potrebnim ako želimo da razumijemo savremene književne teorije. Nastojali smo u najvećoj mjeri da poštujemo tradiciju, što će reći da smo prvenstveno navodili takve nazive kakvi se najviše koriste u nastavi književnosti, u priručnicima i u tekućoj književnoj kritici. Što se tiče savremenih termina u novijim književnim teorijama, kao i onih iz drugih nauka, nastojali smo da se držimo takvih rešenja kakva su barem šire prihvaćena u naučnim tekstovima“, naglasio je Aleksić.
Leksikon registruje najvažnije leksičke jedinice počev od antike, preko usmene i srednjovjekovne književnosti, pa sve do savremenog doba. Prema riječima teoretičarke književnosti dr Marijane Terić, on nije samo zbir definicija već most između učenika i profesora, znatiželje i znanja, između prošlosti književne misli i savremenog čitaoca.
„Leksikon književnih pojmova rezultat je vrijednog rada dvojice reprezentativnih autora koji su uložili svoj napor i erudiciju, ali i stvaralačku energiju u kreiranju ovako zahtjevne publikacije. Autori su napisali djelo koje se odlikuje jasnoćom, preglednom strukturom i stilskom jednostavnošću čineći ga tako dostupnim svima onima koji žele sa pojmovno.terminološkim aparatom u književnosti. Ovakva publikacija zahtijeva ozbiljan, ali i dugotrajan rad, utemeljen na opsežnoj građi i promišljenoj, pronicljivoj selekciji termina uz jasnu intenciju autora da se svi ovi književni pojmovi, sažeto, ali i temeljno približe čitaocima različitih profila…Posebnu vrijednost ovog izdanja vidimo u praktičnom, umjerenom i pouzdanom pružanju znanja, olakšanom snalažanju u pristupu podacima, kao i modernom semantičko-sintaksičkom leksikom“, kazala je na promociji Terić.
Na skoro 200 stranica nalazi se sistematizovano znanje o terminima, konceptima, žanrovima, stilskim figurama i teorijama koje čine okosnicu književnog stvaralaštva i nauke o književnosti. Leksikon, prema riječima mr Aleksandra Ćukovića, predstavlja svojevrsni ključ za otvaranje vrata razumijevanja kompleksnog svijeta književnosti. Njegova suštinska vrijednost leži u sposobnosti da standardizuje, olakša, sistematizuje i osnaži čitaoca da postane informisaniji, precizniji i kritički nastrojeni tumač.
„Leksikografski rad je jedan od najzahtjevnijih i najmanje vidljivih naučnih podviga, naročito ako uzmemo u obzir da priređivači nijesu samo sakupljači tuđih misli; nego prave arhitekte znanja…Pitanje svih pitanja koja smo pokušali da iniciramo u vezi ovog poduhvata jeste kakav je značaj ovog djela u doba kada je, naizgled, sve dostupno na internetu? Upravo tu leži njegova nova, kritička vrijednost. Internet nam nudi količinu, ali ne garantuje kvalitet i pouzdanost. U moru brzih, često netačnih ili površnih definicija koje pružaju neprovjereni izvori, Leksikon ovog tipa služi kao oaza naučnog integriteta i filter istine. Leksikon, potpisan autoritetom naučnika kakvi su Milutinović i Aleksić, predstavlja verifikovano znanje. On nas uči da pravimo razliku između informacije (koje ima previše) i znanja (koje je sistematizovano i provjereno). U digitalnom haosu, on je nepotopivi sidreni brod koji pruža precizan, koncizan i pouzdan odgovor, vraćajući fokus sa brzine na dubinu i tačnost“, naglasio je Ćuković.
Urednik izdanja je dr Nikola Marojević, a recenzenti su prof. dr Petar Milosavljević i prof. dr Slađana Aleksić. Moderatorka večeri bila je urednica tribine „Svobodijada“, književnica Milica Bakrač.
Promociju knjige, koju je objavio Institut za srpsku kulturu, organizovala je JU „Zahumlje“, u sklopu novembarskog repertoara kulturne scene Nikšića.
Svetlana Mandić
foto/video: RTNK
