Večeras će svečano biti otvoren crnogorski paviljon na 61. Bijenalu u Veneciji. Paviljon će otvoriti ministarka kulture i medija, Tamara Vujović, a obratiće se i direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, koji je ujedno i komesar paviljona, Vladislav Šćepanović, kao i kustoskinja Svetlana Racanović.
Projekat umjetnika Siniše Radulovića i kustoskinje Racanović „Nesputan, ja lebdim“ (Out of the Blue, I Swept Away) ove godine predstavlja Crnu Goru na Bijenalu u Veneciji. Multimedijalna instalacija predstavljena je kao produkcijski najzahtjevniji, ali i „najteži“ (oko devet tona) umjetnički projekat od kada Crna Gora učestvuje na Bijenalu, jednoj od najznačajnijih međunarodnih izložbi savremene umjetnosti.
Projekat crnogorskog tima, koji je nastao na fonu promišljanja umjetnosti kao humanog projekta, već je, i prije svečanog otvaranja paviljona, privukao pažnju, a posjetioci su spremno dočekali „poziv“ autora da zakorače u „prostor gdje se privatno susreće s javnim, a odsustvo otvara prostor novih mogućnosti – angažujući sva čula i podstičući promišljanje o prisustvu, ranjivosti i novim počecima“.
Bez želje da projekat uklapaju u zadate arhitektonske parametre, ali s namjerom da prostor „proigraju“ i učine ga aktivnim elementom rada, multimedijalna instalacija „Nesputan, ja lebdim“ (Out of the Blue, I Swept Away) objedinjuje više značenjskih i materijalnih slojeva.
Umjetnički projekat ima podnu instalaciju, video projekcije, kao i seriju fotografija nastalih u analognoj tehnici mokrog kolodijuma, i vintidž aparat za uvećavanje fotonegativa koji visi u prostoru i na podu projektuje fotografiju procvjetale grane trešnje”. Na taj način su, prema riječima Racanović, spojili “molske tonalitete sa durskim”, melanholično i vedrinu, digitalno i analogno, prirodu i kulturu, čovjeka i mašine, ljudsko i kosmičko.
Podna instalacija je napravljena od replika stambene jedinice u kojima se nalazi 2000 figurina, tj. članova familije i koja predstavlja „metaforu organizovanog života i arhitekture životnog prostora, te određenih praksi u kojima čovjek kao da je učauren i zarobljen“.
Donji segment rada, prema riječima Racanović, predstavlja „klaustrofobičan prostor lišen identiteta, koji funkcioniše kao model globalne generičke arhitekture i savremenih društvenih odnosa“, dok nadzemni dio ima eteričnu zonu, koji kroz pokretne slike i video, prikazuje tijelo u fragmentima, uvodeći drugačiji, senzitivni i perceptivni nivo iskustva.
Prema riječima Radulovića, koncept je, po tome kako se konstruišu i sklapaju određeni segmenti rada, jako blizu alegoriji Platonove pećine, a posmatrač je „taj neko ko je ključ i karika koja nedostaje da bi ova instalacija bila potpuna“, jer zvuk, korak i percepcija posmatraća su završni dio rada i sastavni dio same instalacije.
Crnogorski paviljon je ove godine smješten u prostoru ArteNova, na atraktivnoj venecijanskoj lokaciji Campo San Lorenzo, gdje se država predstavila i na Bijenalu arhitekture 2025.
Organizaciju potpisuje Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija, kao generalnog pokrovitelja.
Ovogodišnji koncept Bijenala, „U molskim ključevima“ (In Minor Keys), postavila je renomirana kustoskinja Koyo Kouoh, koja je iznenada preminula, ali je njen tim, zajedno sa saradnicima, odlučio da sprovede koncept po njenoj zamisli. Kouoh, prva žena iz Afrike kustoskinja ove prestižne izložbe, je istu posvetila marginalizovanim i često zanemarenim glasovima. U svom konceptu, Kouoh je opisala iscjeljujući oblik otpora koji poziva na pažljivo slušanje usred savremenog stanja svijeta.
„Molovi odbacuju orkestralnu bombastičnost i vojničke marševe, i oživljavaju u tihim tonovima, dubokim frekvencijama, zujanju i utjehi poezije. Iako se ti zvuci često gube u uznemirujućoj kakofoniji današnjeg haosa koji potresa svijet, muzika se nastavlja“, napisala je Kouoh u uvodnom tekstu.
Tematski fokus ovogodišnjeg Bijenala je interakcija umjetnosti sa društvenim, političkim i ekološkim pitanjima, dok umjetnici istražuju kako vizuelni izrazi mogu oblikovati javni dijalog. Program kombinuje različite umjetničke forme — od instalacija i skulptura, preko performansa i video umjetnosti, do interaktivnih i multimedijalnih projekata.
Organizatori ističu da Venecijanski bijenale nije samo izložba, već i platforma za međukulturni dijalog i razmjenu ideja, gdje umjetnost postaje sredstvo za razumijevanje globalnih fenomena i kreativno istraživanje kompleksnih tema savremenog društva.
Na ovogodišnjoj manifestaciji, koja traje do 22. novembra, učestvuje oko 100 zemalja, pri čemu sedam po prvi put: Gvineja, Ekvatorijalna Gvineja, Nauru, Katar, Sijera Leone, Somalija i Vijetnam.
Svetlana Mandić
Foto/video: RTNK
