Ministarka kulture i medija, Tamara Vujović večeras je svečano otvorila Crnogorski paviljon na 61. Bijenalu u Veneciji.
„Crna Gora učestvuje sa projektom autora Siniše Radulovića, uz kustoski koncept prof. Svetlane Racanović i institucionalni okvir Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija. Ovaj rad predstavlja prostor kao odnos, kao polje dinamike između zatvorenog i otvorenog, između čvrstog i lebdećeg, u kojem se granice stalno iznova preispituju“, kazala je ministarka.
Ekipa Radio televizije Nikšić pratila je otvaranje Crnogorskog paviljona 61. Bijenalu u Veneciji.
Pročitajte šta smo zabilježili.
Prema riječima Vujović, rad Siniše Radulovića sugeriše prekid kontinuiteta i označava pomijeranje stabilne pozicije subjekta. „Time se prostor ne posmatra sa distance, već se aktivno učestvuje u njegovom oblikovanju. U crnogorskom kontekstu gdje je pejzaž istorijski i kulturno ‘preopterećen značenjem’, ovaj rad se može razumjeti kao pokušaj da se prostor sagleda izvan isključivo reprezentativnih okvira, kao otvoreno i promjenljivo polje iskustva“, naglasila je ministarka.
Istakla je da predstavljanje na ovogodišnjem Bijenalu za Crnu Goru ima višestruko značenje.
„Naime, ovaj nastup odvija se u godini kada obilježavamo 20 godina obnove nezavisnosti Crne Gore. Taj jubilej svjedoči o kontinuitetu razvoja naših institucija, o jačanju kulturne politike i o sposobnosti da se sopstveni identitet razvija, produbljuje i potvrđuje kroz savremene izraze i nove kulturne prakse. Upravo u tom smislu, veza između ove godišnjice i umjetničkog projekta koji predstavljamo nije simbolička, već suštinska. Kao i država, i umjetnost se gradi kroz odnos između naslijeđa i savremenosti, između onoga što je već uspostavljeno i onoga što se dalje razvija i unapređuje“, poručila je Vujović.
Podsjetila je da Crna Gora ove godine nastupa sa novom izlagačkom lokacijom, u okviru prostora ArteNova / Campo San Lorenzo, čime, kako je naglasila, „ostvarujemo jasan iskorak ka vidljivijoj i integrisanoj poziciji unutar bijenalske mreže“.
„Ovaj pomak označava jačanje kulturne diplomatije kroz savremenu umjetnost i kontinuitet crnogorskog prisustva na međunarodnoj sceni“, riječi su ministarke.
„Ako je klasična paradigma Bijenala bila zasnovana na vizuelnoj monumentalnosti i nacionalnoj reprezentaciji, nova paradigma koju artikuliše ‘In Minor Keys’ zasniva se na slušanju umjesto dominacije i rezonanci umjesto afirmacije. I upravo zato, u godini u kojoj slavimo dvadeset godina obnove nezavisnosti Crne Gore, ovaj nastup ne predstavlja samo kontinuitet, već i potvrdu kulturne zrelosti, sposobnosti da se sopstveni identitet razvija, ali i predstavlja i prepoznaje u savremenom, međunarodnom kontekstu“, poručila je Vujović.
Direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, ujedno i komesar crnogorskog paviljona, Vladislav Šćepanović, naglasio je da se ove godine crnogorski paviljon predstavlja u najreprezentativnijem prostoru i to nije samo pitanje poboljšanih uslova produkcije, već važan korak ka većoj vidljivosti i ravnopravnijem položaju naše savremene umetnosti na međunarodnoj sceni.
„Podjednako važan je i način na koji je ovaj projekat odabran. Proces selekcije je bio potpuno transparentan, profesionalan i zasnovan isključivo na umjetničkim kriterijumima. Važno je da ovo jasno kažemo — bez političkog pritiska, bez kompromisa i sa punim povjerenjem u stručnu procjenu selekcione komisije. Ovakav pristup ne samo da rezultira snažnim projektom; on takođe gradi povjerenje u institucije, jača profesionalne standarde i pokazuje da umjetnost može — i treba — da funkcioniše nezavisno. Iz tog razloga, ovaj paviljon predstavlja ne samo jednog umjetnika i jedno djelo, već i rezultat odgovornog i otvorenog procesa“, kazao je Šćepanović.
Umjetnički projekat „Nesputan, ja lebdim“, naglasio je Šćepanović, kreće se „duž krhke linije — između svijeta koji nas oblikuje i svijeta koji nam izmiče — gdje se iskustvo više ne formira kroz fiksne strukture, već kroz slike koje se pojavljuju, nestaju i u tom kretanju oblikuju naše razumijevanje stvarnosti“.
„Nadamo se da će Crna Gora nastaviti ovim putem — putem kontinuiteta, razvoja i sve snažnijeg prisustva na međunarodnoj umjetničkoj sceni“, poručio je direktor Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore.
Kustoskinja Svetlana Racanović kazala je da su zbog kompleksne multimedijalne, ambijentalne instalacije morali da adaptiraju prostor na Bijenalu i da pojedine elemente specijalno osmisle ta prostor koji su imali na raspolaganju.
„Dobili smo jednu konceptualnu, u materijalnom smislu, jako kompleksnu i za realizaciju vrlo zahtjevnu instalaciju. Imali smo pomoć, ali je najveći teret podnio umjetnik Siniša Radulović“, kazala je Racanović.
Istakla je da su uspjeli da „uhvate tu suptilnu, konceptualnu nit“, i liniju horizonta koja u ovom slučaju nije linija razdvajanja, nego spajanja „molskih ključeva“ koji su sadržani u cijelom naslovu Bijenala i koji provijavaju suterenskom instalacijom. Njima su pridružili „durske tonove koji su topli, nježni i protočni.
„Uspjeli smo da povežemo digitalno i analogno, sliku i tijelo, gornje i donje zone i nešto što je rigidno i fluidno“, kazala je Racanović i dodala da je njihov projekat već izazvao veliku pažnju javnosti, ali i pohvale.
Svečanosti je prisustvovala i delegacija Ministarstva kulture i medija Crne Gore, kao i Muzeja savremene umjetnosti Crne Gore, ministar Novica Vuković, predstavnici institucija kulture Crne Gore i brojne zvanice.
Umjetnički projekat ima podnu instalaciju, video projekcije, kao i seriju fotografija nastalih u analognoj tehnici mokrog kolodijuma, i vintidž aparat za uvećavanje fotonegativa koji visi u prostoru i na podu projektuje fotografiju procvjetale grane trešnje”.
Crnogorski paviljon je ove godine smješten u prostoru ArteNova, na atraktivnoj venecijanskoj lokaciji Campo San Lorenzo, gdje se država predstavila i na Bijenalu arhitekture 2025.
Organizaciju potpisuje Muzej savremene umjetnosti Crne Gore, uz podršku Ministarstva kulture i medija, kao generalnog pokrovitelja.
Ovogodišnji koncept Bijenala, „U molskim ključevima“ (In Minor Keys), postavila je renomirana kustoskinja Koyo Kouoh, koja je iznenada preminula, ali je njen tim, zajedno sa saradnicima, odlučio da sprovede koncept po njenoj zamisli. Kouoh, prva žena iz Afrike kustoskinja ove prestižne izložbe, je istu posvetila marginalizovanim i često zanemarenim glasovima. U svom konceptu, Kouoh je opisala iscjeljujući oblik otpora koji poziva na pažljivo slušanje usred savremenog stanja svijeta.
Tematski fokus ovogodišnjeg Bijenala je interakcija umjetnosti sa društvenim, političkim i ekološkim pitanjima, dok umjetnici istražuju kako vizuelni izrazi mogu oblikovati javni dijalog. Program kombinuje različite umjetničke forme — od instalacija i skulptura, preko performansa i video umjetnosti, do interaktivnih i multimedijalnih projekata.
Organizatori ističu da Venecijanski bijenale nije samo izložba, već i platforma za međukulturni dijalog i razmjenu ideja, gdje umjetnost postaje sredstvo za razumijevanje globalnih fenomena i kreativno istraživanje kompleksnih tema savremenog društva.
Na ovogodišnjoj manifestaciji, koja traje do 22. novembra, učestvuje oko 100 zemalja.
Svetlana Mandić
foto/video: RTNK
