Roman „Ja, ChatGPT“ autora Nikole Markovića nastao je iz potrebe da se razumije sudar tradicionalnog svijeta sa digitalnim, u kome se i najplemenitija ljudska osjećanja sve više ostvaruju kroz filtrirane slike na ekranu. To je večeras poručeno sa nikšićkog Trga slobode, gdje je održana promocija knjige u okviru festivala „Auto(r) na korzu“.
Marković, koji svoje djelo naziva eksperimentom, kaže da njegova prva ambicija nije bila da napiše roman, već da vidi kako će jedan alat koji je čovjek stvorio da reaguje na najuzvišenija ljudska osjećanja i potrebe, kao što je žeđ za umjetnošću.
„Prvo što sam shvatio jeste da je ona jako manipulativna. Nju je stvorio čovjek, ali mi dolazimo u situaciju koja podsjeća na legendu o zlatnom teletu, kad je čovjek prije više hiljada godina stvorio jedan simbol u koji je počeo da vjeruje. Mi danas imamo sličnu situaciju, a to je da počinjemo da se pokoravamo i vještačkoj inteligenciji i ukupno tom digitalnom svijetu“, ocijenio je Marković.
Prema njegovim riječima, većina ljudi srednje i starije životne dobi ne razumije dobro kako novi, digitalni svijet funkcioniše. S druge strane, kako je naveo, već žive generacije koje su se rodile sa internetom i koja čak i najljepša osjećanja, poput ljubavi, ostvaruju u digitalnom svijetu.
„Danas se djeca ne zaljubljuju jedno u drugo kao što smo mi šetajući ovim korzom, nego se zaljubljuju u digitalnu predstavu. Uzmu fotografiju, pa je provuku kroz nekoliko filtera i vi vidite da na internetu nema ružnih, da nema debelih, kao što, evo, ima u stvarnom životu. Dakle, i ta najplemenitija osjećanja već se realizuju u digitalnom svijetu“, smatra Marković.
On je dodao da su čak i jezici roditelja i njihove djece postali prilično različiti i da nemaju isti stil.
„To je sve posljedica digitalnog svijeta. I iz te potrebe da razumijemo taj sudar tradicionalnog svijeta kome mi pripadamo, i novog, jedne nove epohe koja dolazi, nastala je ova knjiga. Ja sam siguran da moja generacija neće biti u stanju da dâ odgovore na sva pitanja o vještačkoj inteligenciji, ali vjerujem da ćemo biti sposobni da bar postavimo prava pitanja“, kazao je Marković.
On je naglasio da vještačka inteligencija, odnosno mašina, isključivo zavisi od čovjeka.
„Sve zavisi od načina kako koristite alat. Kad je čovjek izmislio pušku, to mu je mnogo olakšalo život. Nije morao više da lovi lukom i strijelom, lakše su se branile neke teritorije. Ali to ne znači da je puška kriva ako njom neko nekog ubije. Tako je i ovdje: zavisi od ljudske samosvijesti kako će koristiti vještačku inteligenciju“, zaključio je Marković.
| O autoru Nikola Marković, rođen u Nikšiću 1972. godine, dugogodišnji je novinar i publicista, a trenutno obavlja funkciju direktora Radio-televizije Nikšić. Dobitnik je Međunarodne književne nagrade „Marko Miljanov“ za 2025. godinu za roman „Ja, ChatGPT”. |
Govoreći na promociji knjige, dr Aleksandar Ćuković rekao je da vještačka inteligencija nije daleka budućnost, nego naša stvarnost, samo što mnogi to ne žele da prihvate. On smatra da je knjiga „Ja, ChatGPT“ na opipljiv način čitaocima približila priču o susretu čovjeka i mašine.
„I da pokaže kako u nekoliko oblasti, dakle u oblasti religije, stvaralaštva, jezika, filozofije, kulturologije i uopšte dijaloga u najširem smislu, kako vještačka inteligencija mijenja ne samo čovjekov pogled na svijet, nego i kako jednim dijelom čovjek poprima neke odlike i same mašine“, istakao je Ćuković.
Prema njegovim riječima, još je Noam Čomski ukazao na problematiku postavljanja pitanja i rekao da vrlo lako može da zamisli kako će izgledati arhiva budućnosti.
„Mi je danas zamišljamo kao jedan cloud koji je neograničene memorije, koji se stalno dopunjuje. Ali je on izrazio sumnju kako će izgledati čovjek koji će tražiti nešto u toj arhivi budućnosti, odnosno kako će izgledati čovjek koji će postavljati određena pitanja, i ako budemo imali takvog čovjeka, kakva će ta pitanja koja on bude postavljao vještačkoj inteligenciji biti“, pojasnio je Ćuković.
U skladu sa tim, kako je dodao, iz knjige „Ja, ChatGPT“ možemo izdvojiti čitav korpus pitanja i o njima raspravljati na mnogo načina.
„Ali ovdje je interesantno koliko čovjek postaje mašina upravo postavljajući mašini pitanja. Na neki način imamo i natpise ovih dana da se stvaraju određene vrste zavisnosti. Dakle, u tom u toj svakodnevnoj komunikaciji da smo skloni da se ogolimo pred jednom mašinom nego pred drugim ljudskim bićem koje nam stoji sa svom svojom intelektualnom, emocionalnom i fizičkom prisutnošću“, kazao je Ćuković.
Organizator festivala „Auto(r) na korzu“ je Udruženje izdavača i knjižara Crne Gore, u saradnji sa Narodnom bibliotekom „Njegoš“, Izdavačkom kućom „Obodsko slovo“ i Turističkom organizacijom Nikšić. Glavni urednik programa je književnik Radomir Uljarević, a festival se, kao i prethodnih godina, održava pod pokroviteljstvom Opštine Nikšić.
Dražen Vujović
Foto: RTNK
