Sagovornici u emisiji „Okvir“ na TVCG ocijenili su, između ostalog, da je Crna Gora ostvarila napredak u ekonomiji i infrastrukturi u posljednjih 20 godina, ali i da i dalje stoji pred brojnim izazovima u turizmu, poljoprivredi i socijalnim razlikama.
U emisiji „Okvir“ na Prvom programu Televizije Crne Gore razgovarano je, između ostalog, o tome da li se Crna Gora nalazi na dobrom ekonomskom putu.
Ekonomski analitičar Predrag Zečević ocijenio je da Crna Gora jeste na pravom putu kada je riječ o ekonomiji, ističući da to potvrđuju brojni pokazatelji. Prema njegovim riječima, u periodu od 2006. godine do danas došlo je do rasta životnog standarda, kao i do značajnih strukturnih promjena u ekonomiji.
On je naveo da je Crna Gora, za razliku od perioda bivše SFRJ, uspjela da uspostavi balans između prihoda i rashoda, te da se nakon 2006. godine u većoj mjeri finansira iz tekućih prihoda. Kako je istakao, to predstavlja važan iskorak u odnosu na raniji sistem oslanjanja na savezne fondove i transferna sredstva.
„To je veliki uspjeh, budući da je Crna Gora iz industrijske ere iz doba SFRJ prešla u ekonomiju zasnovanu na uslugama. Takođe, po brojnim parametrima uspjeli smo da preteknemo pojedine zemlje bivše Jugoslavije, poput Srbije, Bosne i Hercegovine i Sjeverne Makedonije, dok se u poređenju sa državama Evropske unije i dalje nalazimo iza Hrvatske i Slovenije“, kazao je Zečević.
On je naglasio i da Crna Gora i dalje ima izazove, posebno kada je riječ o socijalnim razlikama. Prema njegovim riječima, najveći ekonomski problem predstavlja visok nivo nejednakosti između bogatih i siromašnih, iako je u posljednjim godinama zabilježen određeni napredak.
„Od 2020. godine ta razlika se smanjila sa 36 na 31 odsto. Crna Gora je ranije bila među zemljama sa najvećim socijalnim razlikama u Evropi, ali su u posljednjih nekoliko godina, zahvaljujući socijalnim davanjima, te razlike djelimično smanjene. Ipak, 31 odsto i dalje predstavlja visok nivo nejednakosti za male države“, zaključio je Zečević.
Miroslav Mašić iz Ministarstva saobraćaja kazao je da je ukupna saobraćajna infrastruktura u Crnoj Gori, uključujući aerodrome, željeznicu i puteve, danas u znatno boljem stanju nego prije 20 godina.
On je istakao da je u posljednje dvije decenije u putnu infrastrukturu uloženo gotovo dvije milijarde eura, kroz izgradnju, rekonstrukciju i održavanje, što je, kako navodi, rezultiralo kvalitetnijim, bezbjednijim i udobnijim putevima.
Ipak, Mašić smatra da je izostala veća pažnja u razvoju primarne putne mreže, odnosno izgradnji auto-puteva i brzih saobraćajnica.
„Imamo jednu dionicu, a ono što je izvjesno jeste da se ovih godina intenzivno radi na nastavku izgradnje tog tipa saobraćajnica, koje su najvažnije i najznačajnije, ali i najzahtjevnije za realizaciju“, poručio je Mašić.
Turizmolog Petar Golubović ocijenio je da je prvobitna vizija razvoja Crne Gore kao male države bila usmjerena ka stvaranju cjelogodišnje premijum turističke destinacije, koja bi se, kako je naveo, fokusirala na kvalitet usluge i potrošnju gostiju, a ne na masovni turizam.
On je istakao da je ideja bila razvoj „butik destinacije“, međutim da je u pojedinim regijama došlo do prekomjerne izgradnje i tzv. „apartmanizacije“, čime je, kako smatra, narušen prirodni prostor kao ograničen i teško obnovljiv resurs.
Golubović je naveo da je turizam trebalo da doprinese ravnomjernom razvoju svih regija, ali da se danas više od 90 odsto turističkog prometa i dalje ostvaruje na primorju, što dodatno stvara pritisak na infrastrukturu i doprinosi izraženoj sezonalnosti, posebno tokom ljetnjih mjeseci.
Kao posljedicu takvog razvoja, on je istakao saobraćajne gužve i opterećenje infrastrukture u primorskim opštinama.
Govoreći o sjeveru Crne Gore, Golubović je kazao da upravo regije koje nijesu doživjele snažnu urbanizacijsku ekspanziju, poput Žabljaka i Kolašina, imaju najveći potencijal za razvoj cjelogodišnjeg i premijum turizma.
Prema njegovim riječima, nakon pandemije koronavirusa promijenili su se i trendovi turističkih kretanja, pa su priroda, autentičnost i lokalno iskustvo postali sve važniji motivi dolaska turista, posebno visokoplatežne klijentele.
On je upozorio da nedovoljno razvijena osnovna infrastruktura, naročito u oblasti zimskog turizma i alpskog skijanja, kao i neiskorišćen potencijal planina poput Durmitora, doprinose tome da je zimska turistička sezona danas znatno slabija nego ranije.
Budimir Mugoša, bivši ministar poljoprivrede i predstavnik Evropskog saveza, ocijenio je da je Crna Gora kroz istoriju bila pretežno poljoprivredna zemlja koja je u različitim državnim okvirima uspijevala da obezbijedi dominantan dio hrane za svoje stanovništvo.
On je naveo da se danas, uprkos razvijenoj tehnologiji, u pojedinim segmentima proizvodi manje od 50 odsto hrane, dok se određene namirnice gotovo u potpunosti uvoze.
„Ne možemo da proizvedemo ni 10 odsto potreba kada je u pitanju mlijeko, a nekada smo ga imali kao osnovnu životnu namirnicu“, kazao je Mugoša.
Govoreći o resursima, istakao je da Crna Gora raspolaže značajnim poljoprivrednim potencijalom, uključujući između 250.000 i 420.000 hektara zemljišta, od čega je, kako navodi, veliki dio obradiv i pogodan za razvoj poljoprivrede.
Prema njegovim riječima, poljoprivreda učestvuje sa oko 7 do 10 odsto u BDP-u, što je, kako je istakao, među najvišim udjelima u Evropi, uz izuzetke poput Srbije, Ukrajine i Mađarske.
On je dodao da se vrijednost poljoprivredne proizvodnje u Crnoj Gori kreće između 500 i 600 miliona eura, dok se istovremeno uvozi oko polovine tih potreba. Kako je pojasnio, javnost često ima pogrešnu percepciju da se u zemlji ne proizvodi dovoljno, iako sektor bilježi određene rezultate.
Mugoša je istakao da su najznačajniji izvozni proizvodi alkoholna pića i suhomesnati proizvodi, pri čemu se, kako je naveo, veliki dio suhomesnatih proizvoda zasniva na uvoznoj sirovini koja se prerađuje u Crnoj Gori i potom izvozi.
Na kraju je naglasio da je jedan od ključnih problema značajno smanjenje broja ljudi koji se bave poljoprivredom, što, prema njegovoj ocjeni, predstavlja najveći izazov za sektor.
On je takođe ocijenio da je odluka Crne Gore da postane samostalna država bila ispravna, jer se radi o malom i specifičnom sistemu koji, kako je naveo, ne može u potpunosti da se uklopi u velike državne okvire.
Mugoša je istakao i značaj pregovaračke vještine u procesu evropskih integracija, posebno kada je riječ o poljoprivredi i odnosu sa Evropskom unijom.
„EU ima mnogo pravila, a jedno od njih je da se ne može dobiti manje od onoga što ste dobijali prije ulaska u EU i postoje tradicionalna stečena prava koja se ne mogu umanjivati. Zato smo u posljednje dvije-tri godine morali drastično da povećamo budžet da bismo mogli da pregovaramo i ostvarimo određene ciljeve. Male zemlje poput Malte i Kipra su to odlično ispregovarale i trebalo je da budemo u tom pravcu kako bismo sačuvali poljoprivredu“, kazao je Mugoša.
Foto: RTCG
