Zavod za zapošljavanje: Naplatili jedan od 12 miliona spornih kredita iz 1999.

Zavod za zapošljavanje uspio je da od oktobra prošle godine naplati oko milion eura od ukupno 12 miliona eura dugova po osnovu nevraćenih kredita dodijeljenih od 1999. godine, saopšteno je “Vijestima” iz ove institucije.

Zavod je od 1999. godine podijelio 8.723 kredita za samozapošljavanje vrijednih 48 miliona eura. Ukupna potraživanja Zavoda po osnovu tih kredita i povoljnih kamata iznosila su 54.187.804,21 eura, međutim od tog iznosa u predviđenim rokovim a i deceniju i po nakon toga nije bilo vraćeno 12 miliona eura.

Bivši Upravni odbor Zavoda za zapošljavanje u septembru prošle godine je otkrio da postoje sakrivena potraživanja od 12 miliona eura izdatih kredita koji nikada nisu vraćeni, niti su prethodne uprave te institucije pokretale to pitanje. Na inicijativu tadašnjeg predsjednika Upravnog odbora Dejana Vojvodića dat je hitni nalog bankama, preko kojih su isplaćeni krediti da pokrenu njihovu hitnu naplatu.

Od tada su proceduru opomena i prinudne naplate u ime Zavoda pokrenule banke koje su u periodima izdavanja kredita imale ugovor sa Zavodom o takozvanim komisionim poslovima i kojima je tada unaprijed plaćeno da u ime Zavoda prate i naplaćuju ove kredite.

“Nenaplaćena ukupna potraživanja na dan 20.05.2024. godine iznose 11.094.572,33 eura”, saopšteno je sada iz Zavoda, što znači da je u proteklih sedam mjeseci od pokretanja prinudnih naplata naplaćeno oko milion eura od ovih potreživanja.

Najviše ovih kredita dijeljeno je komisiono preko Prve banke, nekadašnje Montenegro banke koja je sada NLB banka, bivše Podgoričke banke čiji je pravni nasljednik Crnogorska komercijalna banka.

Hiljadu dužnika neko štitio

Dobitnici tih povoljnih kredita trebalo je da na Zavod prenesu fiducijom – zalogom, pravo na neku nekretninu veće vrijednosti od izdatog kredita. Međutim, iako su neki platili tek jednu ratu, prinudna naplata protiv preko hiljadu korisnika, nikada nije pokretana ni od rukovodstva Zavoda ni komisionih banaka. Od tada se promijenilo šest direktora i više predsjednika i članova upravnih odbora.

Nova Vlada je početkom aprila ove godine, prije isteka mandata smjenila upravni odbor koji je otkrio ove nezakonitosti i pokrenuo prinudnu naplatu.

Bivši direktor Zavoda Goran Folić je 2021. godine jednostrano raskinuo komisioni ugovor sa Prvom bankom o praćenju realizacije kredita za samozapošljavanje iako je Zavod već bio unaprijed platio troškove za tu uslugu. Prošle godine je ovaj ugovor obnovljen.

“Nakon zaključenja Sporazuma, Prva banka je otpočela sa prinudnom naplatom potraživanja preko javnih izvršitelja. Zavod za zapošljavanje Crne Gore je u pregovorima oko preuzimanja predmeta od strane CKB-a, a nakon isteka vansudskog poravnanja. Što se tiče potraživanja iz ugovora o kreditu koje je Zavod za zapošljavanje Crne Gore preuzeo od bivše Banke za razvoj i Montenegro banke, nakon likvidacije odnosno stečaja, zaposleni u Zavodu dostavljaju korisnicima obavještenja u skladu sa zaključkom Upravnog odbora”, navedeno je iz Zavoda “Vijestima” na pitanje šta preduzimaju da naplate ovaj novac.

Bilo kredita za političke glasove

Bivši predsjednik Upravnog odbora Zavoda Dejan Vojvodić u novembru prošle godine je kazao “Vijestima” da imaju slučajeva gdje su isplaćeni krediti za samozapošljavanje u iznosu od 15.000 eura, a da korisnici nisu vratili ni sto eura od 2005. godine. Ukazao je i na mogućnost da su ti krediti korišćeni za političke, odnosno stranačke potrebe.

“Prekida se praksa lažnih obećanja da će krediti biti oprošteni ili anulirani, a zauzvrat davanja političkih glasova. Ovih dana imamo razne prigovore od strane građana da im je ‘obećano’ od nekih političkih subjekata da su krediti otpisani, anulirani i da iste neće vraćati. Krediti za samozapošljavanje moraju biti vraćeni u državnu kasu. Postavlja se pitanje šta su radili raniji menadžmenti i upravni odbori Zavoda, o čemu su vodili računa ako nisu o državnoj imovini. Smatram da treba da postoji odgovornost na svim nivoima, a za propuste i nanesenu štetu odgovornost mora da postoji”, kazao je tada Vojvodić.

Ako je zaloga i hipoteka pravilno upisana, ne može doći do zastare

S obzirom na to da je proteklo 25 godina od dijeljenja ovih kredita, da su neke banke, preko kojih su dijeljeni i koje su imale obavezu da ih naplaćuju, prestale da postoje ili su otišle u stečaj, postoji opasnost od zastare ili nemogućnosti naplete dijela tog državnog novca.

“Ukoliko nastupi zastara novčanog potraživanja, odredbama Zakona o obligacionim odnosima Crne Gore propisano je da povjerilac čije je potraživanje obezbijeđeno zalogom ili hipotekom može se namiriti iz opterećene stvari, ako je drži u rukama ili ako je njegovo pravo upisano u javnoj knjizi”, navedeno je iz Zavoda na pitanje “Vijesti” da li može doći do zastare.

Vojvodić je u novembru u izjavi za “Vijesti” javno postavio pitanje zašto i same banke nisu reagovale na vrijeme prilikom kašnjenja shodno ugovorenim obavezama, a avansno su plaćene od Zavoda da prate realizaciju plasiranih kredita.

“Da li je neko to prećutno puštao? Zašto je Zavod i tadašnji Upravni odbor kao kolektivni organ to dopustio? Da li su nastale zastare potraživanja u nekim slučajevima i da li će neko snositi odgovornost za ovakvo nesavjesno postupanje prema državnoj imovini?”, kazao je tada Vojvodić.

foto:Igor Milić