Ministarstvo poljoprivrede će do kraja jula početi da radi na nacrtu zakona o zabrani nepoštenih trgovačkih praksi u lancu snabdijevanja hranom, u skladu sa evropskom direktivom 2019/633, kazao je “Vijestima” direktor Direktorata za poljoprivredu Miroslav Cimbaljević.
Ova direktiva ima za cilj da zaštititi poljoprivrednike i male proizvođače i dobavljače od nepravednog ponašanja većih otkupljivača, trgovaca i prerađivača u lancu snabdijevanja hranom.
“Direktiva zabranjuje niz nefer praksi koje veliki kupci koriste prema slabijim partnerima, kao što su kašnjenje u plaćanju svježih i kvarljivih prehrambenih proizvoda duže od 30 dana; jednostrano i retroaktivno mijenjanje ugovora od strane kupca-trgovca; otkazivanje narudžbi u posljednjem trenutku, posebno kada je roba već proizvedena, prisiljavanje dobavljača da plaćaju za promociju, marketing ili skladištenje proizvoda kod trgovaca, odbijanje pisanog ugovora ako ga dobavljač traži… Ove prakse su zabranjene kako bi se uspostavio pravedniji odnos u lancu snabdijevanja hranom i poboljšala pozicija poljoprivrednika”, kazao je Cimbaljević na pitanje “Vijesti” o pripremi ovog zakona.
Crna Gora, kako je naveo, može po ugledu na EU da usvoji zakon zasnovan na ovoj EU direktivi.
“To bi moglo donijeti određene promjene u poljoprivredi i prehrambenom sektoru, ali moramo istaći da Crna Gora već ima zakone koji štite poljoprivredne proizvođače, kao što je Zakon o obligacionim odnosima. Svjesni smo da bi bila veća zaštita malih proizvođača, da bi bili ugovorni odnosi, pošteni i na pisanoj osnovi, što bi povećalo pravnu sigurnost. Takođe moramo da istaknem da osjećaj sigurnosti proizvođačima može da pruži i Zakon o uređenju tržišta poljoprivrednih proizvoda, koji nudi mogućnost ugovornih odnosa između proizvođača i otkupljivača”, naveo je Cimbaljević.
On navodi da ovaj zakon nije prepoznat kao obaveza prenošenja u crnogorski pravni sistem iz poglavlja 11, ali da su spremni da zajedno sa zainteresovanim stranama rade na usvajanju ovog propisa, kao i da Ministarstvo svakodnevno preuzima medijatorsku ulogu između aktera na tržištu poljoprivrednih proizvoda.
Domaći proizvođači zainteresovani za zakon
Prema informacijama “Vijesti”, grupa crnogorskih poljoprivrednika, pekara i proizvođača hrana će preko odbora Privredne komore tražiti da se ovakav zakon što prije donese, jer su nezadovoljni statusom i plasmanom svojih proizvoda kod dijela trgovačkih lanaca kao i njihovim dodatnim zahtjevima za plaćanja pozicija u marketima, uslovljavanjima sa rabatom i periodima plaćanja.
Sjeverna Makedonija kao kandidat za članstvo taj zakon usvojila je u martu prošle godine i on je zamijenio i dotadašnje uredbe o ograničavanju cijena prehrambenih namirnica, odnosno definisao je trgovačke marže na 10 odsto.
Evropski parlament je ovu direktivu usvojio u aprilu 2019. godine. Države članice su je morale prenijeti u nacionalno zakonodavstvo do 1. maja 2021. i početi da je primjenjuju od decembra 2021.
“Lanac snabdijevanja hranom osjetljiv je na nepoštene trgovačke prakse. Poljoprivrednici i mali privredni subjekti u lancu snabdijevanja hranom često nemaju dovoljnu pregovaračku moć da se obrane od tih praksi”, navedeno je u obrazloženju te direktive.
Direktiva predviđa i da sve članice EU imaju agencije za sprovođenje tih pravila, koja moraju imati ovlašćenja za pokretanje istraga i izricanje kazni.
Šesnaest crnih nepoštenih praksi
U cilju poboljšanja položaja poljoprivrednika i malih proizvođača hrane, EU je donijela propise kojima se zabranjuje 16 nepoštenih trgovačkih praksi. U toj se direktivi razlikuju “crne” i “sive” prakse. Crne nepoštene trgovačke prakse zabranjene su bez obzira na okolnosti, ali siva praksa dopuštena je samo ako se dobavljač i kupac o njima jasno dogovore.
Deset crnih nepoštenih trgovačkih praksi, koje će morati da se definišu i u crnogorskom zakonu kao apsolutno zabranjene i kažnjive, su: plaćanja za proizvode sa kratkim rokom trajanja nakon više od 30 dana; plaćanja za ostale proizvode nakon više od 60 dana; kratki rokovi za otkazivanje narudžbi kvarljivih proizvoda; da kupac jednostrano mijenja ugovor; plaćanja koja nisu povezana s transakcijom za nabavku robe; prenos rizika od gubitka i propadanja na dobavljača; da trgovac uprkos zahtjevu proizvođača odbija pisane potvrde ugovora o snabdijevanju; da trgovac zloupotrebljava poslovne tajne proizvođača; komercijalna odmazda trgovca i prenos troškova ispitivanja pritužbi potrošača na proizvođača.
Bez troškova povrata i dodatnih plaćanja
Šest sivih nepoštenih trgovačkih praksi su prema direktivi moguće samo ako su unaprijed dogovorene na jasan i nedvosmislen način, odnosno ukoliko ih proizvođač hrane prihvati bez pritiska trgovca.
Ovim mjerama se zabranjuje da proizvođač trpi štetu za povrat neprodatih proizvoda; da dodatno plaća za skladištenje, izlaganje i uvrštavanje u ponudu trgovca; da plaća za marketing; promociju; isticanje i oglašavanje robe u marketima i da dodatno plaća za osoblje trgovca koje oprema prostor marketa.
“Vijesti” su u junu 2022. godine imale prvi tekst o ovoj direktivi i njenim ograničenjima, kao i analizu iz pekarske industrije da se godišnje u Crnoj Gori baci pet milion vekni hljeba zbog uslovljavanja trgovaca da rafovi sa pecivima budu punu bez obzira koliko hljeba prodaju. Trgovci sulovljavaju i da neprodata peciva idu na štetu pekara. Ta analiza je pokazala da ovaj povrat neprodatog hljeba čini jedan od najznačajnijih troškova u njegovoj proizvodnji.
Foto: Arhiva/Boris Pejović/Vijesti
